9. 8 Predgovor
Predgovor
Danas je postalo " i n " pisati o pri­ sam mnogo truda kako bih vam na Posebno zahvaljujem nakladi BLV
rodnim vrtovima i alternativnim jednom mjestu učinila dostupnim koja je u ovakvom opsegu omo­
načinima života. Međutim, ova ono što je do sada bilo raspršeno gućila nastanak knjige o bio-vrtu
knjiga ne počiva samo na trendu. u zasebnim prikazima: primjerice, te ju tako velikodušno opremila.
Ona je nastala na dugo i postupno veliku tablicu biološkog suzbija­ "Moji suradnici" u nakladi svojim
građenim temeljima. S problemi­ nja nametnika, pregled najvažnijih su stručnim znanjem, nepokole­
ma biološkog uzgoja bavim se u bioloških preparata, stručan prikaz bljivom pouzdanošću i uvijek sr­
mislima, ali i u praksi svog vrtla- različitih prirodnih načina gnojenja dačnom atmosferom punom među­
renja. već dugi niz godina. Jedan te brojne savjete o mješovitim kul­ sobnog razumijevanja umnogome
dio svojih iskustava pretočila sam turama. pridonijeli da rukopis bude pra­
u knjige i napise, te u televizijske vovremeno dovršen kako bi se u
Preporuke o sortama 1 u poglavlju
i radio emisije. Kao jeka, do mene ovom trenutku našao pred vama.
0 povrtnjaku i voćnjaku odabrane
dopiru brojna pitanja o temeljnim
su s prirodnih gledišta. Provjerene Zahvaliti želim i svojim "dobrim
problemima i praktičnim detaljima.
1 otporne vrste te nove sorte koje su duhovima" koji su na svoj način
S vremenom je postalo sve očitije
otporne na bolesti, dobile su pred­ mnogo pomogli: gospođi Riti Abels
da nezaustavljivo raste broj vrtla-
nost pred senzacionalnim noviteti- koja je na svom brzom stroju preni­
ra-amatera koji su spremni i imaju
ma kojima je cilj uzgoj "golemih, jela rukopis u čist oblik, čitljiv i za
snažnu želju uzgajati prema pravi­
raskošnih primjeraka". ostale, te je usprkos velikom priti­
lima prirode. Sada se više ne radi
sku zbog rokova uvijek bila vjerno
samo o izoliranoj grupici ljudi. Že­ U cvijetnjacima se posebice prepo­
uz mene. Diplomirana knjižničarka
lja da se zdrav uzgoj ostvari barem ručuje uzgoj onog grmlja koje se
Ingeborg Raue-Winkelmann preu­
u vlastitom vrtu, toliko se proširila pokazalo dobrim tijekom testiranja
zela je rad na stručnom sastavljanju
d a j e za realizaciju bio-vrta postalo od strane Radne grupe "Grmlje 7 u
kazala. Njen brižan rad i srčano su­
prijeko potrebno opsežno i pouzda­ oglednom vrtu VVeihenstephan". Pri
dioništvo u Bio-vrtu umnogome su
no "uputstvo za rad", jer više jed­ procjeni kakvoće biljaka značajnu
pridonijeli zaokruživanju ovog dje­
nostavno nije dovoljno samo davati su ulogu imala mjerila kao što su
la. Nadam se da ćete i Vi, čitatelji
recepte o kompostištima i tekućem otpornost, bogatstvo cvata, dobar
ove knjige, postati uspješni bio-vr­
gnojivu dobivenom od koprive. oblik i jasne boje. Ukazivanje na su­
tlari - tada se naš trud isplatio.
sjedna prirodna staništa i izvanred­
Ova je knjiga nastala iz napora da se ne uzgojne uspjehe velikog vrtlara
na sva važna pitanja u vezi s prirod­ Karla Foerstera trebaju vam pomoći
nim vrtom pruži utemeljen odgovor da i u cvijetnjaku napravite draže - U veljači, 1981. Marie-Luise Kreuter
- od uzgoja povrća pa do cvijetnja- stan i upečatljiv odabir. Prilikom
ka. Bilo mi je važno što obuhvat- sastavljanja popisa cvjetnog grmlja
nije prikazati, ne samo probleme iz bila su, pored ljepote same njihove Predgovor uz 10. izdanje
prakse, već i prirodno-znanstvene pojave, izražena i pitanja ekologije.
osnove koje su također od velikog Tako ćete pronaći brojne upute o gr­
(novo izdanje)
značaja. Bio-vrtlari moraju ne samo mlju koje je pogodno i kao leglo za
Prošlo je sedam godina otkako je u
znati "kako se to radi", već prven­ ptice, te koje i drugim životinjama
veljači 1981. izašao Bio-vrt. Mno­
stveno prepoznati "zbog čega to i nudi hranu i životni prostor. Željela
go se toga dogodilo u tom kratkom
funkcionira". Ova knjiga, stoga, po­ bih ovom prigodom iskreno zahva­
vremenu. Ova je knjiga stotinama
činje opisom osnova. Potrudite li se liti svima koji su svojim znanjem i
tisuća vrtlara postala pratilac na
pročitati je, vidjet ćete da bio-vrtla­ iscrpnom pomoći bili uz mene pri
putu u realizaciju zdravog vrta "bez
ri nisu neka "sekta", već se kreću u nastanku ove knjige: stručnjacima
straha". Istovremeno su se metode
okvirima pokreta koji stara iskustva na mnogim satima informativnih
prirodnog vrtlarstva razvile u va­
i najmodernije znanstvene spoznaje razgovora, a privatnim bio-vrtlari-
žan sastavni dio općeg nastojanja
pretvara u odgovorno postupanje. ma na spremnosti kojom su meni i
da se spasi naš okoliš i regenerira
U praktičnom dijelu knjige uložila čitateljima približili svoja iskustva.
zemlja.

10. Novo izdanje Bio-vrta približava 18. izdanju. Svoju zahvalnost mo­ Sve je to potrebno kako bi se dobra
svim vrtlarima najnovija saznanja: ram izreći vama, čitateljima, koji volja pretočila u ekološko postupa­
prirodna zaštita bilja nudi nove sa­ ste uvijek iznova, s puno povje­ nje, a prirodno vrtlarstvo u uspješ­
vjete, recepte i preparate, napre­ renja, posezali za ovom knjigom. nu vrtlarsku stvarnost. U ovoj ćete
dovale su i metode kompostiranja, Zahvaljujem također i nakladi knjizi naći mnogo praktičnih savje­
malčiranja i uzgoja mješovitih kul­ BLV koja je ovo djelo popratila s ta i recepata, no moja glavna pre­
tura. Provjerene su i dopunjene sve toliko velikodušnog angažmana. poruka glasi: sve što u vašem vrtu
preporuke o sortama biljaka u povrt- Već 15 godina moji su vjerni pra­ raste i živi, promatrajte s ljubav Iju
njaku. voćnjaku i cvijetnjaku. Novo titelji Wilhelm Eisenreich. vodi­ i razumijevanjem. Sve što je živo
veliko poglavlje trebalo bi pomoći telj lektorata " P r i r o d a " te izdavač jedna je jedinka, sva živa bića vole
bio-vrtlarima da izradom umjetnog Ernst GroBkopf. Svojim su veli­ svoj život. Svi vole život, a boje se
jezerca, biljkama penjačicama, div­ kim stručnim znanjem, nepokole­ smrti. To vrijedi kako za uš i kišnu
ljim grmljem i travnjacima na kojima bljivo i uz mnogo humora, pružali
glistu tako i za ljude. Tko nauči vo­
obitavaju leptiri, u svom vrtu stvore pomoć kod svih problema, a prije
ljeti i poštovati sva živa bića, uvijek
još više prirodnog okoliša. Mnoštvo svega prigodom uređenja svakog
će ispravno postupati; njemu recep­
novih fotografija u boji čini čitanje novog vrta.
ti više nisu potrebni. Ljudi koji tako
knjige očitim zadovoljstvom.
Od posljednje veće prerade ove misle i osjećaju pomažu našem pla­
Nadam se da će i novi Bio-vrt -svo­ knjige prošlo je osam godina. U tom netu da preživi. Za to je potreban
jim provjerenim osnovama i aktu­ se razdoblju mnogo toga dogodilo, svatko! I vi ste potrebni! Ostanite
alnom praksom - postati vaš vjerni nažalost ne samo u pozitivnom smi­ hrabri, strpljivi i puni ljubavi. Svaki
prijatelj koji na sva vaša pitanja ima slu. Okoliš je na našem planetu sve dan postupajte sa željom da spasite
spreman, utemeljen i pouzdan od­ ugroženiji. Svi mi moramo pomo­ naš planet. Pomozite tu gdje jeste
govor. ći da se spriječi još gora situacija, kako bi se iskoristile posljednje pri­
stoga počnimo od vlastite okoline. gode. Vaš Bio-vrt vam pritom želi
Vaš je Bio-vrt ponovno aktualiziran pružiti podršku. Neka Bog čuva
U veljači. 1988. Marie-Luise Kreuter na tom zadatku - od kompostiranja Vas, vaš vrt i život na našoj Zemlji.
preko zaštite bilja, pa do preporuka
kvalitetnih sorti i uputa o vrstama
Predgovor uz 18. izdanje biljaka. Posve nova oprema s foto­ U siječnju. 1996. Marie-Luise Kreuter
grafijama i grafikonima treba vam
(novo izdanje) pružiti ne samo vizualno zadovolj­
Velikim me veseljem ispunjava či­ stvo, već na jednom mjestu i sve
dodatne obavijesti.
njenica da je Bio-vrt izašao već u

