Ce diaporama a bien été signalé.
Nous utilisons votre profil LinkedIn et vos données d’activité pour vous proposer des publicités personnalisées et pertinentes. Vous pouvez changer vos préférences de publicités à tout moment.
KRVNI
SUSTAV
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.

preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
SASTAV KRVI
• KRV, sanguis (haema)
• neprozirna tekućina crvene boje, osebujna mirisa i slana okusa
• u odraslog čovjeka i...
KRVNA PLAZMA (PLASMA SANGUINIS)
•

tekući dio krvi kojeg najvećim dijelom čini voda (90%) i u njoj otopljene
različite org...
KRVNE STANICE

•

tri osnovne vrste krvnih
stanica:
1. Eritrociti (crvene
krvne stanice)
2. Leukociti (bijele
krvne stanic...
ERITROCITI
• crvene krvne stanice diskoidnog (bikonkavnog) oblika –
povećava površinu i olakšava izmjenu plinova
• specija...
• brzina sedimentacije eritrocita
• dijagnostička pretraga
• izražava se milimetrima krvne plazme iznad stupca istaloženih...
• Nastanak eritrocita (eritropoeza)

• ovisi o potrebi organizma za kisikom  hipoksija (manjak kisika)
potiče u bubrezima...
LEUKOCITI
•

bijele krvne stanice važne za obranu organizma

•

nastaju u koštanoj srži, a životni vijek u krvnom optoku i...
TROMBOCITI
• krvne pločice - malena, bezbojna tjelešca bez jezgre

• imaju brojna svojstva i djelovanja kao prave stanice,...
ZGRUŠAVANJE KRVI
• Zaustavljanje krvarenja (hemostaza) obrambena je reakcija
organizma pri oštećenjima stijenki krvnih žil...
3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška
•

započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile

•
...
• čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije)
• nastaju u jetri
• manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima ...
KRVNE GRUPE I RH FAKTORI
• 2 vrste antigena na površini E:
1. AB0 antigeni
2. antigeni Rh sustava
• Sustav krvnih grupa AB0

• tvore ga četiri krvne grupe A, B, AB, 0
• krvna grupa ovisi o prisutnosti A i B antigena – ag...
• određivanje krvnih grupa potrebno je kako bi se izbjegle
transfuzijske reakcije nakon transfuzije krvi nesukladnih krvni...
• antigeni Rh sustava
• za razliku od AB0 antigena ne stvaraju se odmah nakon rođenja,
nego nastaju tek kada Rh negativna ...
Krvni sustav
Krvni sustav
Krvni sustav
Krvni sustav
Krvni sustav
Krvni sustav
Prochain SlideShare
Chargement dans…5
×

Krvni sustav

6 826 vues

Publié le

Krvni sustav, zgrušavanje krvi, koagulacija, krvne grupe, Rh imunizacija, AB0, eritrociti, leukociti, trombociti, sastav krvi

