2.  Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
 Ostaci palače danas su dio povijesne jezgre Splita.
 Gradnja :
 -pretpostavka je da je to bilo oko 295. godine, nakon uvođenja
tetrarhije (vladavina četvorice)
 -ne zna se tko su bili arhitekti i graditelji (ali uklesana imena Zotikos
i Filotas ukazuju da je car doveo majstore sa Istoka)
 -osnovna građa : vapnenac sa Brača i Trogira,sedra(lagani riječni
kamen) i opeka
 -orginalnost građevine proizlazi iz osnovne funkcije i prilagodbe
položaju

3. -palača svojim oblikom nalikuje
kastrumu – vojničkom logoru
-vanjski su zidovi govoto pravokutni,
a kule na uglovima palače slijede
tradiciju vojne arhitekture
-bila je okružena bedemima
-glavne okomite ulice palače
odgovaraju glavnim logorskim
ulicama
-postojala su četiri ulaza u palaču (3
s kopnene i 1 s morske strane)
-cijeli prostor palače bio je podijeljen
na dva dijela,ali različite namjene
-u sjevernom djelu bile su smještene
zgrade za poslugu , vojsku,
skladišta..
-u južnom, raskošnijem djelu, koji je
zbog izravnavanja sa sjevenim bio
podignut nad zasvođenim
supstrukcijama (podrumi palače),
nalazili su se objekti namijenjeni
carskoj obitelji

4. - Na sjevernoj fasadi bio je glavni ulaz u palaču s dvostrukim vratima s arhitravom (Zlatna vrata), na
kojem je ležao luk s nišama u kojima u se nalazile statue Jupitera i četiri tetrarha
- Carev mauzolej danas je katedrala sv. Dujma
- Postojala su i tri hrama : Jupiterov, a druga dva se danas nazivaju Kibelin i Venerin
- Razvoj :
 Smrću cara Dioklecijana život u palači se ne gasi, a preobražaji počinju već u prvim stoljećima
života palače. Budući da je bila u posjedu rimskog dvora, pružala je utočište prognanim članovima
carske obitelji, a najbitniji događaj bio je rušenje Salone početkom 6. st. kada je dio prognanog
stanovništva našao utočište unutar zidina palače i kada počinje novi, organizirani gradski život.
 U razdoblju slobodne srednjovjekovne komune, između 12. i 14 st., dolazi do većeg arhitektonskog
razvoja, kada su brojne srednjovijekovne kuće ispunile ne samo rimske zgrade nego i veći dio
slobodnog prostora ulica i trijemova. U tom razdoblju započinje i izgradnja romaničkog zvonika
Katedrale sv. Dujma.
 Dioklecijanova palača nije samo izvanredan antički spomenik, nego je i nacionalno i svjetsko dobro.
Zajedno s kasnijom srednjovijekovnom dogradnjom ona čini vrijedan arheološki i povijesno-
umjetnički kompleks i zato je 1979. g. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
 Dioklecijanova palača dobila je ime po svom tvorcu, rimskom caru Gaju Aureliju Valeriju
Dioklecijanu. Nastala je kao rezultat careve težnje da, u svom rodnom kraju, na obali Jadranskog
mora, u provinciji Dalmaciji, samome sebi sagradi ljetnikovac u kojem će provesti starost. Dodatni
razlog vjerojatno je bilo izobilje kvalitetnog kamena za gradnju, blaga klima te izvori termalnih
voda koje obiluju sumporom, a koje su caru trebale olakšavati staračke tegobe.

5.  Palača je ukrašena
raznovrsnim
uvoznim detaljima:
granitnim
stupovima i
sfingama iz Egipta,
mramorom iz Italije
i klesanim
dekoracijama s
otoka Prokoneza u
Mramornom moru.

6. Podrumske dvorane
Dioklecijanove
palače, najznačajniji i
najveći sačuvani
antički kompleks
nadsvođenih
prostorija.

7. Pročeljni zidovi palače u
svojim su donjim dijelovima
masivni i jednostavni bez
otvora, a u gornjim dijelovima
rastvorni su velikim lučnim
prozorima koji su jednostavni
prema kopnu, tj. na
zapadnom, sjevernom i
istočnom pročelju, a
raščlanjeni vijencima,
konzolama i polustupovima na
južnom pročelju prema moru.
Vanjski zidovi palače, osim
zapadnog, do danas su u
većem dijelu dobro čuvani.
Šesnaest kula na pročeljnim
zidovima prema kopnu daju
palači obilježje utvrde.

8. Na nekoliko mjesta u
palači pronađeni su
dijelovi prvobitnog
sistema kanalizacije.
Pronađene su i terme.
Vodoopskrba palače
bila je znatna, iz rijeke
Jadro. Smatra se da je
palaču i njenu okolicu
naseljavalo 10.000
ljudi.

12. Jupiterov
mauzolej

14. Kraj 
Marko Škorić 2.c