11. 10 Uvod
Uvod
Vrt je zadnji zemaljski odbljesak vode, osjetljive kultivirane biljke, no vrijeme. Za seljaka, doduše, vri­
izgubljenog raja koji obuhvaća slabiji prinos plodova i nove vrste jede ista načela prirodnog uzgoja,
maleni mirni svijet šarenog cvije­ nametnika koje su jače i otpornije no prenošenje u praksu slijedi dru­
ća i aromatičnih začina, povrtnih nego ikada prije. Stoga, sve se više ga gledišta. Pogled unazad u našu
gredica, grmlja i voćaka. Tu čovjek ljudi pita: Mogu li barem u svom "zelenu prošlost" jasno pokazuje
na ograničenom prostoru ostvaruje vlastitom, malom, zelenom carstvu kako je nastala današnja situacija i
svoje snove o suživotu s Prirodom: stvoriti oazu mira i harmonije? Je kamo bi mogli voditi novi, alterna­
iza zaštitne živice nalazi zaklon, li moguće zasaditi i uzgojiti cvije­ tivni putovi. Od plodova i životinja
odmor, te oslobađa svoju potrebu će, začinsko bilje, povrće i voće na na Zemlji živjeli su već i naši preci
za igrom. Cvijeće i drveće gasi nje­ prirodan način, bez raznih otrova? u prijašnja vremena. No, lovci-no-
govu žeđ za prirodnom ljepotom, Odgovor glasi: moguće j e ! Svaki madi sakupljali su samo divlje bilj­
salatama i jabukama iz vlastitog uz­ prijatelj vrtlarstva koji je spreman ke, korijenje i bobice tamo gdje su
goja na svoj stol donosi zdrave po­ promijeniti način razmišljanja može ih u tom trenutku pronašli. Nakon
slastice. U legendarnom vrtu Edenu uspješno obrađivati "biološki vrt". toga selili su se dalje. Njihov je za­
u nepomućenom su skladu živjeli Kako to u teoriji i praksi zapravo hvat u prirodnu ravnotežu bio jedva
čovjek, životinje i biljke. Nakon iz­ izgleda, prikazano je u ovoj knjizi. zamjetan. Ona se regenerirala sama
gona posvuda po zemlji pružali su od sebe. Ono stoje nomad "ubrao",
Ovom prigodom htjela bih odmah
se plameni jezici zlobe i neprijatelj­ ubrzo je ponovno izraslo.
postaviti i granice. Biološke meto­
stva. Iz prvotnog suživota nastalo je
de mnogo je lakše pretvoriti u "ze­ Golema se revolucija dogodila tek
gorko neprijateljstvo.
leno djelo" u privatnom vrtu nego kad su divlji sakupljači postali sje-
U našem je stoljeću postalo uvri­ u poljoprivredi jer vrtne su gredice dioci u ranom kamenom dobu te
ježeno da to neprijateljstvo preno­ pregledne. Tako se, primjerice, bez počeli obrađivati oranice i vrtove.
simo sve do vrtova. Svakodnevni velikih teškoća mogu ručno ukloni­ O tim prvim pokušajima ne postoje
govor pojašnjava što se zapravo li gusjenice i puževi. Vrtlar-amaler pisani zapisi. Vjerojatno su seljaci
događa: biljke i životinje dijele se ne mora svoje postupke usklađivati ranog kamenog i brončanog doba
na "korisne" i "'štetne". Korov i uši s gospodarskim gledištima jer uz­ počeli s krčenjem pomoću požara,
moraju se "suzbijati" i "iskorijeni­ gojem povrća i voća ne zarađuje onako kako je to kasnije bilo uo­
ti". Kupusni bijelac u povrtnjacima svoju plaću. Nije mu potrebna do­ bičajeno i kod mnogih primitivnih
i tratinčica u travnjacima se "uni­ datna radna snaga te skoro nikakva naroda. Oni su iskorištavali oranice
štava", gljivice radikalno "'suzbi­ mehanizacija. Njemu je važno šare­ tako dugo dok nisu bile u potpuno­
jaju". To se naziva zaštitom bilja. no cvijeće i zdravo voće i povrće, sti iscrpljene. Nakon toga su se jed­
No, to je zapravo golemi pokolj, koje iz vrta dolazi svježe na stol. nostavno selili dalje i krčili nova,
mašinerija smrti bez premca, koja Budući da su hobi i rad u vrtu pove­ plodna područja. Sve dok je bilo
jednakom mjerom pogađa namet­ zani, jedan sat rada više ili manje ne malo ljudi i dovoljno djevičanske
nike i nevine. Međutim, milijarde predstavlja mu problem. Ručni rad zemlje, takvo rano poljodjelstvo
žrtava insekticida, fungicida i her- i česta pogrbljenost ubrajaju se u bilo je moguće. Islužena su tla kod
bicida većinom su toliko sićušne da "zdrav tjelesni trening" kojeg izvan takve metode ostajala prepušte­
nitko ne primjećuje njihovu smrtnu radnog vremena rado prakticira radi na Prirodi koja ih je na svoj način
borbu - niti je mora osjetiti... Ta ravnoteže s često "sjedećim" zani­ dovodila u ravnotežu. U tu je svr­
uglavnom nevidljiva smrt bez gla­ manjem. Zbog svih se tih razloga hu imala na raspolaganju dovoljno
sa vjerojatno je pridonijela tomu da pribojavam da nije jednostavno na vremena. No, to je bilo prije ot­
je kemijsko suzbijanje nametnika cjelokupno poljodjelstvo prenijeti prilike 5000 godina. Već je u doba
nekoliko desetljeća bilo provođeno mogućnosti i metode koje su pro­ Germana zabilježen prijelaz na
tako uvjerljivo i mirne savjesti. U nađene i potvrđene u radu u biološ­ promišljenije iskorištavanje zemlje.
međuvremenu, sve jasnije osjeća­ kom vrtu. Niti vi, čitatelji i budući Seljaci su uočili prednosti dvopolj-
mo posljedice skrivene tragedije: bio-vrtlari, ne biste smjeli to učiniti. ne zemljoradnje pri kojoj su se iz­
uništeno tlo, onečišćene podzemne Poljoprivreda nije zabava u slobod­ mjenjivali uzgoj žitarica i ugar.

12. Uvod 11
Ili su dulje vrijeme ostavljali da se u neumjerenosti kojom su predstav­ pate zbog takvog tretmana. Okoliš
ugar zazeleni prije nego su nano­ nici prirodnih znanosti rigorozno je - ne samo uslijed poljoprivrede
vo obrađivali oranicu. Na taj način pokorili široka područja života. U - opasno doveden izvan svoje rav­
Priroda može ponovno napuniti po­ razumnim granicama kemija i teh­ noteže. No. u usporedbi s ranijim
trošene hranidbene pričuve zemlje. nika zasigurno predstavljaju blago­ epohama mi nemamo niti vremena
Dodatna gnojidba na našim srednjo­ slov za čovječanstvo. O tome mora niti prostora da regeneraciju prepu­
europskim područjima pojavila se razmišljati i uvjereni bio-vrtlar. Što stimo Prirodi. Ovog je puta Priroda
tek oko 800. godine nakon Krista. više stručnih razmjena mišljenja upućena na sve veće razumijeva­
Kao i uvijek u ljudskoj povijesti, po­ postoji između ""biološkog" i "ke­ nje čovječanstva. Poljoprivreda će
treba je potakla novi razvitak - sta­ mijskog" područja, to je bolje za morati pronaći nove ili obnovljene
novništvo se povećalo. Ako čovjek zemlju i ljude! Neprijateljstvom i stare metode uzgoja koje će saču­
nije želio umrijeti od gladi, morao netolerancijom nikada se ne dolazi vati plodnost zemlje. To moraju
je pronaći bolje i sigurnije metode do pozitivnih promjena. pokušati i vrtlari. Njima je to lakše
proizvodnje hrane. Rezultat tih na­ jer s ispitivanjem prirodnih načina
A promjene su potrebne na oba
pora bila je tropoljna zemljoradnja. rada mogu početi odmah sutra. Već
područja. Najvažnija sredstva po­
Nakon dvije godine obrađivanja sli­ postoje nebrojeni vrtovi obrađeni
ljodjelstva uvijek su se prenosila
jedi godina ugara. Osim toga, u to prema biološkim metodama koji
na vrtlarstvo. U seoskim vrtovima
su se vrijeme oranice počele gnojiti dokazuju koliko je korisna takva
ranijih stoljeća koristila su se ista
stajskim gnojem i gnojem od or­ promjena. Svatko može vrtlariti na
gnojiva životinjskog porijekla koja
ganskih otpadaka. To je povećalo biološki način i svatko može na taj
su se odvozila i na oranice. U vrto­
prinose i obnovilo potrošene hra­ način na malom komadiću zemlje
vima našeg stoljeća unazad posljed­
njive tvari. Od tog vremena zemlja, pridonijeti da se svijet u kojem ži­
njih 60-ak godina koriste se ista mi­
ljudi, biljke i kućne životinje čine vimo uredi na malo zdraviji i mi­
neralna gnojiva i kemijska sredstva
zatvoreni krug. Skoro 1000 godina roljubiviji način. Vrtovi još uvijek
za prskanje koja su razvijena za ve­
funkcionirao je taj sustav od koga predstavljaju komadić raja - mora­
like kulture u poljodjelstvu. Danas
su mogli živjeti svi, bez značajni­ mo učiniti sve da tako i ostane.
znamo da zemlja, biljke i životinje
jeg opterećenja naseljenih životnih
prostora. Iduća prekretnica nastu­ Svaki vrt može poslati mjesto miroljubivog suživota.
pila je tek početkom industrijskog
doba. Mineralna gnojiva istisnula
su gnojiva životinjskog porijekla, a
poljoprivredni strojevi plug. Od tro-
poljne zemljoradnje prešlo se, prvo,
na godišnju izmjenu uzgoja kultura,
nakon toga slijedilo je obrađivanje
oranice i goleme monokulture - jed­
nostrano korištenje koje se može
održati isključivo velikim dodava­
njem sintetičkih gnojiva i nepre­
stanim suzbijanjem nametnika. No,
koliko dugo? Nastupilo je vrijeme
novog preokreta. Oduševljenje te­
kovinama modernog doba zamije­
nilo je otrežnjenje i bojazan, budući
da su postali vidljivi nedostaci a po­
sljedice zamjetne širom svijeta. No,
to ne znači - kao što neki smatraju
- da su kemija i tehnika izumi Vra­
ga. Naprotiv, oboje predstavljaju
veličanstvene dokaze mogućnosti
ljudskog duha. Pogreška se skrivala

