2. Što je zvuk?
● Vrlo važna komponenta svakog
multimedijskog elementa
● Ne može se izravno prihvaćati u računalo
ili ugraditi u multimedijalni dokument
● Proces digitalizacije 1969. u Bell Labs
gdje se postigla proizvodnja zvuka
pomoću računala
3. Zvukovne
datoteke
● Datoteke u
valnom obliku
● Pohranjuju
informacije o
zvučnim valovima
● Računalo ih
prihvaća u
analognom obliku i
putem zvučne
kartice pretvara u
digitalni oblik
● MIDI datoteke
● Izvodi se
aktiviranjem nekog
multimedijskog
programa
● Razvijen 80-tih za
glazbene
instrumente i
računala
4. Prednosti
korištenja zvuka u
multimediji
● Povećava interes i utjecaj kod korisnika
● Korisnik lakše pamti elemente ako su
povezani s odgovarajućim istim zvukom
● Upotpunjuje i uljepšava vizualne medije
● Dodaje elemente humora
● Povećava kod korisnika pozitivan dojam
nekog elementa
5. Što je zvuk?
● Zvuk je val titranja čestica zraka koji se
širi zrakom u određenom intenzitetu i
određenom brzinom
● Zvuk nastaje kada izvor zvuka vibrira i to
uzrokuje pomicanje molekula zraka koje
se nastavljaju širiti
● Čovjekovo osjetilo za sluh je uho
● Zvučni valovi ulaze kroz vanjsko uho,
dolaze na bubnjić i uzrokuju njegovo
titranje
7. Što je
zvuk ? (2)
● Frekvencija vibracija zvučnih valova mjeri se
u Hz
● Ljudsko uho može čuti zvukove od 20Hz do
20 000Hz
● "Frekvencijska selektivnost"
● Razlike između 20 i 150Hz može osjetiti
svatko, a između 15kHz i 17kHz malo tko
● Niske frekvencije od 20Hz do 400Hz
● Srednje frekvencije od 400Hz do 8000Hz
● Visoke frekvencije od 8000Hz do 20000Hz
9. Glasnoća
zvuka
● Ovisi o amplitudi zvučnog signala,
odnosno titranja tlaka zraka
● Intenzitet zvuka proporcionalan je
amplitudi
● Glasnoća se mjeri u decibelima (dB)
● To je jedinica 10 puta manja od bel (B)
● Bel je mjerna jedinica kojom s izražava
logaritam omjera istovrsnih veličina
10. Decibelna
skala
● Granica čujnosti 0 dB
● Šapat 30 dB
● Uredska buka 60-70 dB
● Vikanje 90 dB
● Automobil na autoputu 100 dB
● Pneumatski čekić (granica bola) 120 dB
● Ozljeda bubnjića nastaje za više od 130
dB
11. Digitalizacija
zvuka
● Zvučni valni oblik pretvara se u binarne
bitove podataka
● Najprije se zvučni valni oblik mora
pretvoriti u električki pomoću mikrofona
● Datoteke valnog oblika nastaju
digitalizacijom zvučnog signala -
UZORKOVANJE
13. Uzimanje
uzoraka
● Mjerenje amplitude zvučnog signala
● Broj uzoraka uzetih u razdovlju od 1 sec
naziva se UČESTALOST uzorkovanja
● Henry Nyquist je 1928. dokazao da
ukoliko analogni signal sadrži frekvenciju
do točke f, tada uzorak mora imati
frekvenciju najmanje 2f kako bi se mogla
izvršiti rekonstrukcija izvornog signala
15. Kvantizacija
i kodiranje
● Da bi se amplituda uzoraka mogla zapisati
određenim brojem bitova
● Vrijednost svakog uzorka se zaokružuje
na najbliži zadani uzorak (kvantizira)
● Kvantizacijom svodimo uzorke na
konačan broj razina kvantizacije
16. Veličina datoteke
valnog oblika
● Veličina datoteke(byte) = Brzina
uzorkovanja (Hz) x Veličina uzoraka(byte)
x Kanali (1-mono, 2-stereo) x Trajanje
(sekunde)
17. MIDI
datoteke
● MIDI protokol namijenjen je za upravljanje
razmjerom podataka između elektroničkih
glazbala i računala
● To je kolekcija nota zajedno sa
pripadajućim efektima
● MIDI datoteke su znatno manje od
zvučnih datoteka u valnom obliku,
zahtijevaju oko 6 KB po minuti glazbe
18. Osnovni pojmovi
kod MIDI
● Sintetizator – generator zvuka koji može
mijenjati visinu, glasnoću i boju tona
● Sekvencer je softver koji se koristi za
snimanje, uređivanje i reproduciranje MIDI
datoteka
● MIDI uređaj je instrument koji se spaja na
računalo i služi kao ulazno glazbalo za
snimanje zvuka
19. Izvođenje MIDI
datoteke
● Potreban je sintetizator na zvučnoj kartici
koji će prevesti odgovarajuće tonove koje
će zatim izaći kao glazba
● Potreban je i odgovarajući program, npr.
