2. Uvod
„Zdravlje je najveće bogatstvo!”
Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iz 1947.g.
„Zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, mentalnog i socijalnoga
blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći”
•prvi predsjednik i jedan od osnivača WHO bio je prof. dr. Andrija Štampar
3. Bolest (lat. morbus)
• poremećaj normalne funkcije ili građe tijela, dijelova tijela, organa ili tkiva i
stanica, koji se očituje prepoznatljivim simptomima ili znakovima
ANATOMSKA PODJELA BOLESTI
lokalizirane generalizirane
• ograničene na anatomski definirane dijelove tijela
ili pojedine organe
• npr. akutni apendicitis
npr. virusni faringitis („viroza”)
• zahvaćaju cijelo tijelo sistemne bolesti
• nisu ograničene na jednu regiju ili jedan organ
• npr. Diabetes mellitus oči, bubrezi, koža…
gripa (influenca)
4. Simptomi gripe – generalizirana bolest
Tonzilofaringitis – lokalizirana bolest
5. Simptomi i znakovi bolesti
a) SIMPTOMI BOLESTI
• subjektivni opis tegoba koje neka osoba navodi kao odstupanje od normale
• osobni „doživljaj” tegoba „mravci” u rukama, „bol u križima”, „pijesak u očima”, lupanje srca…
• obično ih pacijent opisuje prilikom liječničkog pregleda ili za vrijeme uzimanja anamneze
b) KLINIČKI ZNAKOVI BOLESTI
◦ promjene u funkciji ili građi tkiva ili organa koje se prepoznaju fizikalnim pregledom
◦ npr. žažareno ždrijelo i gnojni čepići na tonzilama prilikom gnojne angine
◦ npr. sistolički šum nad ušćem aorte zbog aortalne stenoze
◦ npr. prestanak (u)disanja prilikom pritiska pod DRL kod akutnog kolecistitisa –Murphyev znak
8. Povezivanje znakova i simptoma
opr. pacijent se žali na glavobolju (simptom)
• potrebno utvrditi objektivne znakove bolesti koji daju taj simptom:
krvni tlak (RR)
slabovidnost
slabokrvnost (sniženo Fe)
ukočenost vratne muskulature (C-B sindrom)
9. Klasifikacija bolesti
Bolesti razvrstavamo na više načina:
a) vremenska klasifikacija – prema duljini trajanja
• akutna bolest – nastaje naglo, traje kratko
• kronična bolest – traje dugo (mjesecima i godinama) i nema jasan početak
b) podjela prema prognozi bolesti
• dobra i loša prognoza izlječiva ili neizlječiva bolest
c) podjela prema uzrocima i mehanizmu nastanka (etiološka klasifikacija)
• zarazne, genske, metaboličke, kardio-vaskularne bolesti, novotvorine…
KLASIFIKACIJA (lat. classis – razred) razvrstavanje, podjela u razrede i skupine
ETIOLOGIJA (grč. aitia – uzrok) bavi se proučavanjem uzroka bolesti
PATOGENEZA (grč. pathos – bolest, genesis – nastajanje) proučavanje nastanka bolesti
PROGNOZA (grč. prognosis – predviđanje) – bavi se predviđanjem tijeka ili ishoda bolesti
10. Obilježja glavnih životnih dobi
a) NOVOROĐENAČKA DOB
• razdoblje od rođenja do navršenog 28. dana života (4 tjedna)
• završava zarastanjem pupka
• najčešće bolesti:
1. bolesti koje se prenose s majke na čedo
◦ HIV / AIDS, metaboličke bolesti (šećerna bolest), fetalni alkoholni sindrom – FAS (majke alkoholičarke)
◦ novorođenačka sepsa – po život ugrožavajuće stanje!
2. bolesti samog čeda
◦ najčešće genske bolesti i razvojne bolesti – npr. sy. Down (trisomija 21. kromosoma)
NEDONOŠĆAD (lat. prematurus) – djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće
≠ NEDOSTAŠĆE – dijete rođeno u terminu (nakon 37. tj.) sa smanjenom tj. težinom (<2.500 g)
• posebno ugroženi zbog nezrelosti svih organa (pluća manjak surfaktanta)
11. a) Sy Down – trisomija 21
b) Sy Patau – trisomija 13
c) Sy Edwards – trisomija 18
a) c)b)
13. b) DOJENAČKA DOB
• razdoblje od navršenog 28. dana života (kraj novorođenačke dobi) do kraja prve godine
života (365. dana)
• tad se najčešće javljaju prvi znakovi urođenih genetskih bolest, prve zarazne bolesti
(najčešće dišnih puteva), alergijske reakcije (npr. atopijski dermatitis)
c) DJEČJA DOB
1) predškolska dob
• virusne infekcije dišnog sustava, prije dječje zarazne bolesti (ospice, kozice,
šarlah, mumps)
2) školska dob
• respiratorne infekcije, alergijske bolesti (npr. bronhalna astma)
• tumori dječje dobi – nefroblastom, ALL…
d) ODRASLA DOB
• širok spektar infektivnih, autoimunih, alergijskih, kroničnih bolesti..
• najčešće zloćudne novotvorine su: limfomi i leukemije, Ca testisa, Ca maternice..
16. e) STARAČKA DOB
• starenje – progresivno i nepovratno mijenjanje građe i funkcija ljudskog tijela,
koje nastaje tijekom života
• dužina života „zapisana je” u genima ovisi o duljini telomera
• staračku dob karakterizira opadanje brojnih funkcija - disanje, cirkulacija,
hormonske i mentalne funkcije slabe
• koža manje elastična, dehidrirana – naborana
• obilježavaju je brojne bolesti, a najčešće su kronične bolest
ateroskleroza
kronične metaboličke bolesti (Diabetes melitus typus II)
degenerativne bolesti zglobova (koksartroza, gonartroza)
brojni zloćudni tumori (kože i unutarnjih organa)
degenerativne moždane promjene (demencija, Alzheimer, Parkinson..)