14. Biološko, kao reakcija na kemijske procese
koji su uzeli maha. posebice u gno­
Samo se tako može prehraniti sve
veći broj ljudi. Tko želi ubrati ve­
organsko, jidbi i zaštiti bilja." like glavice zelja, mora "umjetno"
Iz ovoga je već vidljivo da ne posto­ pohranjivati. Ono što Priroda pu­
prirodno - ji samo jedna biološka metoda već sti da izraste divlje, nikada mu ne
bi bilo dovoljno. U tom je smislu
što to znači? različita biološka usmjerenja. Deta­
lji su različiti, no osnovni principi i vrtlar koji radi prema biološkim
su svima koji vrtlare na biološki metodama "kultivirani" vrtlar. No.
Biološko - ova je riječ postala kri­ način zajednički. Albert von Haller on se trudi svoje zahvate u prirodnu
latica bez koje se više ne može za­ u svojoj ih knjizi Korijeni zdravog cjelinu tako izvesti da ne dođe do
misliti rasprava o alternativama za svi/era opisuje ovako: "U biološ­ nikakvih poremećaja. On u umjet­
zdraviji svijet. "Biološko" se koristi kom se vrtlarstvu moraju uzeti u nom svijetu svog vrta pokušava
za vrtove, živežne namirnice, sred­ obzir mnogostruki odnosi kultivi­ stvoriti novu ravnotežu - prema pri­
stva za zaštitu bilja i svjetonazo­ ranih biljaka prema živim bićima u rodnim zakonima. Kažemo: u skla­
re. Namjere su dobre, no radi se o tlu. prema zraku i vodi, prema klimi du s prirodom.
izrazito višeznačnom pojmu. Stoga i mikroklimi, te se svaki postupak
ćemo odmah na početku pokuša­ kultiviranja mora ispitati glede nje­
govog učinka na cjelinu." Nadalje:
ti strogo ga razgraničiti. Vrtlari su Ideja zajedništva
uvijek s obje noge čvrsto na zemlji "U biološkom uzgoju ne radi se,
te stoga moraju i riječi koje oni ko­ sloga, samo o korištenju organskih Bio-vrtlar ne postupa u svom vrlu
riste imati "glavu i rep". tvari već i o njihovoj kvaliteti. Gno­ kao gospodar: životinje i biljke nje­
jenje stajskim gnojem ne znači da gova su "braća". Nije to nikakva
Biologija je, prema novom izdanju
se radi o biološkoj metodi. Kako romantika izvan stvarnosti. I naša
Brockhausa. "znanost o živome".
bi se postigla veća kvaliteta, u bi­ zapadna znanost polako počinje
U Novom velikom leksikonu o vr­
ološkom je vrtlarstvu od iznimnog shvaćati ono što su veliki filozofi
tlarsku autora Georga E. Siebe-
značaja kompostiranje." Istoka i mnogi primitivni narodi
neichera pod pojmom "'Biološko
poljodjelstvo" nalazimo sljedeću I o nazivu "prirodno" potrebno je već odavno intuitivno znali: svaki
definiciju: "Ukupnost prirodnih = reći nekoliko riječi. Vrtlarstvo pre­ život na zemlji međusobno je po­
biološki utemeljenih postupaka u ma prirodnim metodama ne znači vezan na kompliciran način. Naj­
poljodjelstvu i vrtlarstvu... Biološ­ pustiti Prirodu da jednostavno ide više razvijena bića stoga su ovisna
ko poljodjelstvo (nazvano i prirod­ svojim tijekom. Već tisućama go­ o funkcioniranju primitivnih oblika
no, organsko, organsko-biološko dina ljudi u svojim vrtovima kul­ života. Kada nestaju sićušne bakte­
poljodjelstvo ili poljodjelstvo pre­ tiviraju biljke i na različite načine rije u tlu, one najavljuju i nestanak
ma životnim zakonima) nastalo je pokušavaju postići veće prinose. biljaka, životinja i ljudi.

15. Već 350. godine prije Krista taoi- Kinu, smatra da je u ovoj poetskoj način nisu sanjari izvan stvarnosti
stički filozof Dshuang Dsi shvatio slici jasan osnovni stav: "spremnost već realisti koji svoje snove o vrtu
je: '"Sada je ovo što se svijetom na­ na vrtlarsku njegu cijelog životnog pretvaraju u stvarnost. Svi oni mo­
ziva jedinstvo svih stvorova." Više prostora, punu ljubavi i intenziv­ gli bi na vrata vrta napisati rečeni­
od 2000 godina kasnije antropolog nog rada koji vodi računa o svim cu velikog vrtlara Karla Foerstera:
Claude Levi-Strauss mišljenja je da posljedicama." To može biti samo "Tko želi ostvariti snove, mora biti
je krajnje vrijeme da kulture Zapa­ opis krajobraza u kojem postoje budniji i sanjati dublje od drugih."
da "nauče daje čovjek, naposljetku, samo biološki obrađivani vrtovi!
samo živo biće među svim drugi­ Od otvaranja Kine prema Zapadu i
ma koje može dalje živjeti samo sve bržeg pretvaranja poljoprivred­
uz preduvjet da te druge poštuje." nog društva u industrijsko čini se da
Albert Schweitzer je to poštovanje je i ovdje ophođenje sa zemljom, Naša Zemlja
nazvao "'strahopoštovanjem pred koje nije bilo isključivo orijenti­
životom". Prema toj misli moraju rano na dobit, doživjelo negativnu
postupati svi koji vrtlare na biološki promjenu. Razorne su posljedice Zemlja je smeđi omotač koji obavi­
način. Zvuči staromodno, no, ona nastupile kasnije nego u zapadnom ja naš planet. To je ona više ili ma­
je tako stara i lako mlada koliko i svijetu. No, posljedice bi, s obzi­ nje mrvičasta masa u kojoj uspije­
sam život. Zakone života nije donio rom na gustoću pučanstva, mogle va korijenje biljaka. Formirano tlo
čovjek. Ljudi mogu samo živjeti u biti još katastrofalnije nego u Euro­ može biti debelo nekoliko metara
skladu s tim zakonima. Ako postu­ pi ili Americi. Za kraj, još jednom ili tanko tek nekoliko centimetara.
paju protiv njih, uvijek će biti samo pitanje: Što, dakle, znači vrtlariti No, samo se gornji sloj debljine
gubitnici. Tako je nekada pustinja na biološki način? To znači, jedno­ 10-30 cm sastoji od plodnog humu­
Sahara bila žitnica Sjeverne Afrike. stavno rečeno: raditi s prirodom, a sa. Ta dva pedlja zemlje još i danas,
Uništilo ju je loše rimsko gospoda­ ne protiv nje. To pretpostavlja da jezikom naših predaka, nazivamo
renje. Indijanci Sjeverne Amerike vrtlar poznaje najvažnije zakone "majčica zemlja". A ona to doista
živjeli su tisućama godina u sugla­ prirode te da stalno sam, otvorenih i jeste: "majčica zemlja" koja hra­
sju s netaknutom prirodom. Dvje­ očiju promatra što se događa u nje­ ni biljke, životinje i ljude. Ako bi
sto godina vladavine bijelaca bilo govom vrtu. Taj "povratak prirodi" našoj Zemlji jednog dana ponestalo
je dovoljno da se široka područja ne smije nikada biti korak unatrag zemlje, tada bi naš mali svijet po­
kontinenta pretvore u neplodne ste­ u zastarjele tehnologije. Biološ­ novno postao mrtva zvijezda.
pe. Neumjerenost i žudnja za dobiti ke su metode nastale na prastarim Naš planet ima promjer oko 12.600
utjecali su na ljude da zaborave da osnovama evolucije koje ukazuju km. Sloj humusa samo je vrlo tan­
pričuve zemlje nisu neiscrpne. No, na budućnost te se služe znanstve­ ki pokrivač omotan oko te goleme
postoji i prastari suprotan primjer: nim i tehničkim tekovinama našeg lopte. Na mnogo mjesta nalaze se
Kina. Sir Albert Howard napisao je vremena. No, one to čine obazrivo. goleme rupe - tu se rasprostiru vo­
1943. godine u svojoj Poljoprivred­ Stoga, vrtlari koji rade na biološki dena prostranstva mora, vječnog
noj oporuci: "Mali posjed u Kini, leda, gole planine ili pustinje. Oko
primjerice, daje još uvijek stalni Tanka je i vrijedna smeđa kora zemlje 3,2 milijarde hektara bilo bi teo­
prinos te se, usprkos gospodarenju koja prekriva samo neke dijelove planeta. rijski iskoristivo u poljoprivredne
koje traje četiri tisuće godina, nije svrhe. Od toga se obrađuje samo
smanjila plodnost tla." U kineskim polovica koja trenutno hrani čita­
vrtovima i domovima nema besmi­ vo čovječanstvo koje živi na ovom
sleno odbačenih otpadaka. Sav se svijetu. Druga polovica mogla bi
organski materijal prerađuje u kom- se kultivirati samo uz izuzetno ve­
post i gnoj. Za zapadno bi društvo like troškove. Golemi se ostatak
4000-godišnja plodnost kineskog ne može koristiti u poljoprivredne
tla morala biti barem razlogom svrhe. Svakom stanovniku Zemlje
za razmišljanje. "Mi našu zemlju stajao je teorijski prije nekoliko de­
ukrašavamo vezom" - kažu još i setljeća na raspolaganju oko 1 hek­
danas kineski vrtlari. Roland Rai- tar zemlje. U 2000. godini to je već
ner koji je 1973. godine proputovao bilo samo pola hektara.