Windows Media Player
20. MIDI
datoteke
● PREDNOSTI
● Mala veličina
datoteka
● Manja potreba za
resursima na
računalu
● Kvalitetniji nego
digitalni audio
● Veća mogućnost
uređivanja zvuka
● NEDOSTACI
● Teže za korištenje
jer zahtijevaju
glazbeno znanje
● Ne može se
spremati govor
● Zvuk se može
znatno razlikovati
na različitim
računalima
21. Digitalni
audio
● PREDNOSTI
● Lakša izrada i veća
dostupnost
softvera za izradu,
uređivanje i
reprodukciju
● Pouzdanija
reprodukcija
● Mogućnost visoke
kvalitete zvuka
● NEDOSTACI
● Ne mogu se
uređivati detalji
zvuka
● Veličina datoteka
22. Komprimiranje
● Algoritmi za kompresiju zvuka
implementirani su kao kodek
● Kodek = koder (kompresor) + dekoder
(dekompresor)
● Riječ je o uređaju koji kodira i dekodira,
odnosno komprimira i dekomprimira zvuk
● Za svaki format zapisa glazbe potrebno je
na računalu imati instaliran odgovarajući
kodek (MP3, Real Audio, Windows Media
Audio, ATRAC, AC3, AAC, ..)
23. MP3 – MPEG
komprimiranje
zvuka
● MP3 nije kontejnerski format
● MP3 komprimira s gubicima
● MP3 nudi razine kvalitete
komprimiranog zapisa od 32 do 320
kilobita u sekundi
24. Ogg Vorbis
● Format otovrenog koda kojeg je razvila
organizacija Xiph
● Podržan je u mnogim preglednicima
● HTML 5 oznaka <audio>
● Vorbis datoteke imaju .ogg ekstenziju i
slične su po kvaliteti kao MP3
25. Ostali
formati
● AAC – Koristi ga Apple, standard za
Appleov iTunes Store
● MP4 – Koristi se kao video, ali može se
koristiti i za kodiranje zvuka. Ekstenzija
datoteka je .m4a i koristi ga Apple
● WAV – Razvili ga 1991. Microsoft i IBM,
obično je bez komprimiranja te se sve
manje koristi na webu iako ga podržavaju
preglednici
26. Izvori zvuka
● PRIRODNI
● Ljudski glas,
glasanje životinja,
zvukovi iz prirode,
zvuko glazbenih
instrumenata...
● SINTETIČKI
● Elektronički – često
ih generira samo
računalo te su
izravno u
digitalnom obliku.
Primjeri su
sintetizatori glazbe,
sinteza govora..
28. Primjena
zvuka na
Webu● Download zvuka
● Nakon što korisnik klikne na vezu, zvuk se
može spremiti na lokalno računalo
● Može se ugraditi na web stranicu tako da
se vidi kontrolna konzola
●
Streaming audioStreaming audio
● Omogućuje da se podaci s Interneta
obrađuju kao neprekidan niz
● Omogućuje izvođenje zvuka bez
spremanja na računalo