Publié dans : Santé & Médecine
  • Identifiez-vous pour voir les commentaires

Krvni sustav

  1. 1. KRVNI SUSTAV ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
  2. 2. SASTAV KRVI • KRV, sanguis (haema) • neprozirna tekućina crvene boje, osebujna mirisa i slana okusa • u odraslog čovjeka ima oko 5 litara krvi (8% tjelesne mase) • ima tekući dio – krvnu plazmu, i stanični dio – crvene i bijele krvne stanice te krvne pločice (trombocite) • ima brojne zadaće: 1. prijenos – hranjive tvari, O2, CO2, hormoni, enzimi, otpadne tvari.. 2. održavanje – acidobazne ravnoteže (pH), volumena tjel. tekućina 3. zaštita – od infekcija, zaustavljanje krvarenja (stvaranje ugrušaka)
  3. 3. KRVNA PLAZMA (PLASMA SANGUINIS) • tekući dio krvi kojeg najvećim dijelom čini voda (90%) i u njoj otopljene različite organske i anorganske tvari • uklanjanjem fibrinogena iz krvne plazme nastaje krvni serum • organske tvari u krvnoj plazmi: • pretežno proteini (73g/L) koji se sintetiziraju u jetri 1. albumini – važni za održavanje koloidno–osmotskog tlaka plazme 2. globulini – alfa(α)1, alfa(α)2, beta(β) i gama(γ) • α i β – važni za prijenos tvari putem krvi (Fe, hormoni štitnjače) i za zgrušavanje krvi • γ – obuhvaćaju većinu imunoglobulina (protutijela) – važni za obranu organizma 3. fibrinogen – protein važan u zgrušavanju krvi (polimerizira se u dugačke niti fibrina – osnova ugruška) • • glukoza, lipidi, aminokiseline, enzimi, hormoni, ureja, kreatinin... anorganske tvari u krvnoj plazmi: • različiti ioni – Na, Ca, K, Cl, fosfati, otopljeni plinovi (O2, CO2)
  4. 4. KRVNE STANICE • tri osnovne vrste krvnih stanica: 1. Eritrociti (crvene krvne stanice) 2. Leukociti (bijele krvne stanice) 3. Trombociti (krvne pločice) • količina stanica u krvi određuje se hematokritom • određuje se centrifugiranjem krvi  stanični i tekući dio • Muškarci 42 – 47%, Žene 38 – 42% • vrijednosti variraju – ovisno o konc. kisika (nadmorska visina)
  5. 5. ERITROCITI • crvene krvne stanice diskoidnog (bikonkavnog) oblika – povećava površinu i olakšava izmjenu plinova • specijalizirane stanice koje tijekom sazrijevanja gube jezgru i većinu organela  odrasli eritrociti nemaju jezgru! • najbrojnije (oko 4,6x1012/L u muškaraca i 4,1x1012/L u žena) • membrana eritrocita vrlo je fleksibilna – mogućnost savijanja stanica i prolazak kroz najmanje kapilare • životni vijek im je oko 120 dana – potom se razlažu u slezeni • sadrže hemoglobin metaloprotein važan za prijenos O2 i CO2 • tvore ga protein globin (alfa i beta lanci) i boja hem (sadrži 4 porfirinska prstena sa željezom u sredini) – crvena boja krvi • u žena oko 140 g/L krvi, a u muškaraca oko 160 g/L krvi • osim prijenosa i izmjene plinova, druga važna zadaća eritrocita je stvaranje bikarbonatnih iona • uz pomoć enzima ugljikove anhidraze • značajni u održavanju acidobazne ravnoteže (pH)
  6. 6. • brzina sedimentacije eritrocita • dijagnostička pretraga • izražava se milimetrima krvne plazme iznad stupca istaloženih eritrocita, a rezultati se očitavaju nakon 1 i nakon 2 sata • normalno iznosi od 0-15mm u muškaraca, a 0-20mm u žena nakon 1h • na brzinu najviše utječe sastav proteina krvne plazme  u akutnoj fazi upale, anemijama, zloćudnim tumorima – brzina sedimentacije povećana
  7. 7. • Nastanak eritrocita (eritropoeza) • ovisi o potrebi organizma za kisikom  hipoksija (manjak kisika) potiče u bubrezima povećano izlučivanje hormona eritropoetina koji u koštanoj srži potiče i ubrzava eritropoezu – povećava se broj eritrocita i oksigenacija (opskrbljenost kisikom) • eritrociti nastaju u koštanoj srži plosnatih kostiju (prsne kosti, rebara, lubanjskih kostiju i kralješaka) • sve krvne stanice, pa tako i eritrociti nastaju od jedne, početne matične stanice, koja ima višestruke razvojne mogućnosti (pluripotentna matična stanica) • za eritropoezu nužne su dostatne količine željeza i vitamina B12 • • željezo se apsorbira u crijevu u trovalentnom (feri) obliku, veže se za proteine plazme (transferin) i tako se prenosi kroz krv, a po potrebi se prenosi u eritrocit u dvovalentnom (fero) obliku • zbog manjka željeza nastaje sideropenična anemija vit B12 je važan za sintezu DNA i zrenje eritrocita – ako nedostaje, nastaju veliki, krhki eritrociti – megaloblastična anemija
  8. 8. LEUKOCITI • bijele krvne stanice važne za obranu organizma • nastaju u koštanoj srži, a životni vijek u krvnom optoku im je oko 5 dana (granulociti) do nekoliko godina (limfociti) • oko 6x109/L krvi, a broj ovisi o patološkim stanjima organizma (akutne upale, infekcije, imunodeficijencije, leukemije...) • prema izgledu, mjestu nastanka i djelovanju razlikujemo: 1. GRANULOCITE – zrnata citoplazma a) b) 2. SEGMENTIRANI (režnjasta jezgra) – većina! I. neutrofili – oko 60%, blijedo-ljubičasta zrnca • sposobnost fagcitoze bakterija, virusa... II. eozinofili – oko 3%, crvena zrnca • važni u zaštiti od parazita i alergijskim reakcijama III. bazofili – oko 1%, plava zrnca • sadrže heparin i histamin (alergije!) NESEGMENTIRANI (mlađe stanice, štapićasta jezgra) AGRANULOCITE – nemaju granule (zrnca) u citoplazmi a) b) LIMFOCITI – oko 30%, velika jezgra, oskudna citoplazma • T-limfociti – stanična imunosti, sazrijevaju u timusu • B-limfociti – proizvode protutijela (imunoglobuline, antitijela) MONOCITI – oko 5%, najveće bijele krvne stanice • kada iz krvi prijeđu u tkivo stječu sposobnost fagocitoze i postaju makrofagi