16. Zemlja na oranicama i u vrtovima
predstavlja, dakle, dragocjenost
posvuda na svijetu. Ona je, u pra­
vom smislu riječi, osnova života.
Taj životni materijal bogat raznoli­
kim sadržajima nastajao je tijekom
milijuna godina. Zemlja se sa svo­
jim različitim slojevima sastoji iz
mineralnih i organskih sastojaka.
U nemjerljivim vremenskim raz­
dobljima, dok se razvijao život na
našem planetu, elementi su mljeli
prastaro gorje u prah. Oluje i voda,
vrućina i hladnoća usitnili su ga ti­
jekom tisuća godina. Taj se kameni
prah polagano taložio i stvarao slo­
jeve. Još i danas možemo steći pre­
dodžbu o tom golemom, strpljivom
mlinu prirode u velikim riječnim
dolinama - tamo, gdje još nisu re­
gulirane branama. U Egiptu je Nil,
primjerice, svake godine, sve dok
nije sagrađena Asuanska brana, na­
nosio u nizine plodni mulj kojeg je
isprao s planina Etiopije. Tamo gdje
se mulj nataložio na obali, ostala su Milijuni godina bili su potrebni elementima da samelju stijene u prah. Od kamenog
nakon povlačenja vode pognojena. brašna nastala je plodna zemlja, a ostali su neobični oblici stijena.
plodna polja, jer je fini pijesak iz
planina koji je nastao mehaničko- Svi su oni svojim proizvodima, koji proces pretvorbe počeo je s prvim
fizikalnim djelovanjem, sadržavao su nastali procesom raspadanja, lišajevima i mahovinama koje su se
mineralne tvari i mikro-elemente. stvorili osnove zemlje. Iz njih je nastanile u pukotinama stijena, na
polagano, tijekom milijuna godina sićušnom komadiću raspadnutog
Sastav tih važnih hranjiva različit je
nastajalo tlo. Ono je bilo različito stijenja. Kad su odumrle, razgra­
posvuda u svijetu, ovisno iz kojeg
kao i planine na kontinentima. Uz dile su se te polagano izgrađivale
stijenja je tlo nastalo. Postoji tzv.
lokalne slojeve nalazimo na nekim novi sloj zemlje. Savršen primjer
prastijenje koje je nastalo iskon­
mjestima fini kameni prah koji, no­ tog prirodnog nastanka humusa je
skim erupcijama vulkana. U njega
šen vjetrom putuje tisućama kilo­ tlo mješovitih šuma. Ovdje priro­
se. između ostalog, ubrajaju gra­
metara oko zemaljske kugle - les, da, bez ikakvog utjecaja izvana, u
nit, bazalt i porfir. Sedimentno se
primjerice. Tamo gdje se on slegnuo zatvorenom krugu obnavlja zalihe
stijenje sedimentiralo, tj. taložilo
nastalo je izuzetno plodno, glinasto hranjiva u tlu.
tijekom povijesti Zemlje. U njega
se ubrajaju pješčenjak, šljunak i sti­ tlo. Primjeri za to su čuvena "žuta Između tih različitih vrsta "stvara­
jenje iz naplavina. Metamorfiti su zemlja" u Kini. no također i Mag- nja zemlje" nalaze se milijuni go­
vrste stijena nastale pod golemim deburška ravnica u Njemačkoj. No, dina. Vrste tla koje su pritom nasta­
pritiskom uslijed pomicanja zemlji- nisu samo stijene stvorile zemlju. I le, vrlo su različite. Postoji smeđa,
ne kore ili uslijed jakog utjecaja biljke i životinje koje su u kasnijim crna, crvena i žuta zemlja. Pored
vrućine. Takvoj metamorfozi bili razdobljima nastanjivale naš svijet suhog pustinjskog pijeska nastala
su izloženi, primjerice, škriljavac i pridonijele su tomu da se stvori je vlažna, plodna ilovača. Postoje
gnajs. Najzad, postoje još i vapne- nova zemlja. Iz njihovih organskih kisela, tresetna močvarna, laka pje-
načke stijene nastale većinom usli­ otpadaka nastao je i nanovo nastaje skovita i teška, nepropusna glinasta
jed taloženja praživotinja i biljaka. onaj dragocjeni najgornji sloj koji tla. Medu njima pronalazimo sve
U njih se ubrajaju dolomit i jura. nazivamo humus. Taj čudnovati moguće mješovite odnose. Za selja-

17. ka i vrtlara podjela na sljedeće vrste tu prije čovjeka - a pustinje su ga obrada bez muke. Kratak pogled u
tla od praktičnog je značaja: pjesko- slijedile." fizikalne i kemijske "lajne" prirode
vito tlo, ilovasti pijesak, pjeskovita jasno pokazuje zašto pjeskovita tla
ilovača, ilovasta tla, glinasta ilova­ reagiraju na prethodno opisani na­
ča i glina. N o . to nije stroga podje­ Zemlja na kojoj nastaje vrt čin. Zrnca pijeska imaju, fizikalno
la. Različite su supstance od mjesta gledano, okaiglu strukturu. Iz tog se
do mjesta različito izmiješane. Osnovni materijal kojim vrtlar radi razloga ne mogu zbiti gusto jedno
je zemlja. Gdje god netko zakupi ili uz drugo. Ona se rasipajti te se na taj
Za nastanak tih vrsta tla prirodi je
stekne u vlasništvo neki vrt, tu je način u pjeskovitim tlima stvara bez­
bilo potrebno beskonačno mnogo
priroda već stvorila osnovne predu­ broj međuprostora kroz koje voda.
vremena. Taj proces traje i danas.
vjete s kojima vrtlar od sada mora primjerice, oborine prolaze kao kroz
Još uvijek se raspadaju stijene, iz
živjeli i raditi. Svoj način obrade i cjedilo. Znanstvenici kažu da je pro­
organskih otpadaka nastaje nova ze­
gnojenje mora organizirati ovisno o stor s porama veliki u ovom tipu tla.
mlja. Humus, dakle, pripada onom
tomu je li našao siromašni pijesak, Zraka s dušikom iz zraka i kisikom
"podzemnom blagu" koje može ra­
masnu ilovaču ili kiselo, močvarno je, naprotiv, dovoljno. Gledano s ke­
sti i regenerirati se. N o . to se događa
tlo. Svaki prijatelj vrta mora biti mijskog gledišta pjeskovita tla imaju
samo tamo gdje se poštuju prastara
upoznat s najvažnijim svojstvima veliki udio kremenih zrnaca; nasu­
pravila prirode. U suprotnom, po­
tla prije nego posegne za motikom i prot tome, nedostaju druge mineral­
sve je moguće u kratkom vremenu
vrećom s gnojem. U praksi to znači ne tvari koje su jako važne za ishra­
pretvoriti plodnu zemlju u pustinju.
razlikovati sljedeća obilježja: nu bilja. Kremen (kemijski: kremena
Cesto nepovratno. Opadajuća razi­
kiselina) pridonosi zagrijavanju tla
na podzemnih voda. nastanak stepa
i igra važnu ulogu kod zdravog na­
i erozija tla predstavljaju simptome
takvog pustošenja koje nastaje ljud­ Pjeskovita tla stanka strukture biljaka. Pjeskovita
se tla pojavljuju i kao čista pjesko­
skim nemarom. Priroda bez pogo­ Ona su zrakopropusna i vodopropu-
vita tla i u različitim mješavinama s
vora ispostavlja svoj račun kad se sna; brzo se zagrijavaju, no isto se
većim ili manjim udjelom ilovače.
ne poštuju njena pravila. Potrebno tako brzo i hlade. Sadržaj hranjiva u
je mnogo obzira kako niti jedna ri­ takvim je tlima malen. Ona su uvi­ Karakteristike: Kad se zagrabi
ječ koju je kazao Chateaubriand ne jek u opasnosti da ih "odnese vihor". uzorak tla. pijesak sipi kroz prste.
bi postala stvarnost: "Šume su bile No, njihova je prednost - mehanička Važno za vrtlara: Na ovakvom tlu
važno je povećanje udjela humusa
Opustošena zemlja, suha i raspucala, Njegovani humus je mrvičasl i vlažan.
i organskih supstanci. Time ispr­
bez zaštite je izložena vjetru i suncu. Nakon obrađivanja se zastire.
va suviše propusna zemlja postaje
kompaktnija. Kameno i glineno
brašno, ilovasti kompost i stalno
zastiranje tla spadaju u najvažnije
mjere kultiviranja.
Ilovasta tla
To su humusna tla koja imaju do­
bru mogućnost akumuliranja topli­
ne, vode, zraka i hranjiva, a sadrže
i kalcij. Fizikalno gledano, struktura
ove dobre, plodne zemlje sastoji se iz
pločica koje su više ili manje gusto
međusobno zbijene. Slika slojevitih
pločica jasno pokazuje da ta struktura
ima mnogo manje pore nego ona kod
pjeskovitih tla. U ilovastoj su zemlji
vrlo povoljni preduvjeti za taloženje

