10. Scenarij B: razvoj OIE ne znači
održivi razvoj društva (Češka)
Nakon uvođenja sustava poticaja za FN i visokih tarifa na 20
godina, ukupno instalirana snaga porasla s 0 MW u 2008 na 1600
MW u 2011
Nekoliko velikih igrača kontrolira većinu tržišta (inozemni
investicijski fondovi, “tihi igrači” - zapravo političari koji su i
namjestili sustav i okoristili se time)
Porast cijena električne energije – javnost se okrenula protiv OIE
Bijes javnosti + izbori doveli do poreza od 26% na smanjenje tarifa
koji je primijenjen retroaktivno na postojeće od 2009.
Od ogromne investicije (5-6 milijardi eura) korist nije imalo društvo
– nije razvijena industrija, stvoreni novi poslovi
11. Tko je vlasnik energetskih objekata?
Njemačka danas – preko polovice instaliranih OIE u vlasništvu
građana, poljoprivrednika i zadruga a ne u vlasništvu korporacija
ili komunalnih službi
- demokratska promjena u kontroli nad resursima!!!
Danska – preko 150,000 ljudi su ili članovi zadruga u vlasništvu
vjetroturbina ili su sami vlasnici (75% svih vjetroelektrana u
vlasništvu zadruga!!!)
- članovi zadruga – poljoprivrednici, obični ljudi, škole,
elektroprivrede…
13. Samso – Danska
Otok s 4000 stanovnika, odlučio postati energetski neovisan prije
15 godina
Danas električna energija preko 100% obnovljiva
1500 stanovnika u suvlasništvu putem zadruga
11 kopnenih vjetroturbina po 1 MW
10 pučinskih vjetroturbina po 2,3 MW
daljinskog grijanja na biomasu
14. Middelgrunden pučinska
vjetroelektrana
20 pučinskih vjetroturbina –50%
je u vlasništvu 10,000 investitora
“Middelgrunden vjetroturbinskoj
zadrugi”
Drugih 50% u vlasništvu lokalne
zajednice i elektroprivrede
15. Zadruge i javno prihvaćanje OIE
Direktna uključenost javnosti u energetske zadruge u
Danskoj postigla da 86% podržava vjetroenergiju
U Francuskoj se u 2010. g. nije izgradila ni jedna VE
zbog protivljenja javnosti svakom projektu koji se
pojavio!
NIMBY sindrom nestaje ako se poradi na uključenju
javnosti!!!
Novi zakon u Danskoj: svaka nova vjetroelektrana
mora prvo ponuditi lokalnoj zajednici financijsko
sudjelovanje u obliku zadruge od 20 %
16. Built only on the basis of several distortions of the truth, the
industrial windmill in France does not have any economic
justification, nor does it offer any energy, environmental, or social
benefits.
Therefore, we fight against any industrial windmill, as the only
reason for its existence is the guaranteed wealth that it provides to
its developer, paid for by consumers and the French taxpayer.
* as retrieved from the website of the anti-wind energy movement
in France on April 6, 2011
17. Ostale potencijalne primjenjivosti
energetskih zadruga
Zamjena goriva u javnim zgradama (npr po ESCO
modelu zamjena lož ulja biomasom u školama)
Prikupljanje drvnog otpada i pretvaranje u biomasu
(peleti, briketi, drvna sječka)
Stambena zgrada koja putem zadruge ulaže u FN na
svojem krovu (ili mjere EE) i time smanjuje troškove
energije
FN sustavi u lokalnim zajednicama (npr na krovovima
škola)
Suradnja u financiranju velikih vjetroelektrana
18. Tema današnje tribine
Imaju li energetske zadruge u Hrvatskoj
budućnost?
Ako da, kako postići da se to desi na pravilan i
brz način?
Kako osigurati da energetske zadruge potaknu
održivi razvoj društva, stvore zelene poslove i
razviju industriju OIE?
19. Zajednička platforma
UNDP putem dva okrugla stola okupio
nekoliko udruga, firmi, lokalnih vlasti,
ministarstava, pojedinaca… na temu
osnivanja energetskih zadruga
Definiranje špranci (pravila o energetskoj
zadruzi i/ili iskustvenu kuharicu?)
Pružanje informacija o energetskim
zadrugama putem weba
Savjetodavna i tehnička potpora osnivanju
ostalih zadruga?
20. Pilot projekti zadruga
Isprobati u praksi nekoliko različitih
modela funkcioniranja zadruga
Pratiti uspješnost pojedinog modela,
barijere
Mapiranje lokacija zainteresiranih za
energetske zadruge