  9. 9. TROMBOCITI • krvne pločice - malena, bezbojna tjelešca bez jezgre • imaju brojna svojstva i djelovanja kao prave stanice, zato ih smatramo stanicama unatoč nedostatku jezgre • ima ih oko 300 x109/L krvi • nastaju u koštanoj srži iz vrlo velikih stanica – megakariocita • od megakariocita u koštanoj srži se „otkidaju” dijelovi citoplazme, malene pločice – trombociti, i odlaze u krvotok • osnovna uloga trombocita je zaustavljanje krvarenja (hemostaza) • u citoplazmi trombocita se nalaze tvari potrebne za zgrušavanje krvi
  10. 10. ZGRUŠAVANJE KRVI • Zaustavljanje krvarenja (hemostaza) obrambena je reakcija organizma pri oštećenjima stijenki krvnih žila • mehanizmi zaustavljanja krvarenja (hemostaze) su: 1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija) • • započinje odmah nakon oštećenja krvne žile stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju tromboksan A2 – vazokonstrikcijski učinak 2. Stvaranje trombocitnog čepa • • omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na većim žilama pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja trombocita uz oštećenu stijenku – ti trombociti potom luče tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita (agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa
  11. 11. 3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška • započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile • obuhvaća 3 razvojna stupnja: 1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke stvara aktivator protrombina 2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih faktora i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin 3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u krvnoj plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj. pretvara fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju fibrinsku mrežicu  veže se uz rubove oštećenja na krvnoj žili i oko trombocitnog čepa, u njoj se nakupljaju stanice i stvara se krvni ugrušak (coagulum) • krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje stezati – približavanje rubova oštećene krvne žile
  12. 12. • čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije) • nastaju u jetri • manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije) • za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban je vitamin K - manjak može izazvati krvarenja • Otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis) • nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina) • korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama • terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze... • u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja • tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi • najpoznatiji antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i spriječava polimerizaciju fibrinogena u fibrin
  13. 13. KRVNE GRUPE I RH FAKTORI • 2 vrste antigena na površini E: 1. AB0 antigeni 2. antigeni Rh sustava
  14. 14. • Sustav krvnih grupa AB0 • tvore ga četiri krvne grupe A, B, AB, 0 • krvna grupa ovisi o prisutnosti A i B antigena – aglutinogena na površini eritrocita • protutijela A i B antigenima koja se nalaze u krvnoj plazmi stvaraju se odmah nakon rođenja i zovu se aglutinini • • • • Krvna grupa A može primiti samo krvnu grupu A i 0 Krvna grupa B može primiti samo krvnu grupu B i 0 Krvna grupa AB - ona je univerzalni primatelj krvi (može primati sve grupe) Krvna grupa 0 - ona je univerzalni davatelj krvi (može dati krv svim krvnim grupama), a prima samo krvnu grupu 0.
  15. 15. • određivanje krvnih grupa potrebno je kako bi se izbjegle transfuzijske reakcije nakon transfuzije krvi nesukladnih krvnih grupa • ukoliko dođe do pogrešne transfuzije – protutijela (aglutinini) iz primateljeve plazme reagiraju s unesenim antigenima (aglutinogenima) na eritrocitima i sljepljuju ih u grudice – to se naziva aglutinacija • aglutinacija (sljepljivanje eritrocita) može prouzročiti začepljenja malih krvnih žila, te začepljenje bubrežnih kanalića i zatajenje bubrega! • unatoč tome što je krvna grupa 0 univerzalni davatelj, pri transfuziji veće količine te krvne grupe osobi neke druge krvne grupe, može doći do nastanka aglutinacije, zbog prijenosa veće količine aglutinina koji će reagirati sa eritrocitima primatelja
  16. 16. • antigeni Rh sustava • za razliku od AB0 antigena ne stvaraju se odmah nakon rođenja, nego nastaju tek kada Rh negativna osoba dođe u doticaj s Rh pozitivnom krvi • Rh pozitivnim smatra se osoba koja na svojim eritrocitima ima antigene D, a Rh negativnim ona koja ih nema • Rh antigeni važni su u trudnoći – ako Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete – stvara protutijela protiv dječjih eritrocita (dolazi do imunizacije majke) • ako u slijedećoj trudnoći ponovno nosi Rh pozitivno dijete, u prethodnoj trudnoći stvorena protutijela reagirati će na Rh pozitivne eritrocite djeteta – hemoliza  novorođenačka žutica

×