18. hranjiva i za rad živih bića u tlu. I Karakteristike: Uzorak tla može
ovdje postoji različito stupnjevanje se jednostavno stisnuti kao spužva,
između teških glinastih, laganih pjc- te sadrži veliki udio treseta.
skovitih i humusnih ilovastih tla. Važno za vrtlara: Isušenoj je tre-
Karakteristike: Humusna ilovača setnoj zemlji za njeno poboljšanje
se među prstima mrvi u mekane potreban pijesak, ilovača (kameno
mrvice. One se drže zajedno, ali brašno), vapno i kompost. Uz dobru
nisu slijepljene. njegu može se stvoriti rahlo. hranji­
Važno za vrtlara: Na ovakvim do­ vima bogato vrtno tlo. Tresetna tla
brim vrtnim tlima uspješna je "nor­ u nizinama uz ravne vodene tokove
malna" biološka njega tla. Kompost, sadrže dovoljno kalcija; ona su ne­
zastiranje tla i plodored sadrže i po­ utralna do blago alkalna.
većavaju plodnost ilovaste zemlje.
Glinasto je tlo teško i nepropusno; ono
Humus - san svakog oblikuje žilave urumene tla.
Glinasta tla vrtlara
Glinasta su tla po svojoj prirodi teš­
Bio-vrtlar svu pozornost i svu svoju
ka, nepropusna za zrak i vodu te se
brigu u vrtu polaže najgornjem, oko
sporo zagrijavaju. Kod ove vrste tla
10-30 cm debelom sloju zemlje: to
struktura ilovače predstavlja nega­
je sloj humusa. On vrvi od života,
tivan ekstrem. Fizikalni su slojevi
stalno nastaje i stalno se razgrađuje,
vrlo gusti. Glinasta tla naginju izra­ mijenja se nabolje ili na lošije. Taj
zitom zbijanju u vrlo sušnim raz­ sloj crnice ima najintenzivniji utje­
dobljima, nakon čega se razlazu u caj na rast i zdravlje biljaka. Tamo
elemente slične opeki. Kod vlažnog gdje su ta dva pedlja humusa u do­
se vremena glinasta zemlja lijepi. brom stanju, tamo je i vrt plodan!
Glinasta tla imaju, doduše, svojstvo Vrtlar može svojim "biološkim"
da pohranjuju hranjiva, no vrlo se kultiviranjem direktno utjecati na
teško obrađuju i razrahljuju. sloj humusa. Može ga njegovati,
Karakteristike: Glina se može hraniti i povećavati. On je u sre­
rukom oblikovati u žilavi grumen dištu svih njegovih napora. Topao,
sličan plastelinu. Iz nje se izrađuju rahli humus bogat hranjivima - to Lopata lako prodire u rahli humus; ze­
je cilj iz snova svakog vrtlara. U mlja je mrvičasta i rahla (gore).
kiparski oblici!
praktičnom dijelu knjige iscrpno je Pijesak je sipak i ne može zadržati niti
Važno za vrtlara: Glinasta se tla vodu niti hranjiva (dolje).
opisano kako se postiže ovo idealo
moraju razrahliti pomoću pijeska te stanje vrtne zemlje.
uz redovito dodavanje komposta.
Zastiranje tla potiče stvaranje rahlo- No, kao prvo, potrebno je shvatiti
sti. Zelena gnojidba s dubokim kori­ što ta čarobna riječ zapravo znači.
jenjem razrahljuje podlogu. U teškim Kakav je to materijal iz kojeg je
je slučajevima potrebna drenaža. Gli­ napravljena plodna zemlja? Kao
nasta su tla plodna ukoliko se uspije prvo: humus je više od zbroja svo­
poboljšati njihova struktura. jih fizikalnih, kemijskih i bioloških
svojstava. On je živi organizam - a
time, kao i sva živa bića, u konač-
nici i nepredvidljiv. To je jedan od
Tresetna tla
razloga zbog kojeg dobar bio-vrtlar
Ona su napravljena iz organskih na­ ne treba samo izvjesnu dozu struč­
plavina. Isušena je tresetna zemlja nosti, već i dobro srce i otvorene
kisela, siromašna hranjivima i izra­ oči koje promatraju kako s ljubav­
zito zadržava vodu. lju tako i s točnošću.

19. va. Tlo živi! Uzmi kako hoćeš: ono njegovim organskim i anorganskim
se kreće, preslojava, mijenja svoju sastojcima." Svatko tko je u svom
materiju, svojim žilama raspoređu­ životu radio s tlom ili, još bolje,
je susjedne elemente - zrak i vodu, s njim surađivao, stekao je svo­
nudi mnoštvu živih bića egzistenci­ ja osobna iskustva. Ipak. osnovne
ju, zaštitu i prehranu, i biljci kao i su misli na čudan način jednake.
životinji - ono živi isto kao i biljka, Sir Albert Howard na pitanje "Što
šuma, tvoje tijelo ili more! Uvijek je humus?" citira bakteriologa S.
i posvuda, čak i tamo gdje čovjek Waksmana:
nikada nije motikom dotaknuo tlo,
"To je kompleksno mnoštvo sme­
ono čini živi, zatvoreni organizam,
đih i tamnih, amorfnih tvari koje
svijet s izraženim vlastitim živo­
tijekom raspadanja biljnih i živo­
tom. Ti, naravno, zamjećuješ samo
tinjskih ostataka stvaraju sitna živa
jedan jedini, posljednji efekt od
bića pod aerobnim (bogatim zra­
svega toga: fenomen plodnosti kao
kom) ili anaerobnim (siromašnim
vidljivu uzajamnu djelatnost života
zrakom) uvjetima, obično u tlu,
u tlu i života biljaka."
kompostištima, tresetištima i vodo-
Posebna svojstva humusa Caspa­ spremnicima. ... Humus je prirodna
ri opisuje ovako: " O n o što je hu­ tvorevina; on je, isto kao i biljna,
mus u kemijskom pogledu, to mi životinjska i mikrobična supstanca,
ne znamo. U odnosu izmjene tvari složena cjelina; on je. kemijski gle­
prema golemom broju životinjskih dano, čak još i kompleksniji budući
i biljnih organizama, on čini osno­ da na njegov nastanak djeluju sve
vu za prehrambeni niz tla, biljaka, te tvari. Humus posjeduje posebna,
životinja i ljudi. Prisutnost i svoj­ fizikalna, kemijska i biološka svoj­
stva humusa određuju fizikalno stva koja ga razlikuju od drugih,
stanje tla (stanje rahlosti). Biljka organskih tvari. Humus sam ili u
iz velikog sadržaja ugljika u humu­ uzajamnom djelovanju s određe­
su uzima energiju i tvari za rast u nim anorganskim sastojcima tla
obliku ugljikohidrata, bjelančevina čini kompleksan, koloidalan (kolo-
ili dušičnih međuproizvoda. Tlo je id = fino raspoređene tvari) sustav
Savršen primjer prirodnog nastanka hu­ radi humusa tamno te zbog toga čiji se različiti sastojci na okupu
musa je mješovita šuma. U zatvorenom drže pomoću površinskih sila..."
služi kao spremnik topline.
krugu, priroda ovdje iz otpadaka biljaka
Howard, nakon toga, dodaje svoj
i životinja obnavlja svoju zalihu plodne Humusna struktura tla izrazito upi­
zemlje. zaključak: "Promatrano s gledišta
ja hranjiva, zrak i vodu (apsorpci­ kemije i fizike, humus nije jedno­
ja). Ako ga usporedimo sa spužvom stavna tvar; njega Čini skupina vrlo
Tisućama je godina beskrajan niz
koja je srasla s tlom. ta humusna kompleksnih organskih spojeva
generacija vrtlara i seljaka obra­
struktura kao živi pokrivač štiti koji ovise o prirodi ostataka koji ga
đivao i promatrao zemlju te svoja
krajobraz planina i nizina od svake tvore, o uvjetima pod kojima dola­
iskustva prenosio na djecu i djecu
erozije uslijed djelovanja vode (za- zi do razgradnje, te o opsegu same
svoje djece. Taj se lanac proteže do
muljivanje) i vjetra (zaprašivanje)." razgradnje. Humus, stoga, ne može
u naše doba. Stoga bih ovom prili­
Albert von Haller na vrlo jasan posvuda biti identična tvar.
kom željela citirati neke od promi­
način karakterizira čudesno stanje
nentnih "svjedoka"* koji su svoje humusnog sloja: "Što tom tankom Osim toga. on je živ i vrvi sitnim
spoznaje o zemlji već prenijeli na sloju daje onu plodnost koja stva­ živim bićima koja veći dio svoje
buduća pokoljenja. Dr. Fritz Caspa­ ra neiscrpno mnoštvo živih bića? prehrane dobivaju iz tog supstrata.
ri o podzemnom životnom prostoru Plodnost se ne može definirati niti Humus u prirodnom stanju nije sta­
piše sljedeće: "Tlo: to nije niti mr­ kemijski niti fizikalno, već je to tičan, već dinamičan."
tva zemlja niti beživotna tama. a ka­ ekološka uzajamnost živih bića Humus je dinamičan! On živi i mi­
moli samo spremnik biljnih hranji­ (čovjeka, biljke, životinje) i tla s jenja se. Stoga, vrtlar koji to prirod-

