Društvo bibliotekara Istre je povodom Svjetskog dana vegetarijanstva u sklopu projekta Zelena knjižnica organiziralo predavanje Kako nahraniti svijet?. Predavanje je održao dr.sc. Dražen Šimleša s Instituta Ivo Pilar u Sveučilišnoj knjižnici u Puli 1. listopada 2012. godine u 17 sati uz degustaciju žive hrane koju su pripremili članovi udruge Živa hrana. (120 korisnika)

1. HRANA
Proizvodnja obilja /// proizvodnja gladi

2. /// ZAŠTO POSTOJI GLAD? ///
 Prema podacima dan baci 43000 tonedovoljno hrane za je
 U SAD-u se svaki WFP-a proizvodimo
hrane, a u Britaniji
 70 posto siromašnoga više od što ih nakupljeneživina ruralnim a
nahraniti 1,5 više ljudi nego
2004. godine bačena
stanovništva trenutno ima u planeti,
trećine
planeti
ili uzgojene
2009. godine smo po prvi put prešli brojku od preko milijardu
područjima, od toga su većina žene
hrane vrijedne 16 milijardi dolara
gladnih ljudi na planetu (www.foodfirst.org)

3. /// ENERGETSKA NEEFIKASNOST PROIZVODNJE HRANE ///
 za unos 10 kalorija energije dobivamo jednu kaloriju u hrani

4. /// KAKO SE FINANCIRA GLAD? ///
 otvaranje tržišta
 prekid subvencija






 liberalizacija trgovine
 privatizacija
 ovisnost o uvozu hrane
 pad lokalne proizvodnje

5. /// KAKO SE FINANCIRA GLAD? ///

6.  Svega četiri kulture koriste se u komercijalnoj GM proizvodnji,

7. /// POMOĆ SIROMAŠNIMA? ///
 TERMINATOR TEHNOLOGIJA ili kako
su je same korporacije nazvale i patentirale
kao “kontrola izražavanja gena biljaka”
 (Control of Plant Gene Expression)
Sjetva za 1,4 milijarde ljudi na svijetu ovisi o
sačuvanom sjemenu od prethodne sezone.
 IZDAJNIČKA (TRAITOR) TEHNOLOGIJA gdje biljka
proizvodi vitalno sjeme, ali kao pomoću kakvog “prekidača” se
ugase (ili izdaju) neke druge važne
osobine biljke.
Tada se biljka “spašava” ili ponovo
uključuje kemikalijama od iste
korporacije koja je to sjeme i prodala.

8. /// KONTROLA PROIZVODNJE HRANE ///
 Četiri “genetska diva” kontroliraju cjelokupno tržište
GM usjevima – Monsanto, Dupont, Syngenta i Bayer
“Ovo nije samo konsolidacija korporacija
koje se bave sjemenom, ovo je zaista
konsolidacija cjelokupnoga lanca hrane”.
Robert T. Fraley, dopredsjednik poljoprivrednoga sektora korporacije Monsanto.

9. /// EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ZA MANJI EKOLOŠKI OTISAK ///
/// Testiranje utjecaja na okoliš i prinose konvencionalnih i ekoloških pristupa u proizvodnji hrane ///
>>> Sistem održive poljoprivrede na Sveučilištu Davis
>>> Ispitivanje poljoprivrednih sistema na Institutu Rodale
>>> Broadbalk eksperiment na Stanici za eksperimentiranje u Britaniji
...
>>> Na organskim farmama moguće je uštedjeti i do 65 posto manje energije,
najviše zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Earth Care Manual, 2004).

10. /// EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ZA MANJI EKOLOŠKI OTISAK ///
/// Najveće istraživanje proveo Centre for Environment and Society ///
>>> nakon analize podataka čak 9 milijuna farmera iz 52 zemlje zaključili kako organska
poljoprivreda može konkurirati konvencionalnoj u prinosima.
Četiri presudne održive metode:
a) Kompostiranje i unošenje humusa na tlo
b) Rotiranje kultura i plodored
c) Zelena gnojidba – korištenje leguminoza, grahorica i ostalih
biljaka koje na sebe fiksiraju dušik te ga na taj način unose u tlo
d) Miješane kulture - sadnja vrsta koje štite jedna drugu zajedno
(Haggis, 2007).
/// Šestogodišnje istraživanje UN-a (2008) Agriculture at a Crossroads zaključilo
kako konvencionalna poljoprivreda ne mo že dugoročno hraniti svjetsku populaciju ///

11. /// OTIMAČINA ZEMLJE – OTIMAČINA BUDUĆNOSTI ///
 def. (engl. land grabbing) – kontroverzni poslovi stjecanja velikih
površina zemlje
– kupovina ili zakupljivanje velikih
površina tla u zemljama u razvoju i siromašnim zemljama,
uglavnom od strane globalnih korporacija, investicijskih
fondova najmoćnijih svjetskih banaka i državnih
agencija galopirajućih ekonomija

12. /// OTIMAČINA ZEMLJE – OTIMAČINA LJUDI ///
 premda prisutna i u povijesti kroz iskorištavanja siromašnih
zemalja, termin se koristi od izbijanja posljednje
“krize hrane” 2007.-2008.
 prosječna površina “otetog” zemljišta je 40,000ha, a jedna
četvrtina poslova zauzimala su površine veće od 100.000ha

13. /// OTIMAČINA ZEMLJE – KONTROLA PROIZVODNJE HRANE ///

14. /// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///
 U 2007. godini, obiteljska poljoprivredna gospodarstva
posjedovala su oko 84 posto poljoprivrednog zemljišta
Unatoč tome, obrađuju svega 20 posto površina.
 5 posto najvećih proizvodi na polovini
poljoprivrednih površina.
 1 posto ubire oko 40 posto svih
izravnih poticaja.

15. /// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///
 plodno tlo postaje sve više resurs 21. stoljeća, a Hrvatska
iskorištava tek nešto više od polovice svojih obradivih površina
te smo iznimno ovisni o uvozu hrane.
 zagađenje voda od otpadnih voda industrije i od poljoprivrede.
(40 posto vodozemaca u
Hrvatskoj ugroženo)
 U Izvješću o zaštiti okoliša (2007),
Agencija za zaštitu okoliša
tlo opisuje kao zanemareni resurs.

16. /// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///
 Za svoje potrebe dovoljno proizvodimo svega nekoliko
prehrambenih proizvoda (pšenica, kukuruz, meso peradi,
jaja, vino...), a na uvoz hrane potrošimo godišnje i do 1,5
milijarde dolara (UNDP, 2008).

17. /// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///
 2008. godine smo imali pod ekološkom poljoprivredom
gotovo zanemarivih 1,29 posto od ukupnih
poljoprivrednih površina (817 proizvođača - najviše u
Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji).
 Ekološka poljoprivreda je u Hrvatskoj
iznimno važna jer može poboljšati lošu kvalitetu tla u
Hrvatskoj i smanjiti štete od vremenskih nepogoda.

18. /// GDJE POČETI? ///
hrana
Manje mesa
Organska hrana
Lokalna hrana
Sezonska
prehrana
Više svježega i
kuhanog