20. no bogatstvo želi "•stvorili" u svom Veličanstveni svijet kako je bogat i kompliciran život u
vrtu ne smije postupati prema kru­ zemlji, taj će poslije toga brižljivije
najsitnijih živih bića
tim pravilima, već se mora prilago­ i s više poštovanja postupati s tim
diti svojoj situaciji u vrtu te iz toga Kad vrtlar sa svoje gredice zagrabi mikrokozmosom.
pokušati dobiti najbolje. U tom slu­ šaku zemlje, u rukama drži jedan Kako bi se te veze bolje razumjele,
čaju postupa po jednom od najstari­ svijet. Svojim očima ne vidi puno želimo "baciti" pogled na inače ne­
jih zakona života: na Zemlji su pre­ toga - samo smeđe grudice i možda vidljivi svijet živih bića u tlu. Mi­
živjeli uvijek oni koji su se najbolje neku kišnu glistu ili stonogu. Ipak, lijarde sićušnih "patuljaka" žive i
prilagodili! To ne znači u moralnom ta je šaka zemlje ispunjena živo­ rade u različitim slojevima. Sve je
smislu prilagodba kao podložnost. tom. To je svijet sićušnih dimenzi­ izvrsno organizirano i međusobno
U sukobu s prirodnim elementima ja. Vrtlar bi morao imati oči jačine usklađeno. Najgornji sloj je tako­
radi se o prilagođenoj reakciji. Vr­ elektronskog mikroskopa da bi ga zvani sloj razgradnje. On je u vr­
tlar promatra "prilike" na komadiću mogao vidjeti. Kad bi to bilo mogu­ tovima koji se obrađuju prema bio­
zemlje što točnije i iz toga izvlači će, ostao bi bez riječi zbog čuđenja loškim metodama uvijek vrlo bogat
jasne zaključke potrebne za svoj na­ punog poštovanja. jer su sve gredice prekrivene slo­
čin rada. Primjerice, obogaćuje pje- jem malča (prema uzoru na šumsko
U 1 d m 3 (= 1000 c m 3 = 1 1 ) zemlje
skovitu zemlju glinenim brašnom tlo!). Pod tom zalihom organskog
iz sloja livadnog tla debljine 15
koje akumulira vodu, a sunčane materijala koji polako truli nalazi
cm živi, primjerice 1.551.000.000
obronke prekriva sagovima od bilja se područje života onih sitnih ži­
naljevnjaka. bučaša i trepet lj i kaša, vih bića koje rade "grube poslove".
i malča. Tako se svojim postupcima
50.000 glistaca, 220 skokunaca, 14 Oni usitnjavaju sve "otpatke" koji
prilagođava prirodnim preduvjeti­
stonoga, 5 puževa i 2 kišne gliste. dođu u tlo: lišće, vlati sijena, otkos
ma. Kako se dobiva najbolji humus.
Mnoštvo živih stvorova koje si čo­ trave, čak i karton i sve ostalo. Nji­
Priroda je pokazala vitlam u svojim
vjek ne može ni predočiti. Švicar­ hov je posao prvi stupanj rastvara-
listopadnim i mješovitim šumama.
ski istraživač A. Stockli točno ih je nja organskog materijala. Gljivi­
Taj je primjer potrebno samo pro­
istražio i izbrojio. To mnoštvo još ce, bakterije i alge ovdje djeluju u
matrati te ga na poseban način pre­
fantastičnije izgleda u istraživanju milijardama. Ta mini-bića naziva­
nijeti u vlastiti vrt. Prirodna šuma
prof. Sauerlandta koji je odredio mo mikrobima. Medu njima ima i
raste u "mješovitoj kulturi". Njeno
broj živih bića na 1 m 2 oranice. Tu "velikih" koji mogu sažvakati čak i
tlo pokriveno je travom, biljkama i
se radilo o blago humoznom pje- drvo, rogovlje i hitin. Kraj njih se u
niskim raslinjem. Nigdje ne posto­
skovitom tlu, a istraživani je sloj bio sloju razgradnje nalaze i male živo­
ji gola zemlja. Otpalo lišće, uvele
debljine 20 cm. Prenijeto na vrtnu tinjice koje vrtlar može raspoznati
biljke i suhe grane stalno tvore rahli
gredicu, bio bi to komadić zemlje golim okom: kišne gliste, babure,
sloj tla koji polagano truli. U tome
na kojem bi mogle rasti otprilike tri stonoge, žičnjaci i mnogi drugi.
i životinjski "otpaci" predstavljaju
glavice kupusnjača. "Pod njihovim
važan sastojak. Iz raspadajuće or­ Kako bi se proces razgradnje mogao
nogama" u prosječnom tlu živi:
ganske supstance, pomoću malih odvijati harmonično, živa bića u gor­
životinja u tlu i mikroorganizama, 4 bilijuna bakterija i gljivica
njem sloju trebaju zrak, toplinu i vla­
ponovno nastaje nova zemlja. Ta 1 milijun glistaca (nematoda) gu. Zbog toga se razgradnja naziva i
je šumska zemlja najbolji, mirisni 500.000 naljevnjaka aerobnim (pod utjecajem zraka) pro­
humus. On akumulira oborinske cesom. Ukoliko uvjeti ne odgovara­
200.000 rastoča
vode i stalno obnavlja rezerve hra­ ju, situacija se pretava u anaeroban
njiva. Razgradnja i stvaranje u tom 100.000 skokunaca (Collembole)
(siromašan zrakom) proces. To znači:
su sustavu u ravnoteži. Šumu nije 80.000 kolutićavca (Enchvtraeide) hladnoća, vlaga i trulež. Posljedica
nikada potrebno gnojiti iako hrani 80 kišnih glisti toga su "masni" slojevi zemlje koji
mnoštvo biljaka. Međutim, u priro­ sadrže tvari štetne za biljke. Takve se
U kompostu gdje su mikroorga­
di nema nikakvog razbacivanja. Sve nizmi posebno aktivni, najveće je situacije nikako ne bi smjele dogodi­
se koristi i nalazi korisnu primjenu. mnoštvo sićušnih živih bića. Kad ti u biološkom vrtu. Sloj razgradnje
Tako se čuvaju rezerve, tako nastaje vrtlar posegne za šakom komposta, dubok je otprilike 5cm.
ravnoteža između bolesti i zdravlja, u ruci drži više živih bića nego što Ispod njega počinje stvarni sloj
između života i smrti. To je tajna ima ljudi na Zemlji! Tko tijekom humusa. On može biti, ovisno o
prirodne plodnosti i zdravog tla. mirnog boravka u vrtu želi shvatili položaju, debljine 10-30 cm. U

21. sloj zemlje
(lišće, malč)
sloj truljenja
sloj razgradnje (bakterije.
gljivice, male
životinje,
primjerice
sloj stvaranja skokunci)
sloj humusa
stvaranje (mikro­
humusa organizmi,
dušične
bakterije, alge,
glavno korijenske
područje gljivice)
korijenja
prolazi kišnih
glista kroz sve
slojeve
sloj minerala
oslobađanje (raspadnuto
slijenje.
hranjiva iz tla
spremnik vode)
spremnik
hranjiva
ovisno o
podlozi:
kamenje
fosfor, kalij,
(neraspacliuilo
magnezij kamenje, sraslo
stijenje)
Sloj humusa ispunjen je životom koji tom području razgranata je većina izumrlim bakterijama koje su ži­
vrvi. Svaki "kat" ima svoje visokospe- korijenja. Ovdje se ne odvija raz­ vjele " k a t " iznad. U tom drugom
cijalizirane stanovnike. Uvećanja poka­
gradnja, već proces stvaranja. U podzemnom životnom prostoru
zuju sićušne izvatke iz log nevjerojatno
različitog svijeta. Prolazi kišnih glista sloju humusa aktivni su drugi mi­ postoji usko uzajamno djelovanje
provlače se u živom tlu kroz više slo­ kroorganizmu. Oni "prožvakane" između života u tlu i korijenja bilja­
jeva. Korijenje drveća seže do dubokih supstance sloja razgradnje pretva­ ka. Jedni žive od proizvoda izmjene
kamenih područja. raju u spojeve koje biljke mogu tvari onih drugih. Ono što se pritom
apsorbirati. Pritom se i oni hrane zbiva u kemijskim procesima, izra-

22. žito je komplicirano. Zato ćemo pretvara jednu od postojanih tvari
navesti samo rezultate koji su važni zemlje, dušik, u spojeve koji mogu
za vrtlara: mikroorganizmi u sloju služiti za neposredan rast tijela bilj­
humusa proizvode hranjive otopi­ ke." Finski nobelovac prof. dr. h.c.
ne. Tako nastaju ugljične kiseline Artturi Virtanen čak je u to i uvje­
i dušik. Modrozelene alge i Azoto- ren: "Biološko vezivanje dušika je,
bacter-bakterije mogu, primjerice, pored asimilacije ugljičnog dioksi­
u maloj količini vezati dušik u tlu. da, proces od temeljnog značaja za
Sićušna tijela drugih bakterija tako­ cjelokupni život na zemlji."
đer sadrže kalij i fosfornu kiselinu. Treći glavni glumac u velikom
Kad odumru, ta hranjiva u malim igrokazu "podzemnog svijeta" po­
količinama prelaze u humus. sebno je važan za vrtlara: kišna
glista. Među vidljivim živim bići­
ma ona igra izrazito važnu ulogu.
Stručnjaci na djelu Ona radi na razgradnji, no njeni
dugački hodnici vode kroz sve slo­
Pobliže ćemo se upoznati s dva Leguminoze zajedno s bakterijama tla
jeve u dubinu. Oni pridonose kako
glavna glumca ovog golemog pod­ na svom korijenju razvijaju kvržice.
prozračivanju tla tako i raspodjeli
zemnog igrokaza. Važnu ulogu u
svoju korist. Dio dušika prelazi i vode. Njene izlučevine su najčišći
sloju humusa igraju gljivice i bak­
nakon odumiranja graška, graha ili super-humus. Izmeti kišne gliste
terije koje skupljaju dušik, a koje s
djeteline u tlo te tako pridonosi pri­ sadrže sedam puta toliko dušika, tri
korijenjem biljaka tvore usku zajed­
rodnom dušičnom gnojenju. Kako puta toliko kalija, dva puta toliko
nicu (simbiozu). Sir Albert Howard
to iskorištavanje dušika iz zraka ni kalcija i šest puta toliko magnezija
opisao je značenje mikorize (život­
u kojem slučaju nije samo po sebi koliko i normalna vrtna zemlja. O
na zajednica između biljnog korije­
razumljivo, već skoro graniči s ču­ toj marljivoj maloj ispomoći u bio-
nja i gljivica; grčki: rhiza = korijen,
dom, pojašnjava dr. Fritz Caspari: vrtu više će riječi biti u poglavlju
mykes - gljivica): "Srodnički od­
" O n o što je tehnika tek prije 40 go­ "Životinje kao pomagači".
nosi omogućavaju gljivicama koje
žive u humusnom tlu da prodru u dina (Haber-Bosch, 1915.) dobila
žive stanice korijenja kao i usposta­ u golemim strojevima uz izuzetne
vu suživota s biljkama... Kad se pod napore, visoke pritiske i tempera­ Male grudice - veliki učinak
mikroskopom promatra prikladan ture, s time se biljka oduvijek bavi
Oba gornja sloja tla ne razlikuju
preparat takvog korijenja, mogu se kao "sporednom djelatnošću". Ona
se samo svojim različitim stanov­
vidjeti svi stupnjevi u probavi mi- nicima i njihovim načinom rada. I
celija gljivice. Na kraju zajednič­ 'Timski rad" u tlu: gljivice i korijenje bi­
humus koji nastaje u ta dva sloja,
kog suživota korijen razara gljivicu ljaka čine životnu zajednicu (mikoriza).
različite je vrste. U gornjem sloju
i na taj način apsorbira ugljikohi- razgradnje nastaje ona plodna ze­
drate i bjelančevine koje je gljivi­ mlja koja se uvijek obnavlja. No,
ca djelomično otopila iz humusa u ona relativno brzo nestaje. Njeno
tlu. Mikoriza tvori živi most koji stanje nazivamo i "mikrobična ra-
neposredno povezuje plodonosno hlost". Humus se ovdje sastoji od
humusno tlo i biljke koje na njemu velikih, rahlih grudica koje kiša
rastu, te kojim se gotova hranjiva, može sabiti a vrućina ili hladnoća
prikladna za trenutačnu upotrebu, skrutiti. Pod nepovoljnim uvjetima
prenose s tla na biljku." taj se humus ponovno raslojava.
Sličan čudesan "timski rad" obav­ U dubljem sloju pravog humusa
ljaju i kvržišne bakterije na korije­ nastaje, nasuprot tomu, takozvani
nju mahunarki (leguminoza). One trajni humus. To stanje nazivamo i
su u stanju u suradnji s određenim makromolekularna rahlost. Grudice
bakterijama, vezati dušik iz zra­ tla su tu manje, međusobno inten­
ka. Iz toga biljke domaćini izvlače zivnije prožete i postojanije. Vežu

23. se s tvarima humina koja postoje u porijekla i znači: onaj koji se tiče - i u obliku ljudske radne snage i pri
tlu. Tako nastaju stabilni komplek­ tla). Bio-vrtlar vidi jednu od svojih industrijskoj proizvodnji.
si gline i humusa. Važno svojstvo glavnih zadaća u tome da zaštiti i Bio-vrtlar se svjesno uvrštava u pri­
tvari humina koje još nije dovoljno njeguje taj dobro organizirani svijet rodan tijek. Svim sredstvima potiče
istraženo, njihov je sadržaj dušika. - za svoju vlastitu korist i za dobro­ i njeguje život u zemlji. Postaje mu
On tvori, ukoliko ga ima u dovolj­ bit Zemlje. jasno da svaka gruba intervencija u
nom broju, spremnik dušika u tlu Svi ti fantastični, mnogostrani, živi ovaj dobro organizirani svijet može
čije se prehrambene zalihe pola­ procesi o kojima je do sada bilo ri­ samo štetiti, a u najgorem slučaju i
gano mineraliziraju i prosljeđuju ječi odvijaju se u obje gornje zone oštetiti tlo. On, stoga, ne prihranjuje
biljkama. Dakle, dobro podijeljeno tla, sloju razgradnje i humusnom biljke, on prihranjuje tlo. Kompost,
gospodarstvo. sloju. Na to se, prema dolje, nastav­ zastiranje tla i zelena gnojidba su,
Stvaranje grudica zemlje jedno je lja mineralni sloj. On se sastoji iz pritom, najvažnije točke na "jelov­
od velikih čuda žive prirode. Ne­ raspadnutog stijenja. Djelatnost ži­ niku vrta". Jer, tamo gdje živa bića
brojena živa bića rade neumorno i vih bića u tlu ovdje, sa sve većom u tlu dobivaju dovoljno organske
bez odmora kako bi nastao taj sme­ dubinom, sve više opada. No, i u mase, proizvode i dovoljno onih
đi komadić zemlje. Isprepletenost ovom području mogu se iz posto­ tvari koje trebaju tlu i biljkama:
gljivica i sluznih tvari bakterija odr­ jećih minerala osloboditi hranjiva dušik, kalij, fosfor, mikroelemente
žava živu konstrukciju od prašine i za biljke. Mineralni sloj, koji može i ugljičnu kiselinu. Mnogo je puta
mikroba. Znanstvenici taj proces imati debljinu do 2,50 m, također dokazana činjenica da u tlima koja
nazivaju "živom zaštitnom ogra­ ima i funkciju spremnika vode. Is­ su sustavno obrađivana prema bi­
dom". U toj jezičnoj konstrukciji pod njega počinje sloj neraspadnu- ološkim metodama uvijek postoje
jasno se vidi da je plodnost zemlje tog stijenja, to je sabila stijena koja dovoljne količine svih važnih hra­
od koje svi mi živimo doslovno seže duboko u zemlju. njiva. One tu "nanovo rastu"!
sazdana iz beskonačno mnogo sit­ Bio-vrtlar zatvara prirodni tijek
nih bića. Ne moramo li pred tom tvari tako što zemlji vraća sve or­
skupinom malih tihih radnika imati Kružni ciklus tvari ganske otpatke. Ona mu zahvaljuje
najveće poštovanje? "Brelim- za svojim zdravljem koje se prenosi
biljke" Raoul R. France nazvao je Tamo gdje su različiti slojevi zemlje na sve biljke u vrtu - a najzad i na
veliku zajednicu živih bića u tlu netaknuti, gdje milijarde "vojski" čovjeka koji se prehranjuje tim bilj­
edafonom (edaftčno je riječ grčkog rade ruku pod ruku, tamo nastaje kama.
rahla zemlja, tj. onaj zreli humus o
Sir Albert Howard koji je cijeli svoj
kojem sanjaju svi vrtlari i seljaci. To
život isprobavao biološke metode u
je tlo u stanju akumulirati oborinsku
vodu i hranjiva. Ono je bogato du­ Europi i Indiji, opisao je taj temelj
Kišne gliste igraju važnu ulogu u na­ prirodnog obrađivanja tla u svojoj
stanku humusne zemlje. šikom i ugljičnom kiselinom, rahlo
je, porozno, toplo i prozračno. Kako Poljoprivrednoj oporuci. Ono što
takvo tlo nastaje u praksi, opisuje se je rekao za tijek razgradnje i rasta
u drugom dijelu knjige. Za budućeg u poljoprivredi, vrijedi jednako i za
je bio-vrtlara važno da shvati da je svakog bio-vrtlara:
razumijevanje života u tlu osnova "Plodnost tla je stanje koje proizla­
svih njegovih napora. Priroda mu zi iz rada i tijeka prirode. Uvijek
nudi savršen sustav i milijarde be­ mora postojati potpuna izjednače-
splatnih pomagača. Bio-vrtlar ih nost između procesa rasta i procesa
mora samo pravilno iskoristiti. odumiranja. Posljedice tog stanja
su aktivno tlo, bogati urod dobre
U tom će slučaju uštedjeti mnogo
kvalitete i stoka koja sja od zdrav­
nepotrebnog truda - kao što je pri­
lja. Ključ za plodno tlo i uspješnu
mjerice prekopavanje svake godine.
poljoprivredu je humus."
Uštedjet će i mnogo novca - ako po­
tiče prirodnu proizvodnju hranjiva
u zemlji, neće morati kupovati gno­
jiva. Konačno, uštedjet će i energiju

24. Životni elementi
biljaka
Biljke su bića koja žive na dva svi­
jeta: svojim korijenjem sežu duboko
u tamnu, vlažnu zemlju. Tamo traže
čvrsto uporište o koje se zakače mi­
lijunima "petlji" i "kukica". Tamo.
u dubini, upijaju vodu potrebnu za
život, tamo nalaze hranjiva koja im
pripremaju mikroorganizmi. Njiho­
ve stabljike, listovi i cvjetovi rastu
iznad zemlje - u pravcu neba s koje­
ga ih obasjava sunčeva svjetlost. Iz
neba, iz visina atmosfere, također
pada kiša koja znači život. A posvu­
da, od najnižeg lista pa do najviše Voda je neodvojivi element života biljaka, životinja i ljudi. Tekućice, podzemne vode
krošnje drveta, nadzemni dio biljke i oborine održavaju zemlju vlažnom i plodnom.
obavijen je zrakom.
prehrambenog lanca, one predstav­ tekućeg elementa. Voda je biljkama
Oba carstva - tamna zemlja i zrač­ ljaju najvažniju kariku. na raspolaganju "odozgo i odozdo".
ni prostori okupani svjetlom - za Podzemne vode čine stalni spre­
I o tome bi vrtlar koji svakodnevno
biljku su od životnog značaja. Ona mnik vlage u zemlji. Opskrba dola­
radi s tim tihim stvorovima, morao
može (ne gledajući ekstremne izu­ zi s neba: kiša, snijeg i rosa padaju
s vremena na vrijeme razmišlja­
zetke) živjeti samo u uzajamnom kao oborine koje daruju život.
ti. Kad bi nestale biljke, nestale bi
djelovanju sila neba i sila zemlje.
i životinje i ljudi. Zemlji bi u tom Ta voda iz atmosfere ne sastoji se
To su četiri elementa biljke: voda,
slučaju - kao u nekom horor-filmu ni u kojem slučaju samo iz neu­
zemlja, zrak i svjetlo.
- s tijela bila strgnuta zelena haljina. tralne tekućine. Ona donosi dušik
U potpunoj tišini, zeleno raslinje uzi­ Usahnula bi polja i vrtovi, šume bi u obliku amonijaka te čak i male
ma te elemente koje treba za život. se urušile. Raspalo bi se korijenje količine fosforne kiseline. Mjerenja
Biljke su u stanju direktno iskoristiti koje obavija tlo kao golema pod­ su pokazala da u zapadnoj Europi
sunčevu energiju. One ugljični diok­ zemna mreža, a oluje i kiše imale godišnje padne prosječno 10-30 kg
sid iz zraka mogu pretvarati u kori­ bi lak posao. Plodna zemlja bila bi dušika na 1 hektar tla. Sadržaj duši­
sna hranjiva. Biljke su jedina bića na posvuda rastresena. Ostala bi opu­ ka u rosi je čak još i veći. Tlo koje
svijetu koja anorganske, mineralne stjela zvijezda. je u dobrom, rahlom stanju, upija te
tvari iz zemlje mogu apsorbirati i količine vode s njenim sadržajem
pretvoriti u organske spojeve! No, Priroda još živi, još uvijek su
kao spužva te ju dugo zadržava u
nebrojene biljke dobro zbrinute pod
U tijelu žive biljke odvija se kon­ pravilnoj raspodjeli. U lošim tlima
zaštitom seljaka i vrtlara. Ipak, ele­ voda ili otječe u podlogu ili se go­
stantno mnoštvo kompliciranih
menti iz kojih uvijek nanovo izra­ mila i uzrokuje trulež i blato.
kemijskih procesa. Iako se nikada
staju, ugroženi su na mnogo mjesta:
ne miču s mjesta, ipak ih u pokretu Za biljke voda u zemlji i sokovi­
voda, zrak i zemlja sa svojim mi-
drži jedan maleni svijet. Hranjiva ma njihovih tijela igra važnu ulogu
kro-kozmosom koji vrvi životom.
koje proizvode, ne potiču samo prijenosnika. Pomoću tekućine do­
njihov vlasititi rast i boljitak. One Voda spada u osnovne preduvjete premaju se sva potrebna hranjiva
životinjama i ljudima na cijelom života na zemlji. tamo gdje su potrebna. No, voda je
svijetu služe kao hrana. Biljke Znanstvenici vjeruju da su prva nenadomjestiva kako za život sta­
direktno ili indirektno čine osno­ živa bića prvotno nastala u vodi. nice tako i za rast biljaka. Za stva­
vu života svih stvorova na našem Bilo kako bilo - vrtovi i biljke su u ranje 1 kg biljne mase, biljci je po­
planetu. U okvirima isprepletenog svakom slučaju nezamislivi bez tog trebno 0,5 m 3 vode. Kao očigledan

25. Kružni ciklus vode: biljke isparavaju vlagu koja se uzdiže, stvara oblake i ponovno pada na zemlju u obliku kiše. Taj ciklus održava
zemlju zelenom.
primjer dovoljno je samo pogleda­ menitih plinova i 0,03% ugljičnog Ona pokreće izmjenu tvari. Samo
ti list bundeve - bez tekućine sme- dioksida. Posve je drugog sastava se pomoću svjetla mogu odvijati
žurao bi se u malu, zelenu hrpicu zrak u tlu. U normalnoj vrtnoj ze­ procesi fotosinteze i asimilacije u
vlakana! Kako voda kruži u "zele­ mlji on se sastoji iz 5 0 % dušika, zelenim listovima. Pritom se svje­
nim žilama" i kako su fantastično 10%> kisika i 4 0 % ugljične kiseline. tlosna energija pretvara u kemij­
rukovođene sve proizvodne struje Ovdje je. dakle, sadržaj ugljične ki­ sku energiju. Biljke u usporedbi s
u unutrašnjosti biljke, vidjet ćemo seline neusporedivo veći nego kod čovjekom nemaju teškoća s isko­
u nastavku - pogledom u svijet ko­ zraka koji udišemo. Ta prevaga na­ rištavanjem tog neiscrpnog pri­
rijenja i pogledom u "proizvodna staje radom živih bića u tlu i njiho­ rodnog izvora energije. One mogu
postrojenja" zelenih listova. vim procesima pretvorbe. sunčevu energiju koristiti direktno.
Međutim, biljke su izrazito ovisne
Zrak je element proširen ne samo u Za biljke je ta golema ponuda
0 intenzitetu svjetlosti i njegovom
atmosferi već i u tlu. Najvažniji sa­ ugljične kiseline od velike pred­
ritmu koji se dijeli na dnevne i
stojak zraka je kisik. Njega trebaju nosti jer je ona jedna od osnova
noćne sate. Zeleno raslinje je svo­
za disanje i ljudi i životinje. 1 biljka njihove ishrane. Što je tlo aktivni­
jim odnosom prema toj zvijezdi
"diše", mada na drugačiji način kao je, to bogatije vrije i prirodni izvor
toliko obilježeno da se njihove
što ćemo detaljnije vidjeti u idućem ugljične kiseline. Caspari je utvrdio
"svjetlosne navike" čak naslje­
poglavlju. da iz 1 ha rahlog tla tijekom jednog
đuju! Takozvane "biljke kratkog
Kisik je - kako u izmjeni tvari bilja­ sata izađe 2-5 kg ugljične kiseline. dana", primjerice, koje u određeno
ka tako i kod djelatnosti živih bića Veliki dio toga apsorbiraju biljke, godišnje doba moraju u svojoj do­
u tlu - važan za sve kemijske proce­ ostatak puni atmosferske rezerve movini preživjeti s malim brojem
se sagorijevanja. ugljičnim dioksidom. sati dnevnog svjetla, zadržavaju
Zrak atmosfere sastoji se od oko Sunčeva je svjetlost za biljke tu naviku ranonastupajućeg mraka
7 8 % dušika, 2 0 % kisika, 1% ple­ najvažniji prijenosnik energije. 1 onda kad ih se "preseli" u druge

26. Sunčeva svjetlost najvažniji je izvor
energije za sve biljke. Zrake najveće
dnevne zvijezde pokreću u zelenim listo­
vima procese fotosinteze i asimilacije.
krajeve. 1 nakon stotinu godina
života u "tuđini" njihov unutarnji
sat ravna se još uvijek prema sun­
čevom ritmu domovine. Božična
zvijezda i kalanhoja su očigledni
primjeri na našoj prozorskoj das­
ci. Cvatu samo ako ujesen mogu
nekoliko tjedana "ići rano spava­
ti". To znači da ih se nekoliko sati
mora umjetno zamračivati.
Zemlju - četvrti životni element bi­
ljaka - upoznali smo pobliže već u
prethodnom poglavlju. No. pogle­
dajmo još jednom u svijet korijenja.
Ali. ovaj put ne želimo promatrati
organizaciju u tlu, već podzemni
život biljaka.
Život biljaka u zemlji -
čudesan svijet korijenja
Polovica tijela biljke stalno se nala­
zi u vlažnoj tmini. Korijenje "buši"
i probija se kroz rahlu ili tvrdu
zemlju. Ono nepogrešivo slijedi
"miris" vode i hranjiva. Sto daje
sposobnost tim podzemnim organi­
ma da naslijepo, ali točno pronađu
ono što biljka koristi, to kratkom
jednadžbom ne mogu pojasniti
niti kemičari niti biolozi. Osjetlji­
ve sposobnosti biljaka zasigurno
spadaju u najveća čuda s područja
živih bića. Jednim pogledom u, za
naše oči većinom zatvoreni svijet • Kod određenih je biljaka ko­ šeno prilagođava klimi, tlu i obliku
tla, vidljive su tri glavne funkcije rijenje "nabubrilo" kao velika biljke. Taj rezultat tisućljetnog ra­
korijenja: ostava. Mrkva i gomolji celera zvoja vidljiv je, primjerice, u tome
• Ono služi učvršćivanju nadze­ spadaju zbog tih voluminoznih daje raslinje suhih stepskih područ­
mnog dijela biljke. mogućnosti "skladištenja" re­ ja razvilo dugačko glavno korijenje
zervnih hranjiva u naročito vri­ koje ponegdje naraste i do 10 m u
• Ono apsorbira vodu i hranjiva
koja se kroz unutrašnji sustav jedne živežne namirnice. dubinu gdje seže do podzemnih
"cjevčica" crpe sve do vrhova Sustav korijenja različitih biljaka voda koje doslovce znače život. U
lista. vrlo je različit. Ono se uvijek savr­ humusnim, vlažnim tlima, korijenje

27. ostaje u gornjem, hranjivom sloju slojevi zemlje ili gusta "mreža" ko­ biljke neka vrsta čula. France je taj
zemlje. Kod zeljastih biljaka koje rijenja konkurentskih biljaka zatva­ slikoviti prizor ovako opisao:
većinom ne razvijaju dugo korije­ ra im najkraći put. Tada se krakovi "Sve sposobnosti korijena ujedinju­
nje, ono je na livadama i listopad­ bočnog, postranog korijenja izvijaju ju se u vrhu korijena. To je jedino
nim šumama često rašireno samo u kroz uske pukotine ili se uvijaju oko što se može reći. Već ih je i Damin
sloju od gornjih 15 cm. komada stijene dok ga ne "zaobiđu". usporedio s mozgom. Ta bi se uspo­
Neka stabla kao, primjerice, borovi Na taj način često nastaju vrlo neo­ redba mogla još proširiti te korijen
osiguravaju svoj život dvostrukim bični oblici korijenja koji su ljude dovesti u usporedbu s finim malim
sustavom. Ona razvijaju glavni ko­ oduvijek fascinirali. Čvorasti gnomi crvom koji puže po tlu pipkajući i
rijen duljine do 6 m te istovreme­ iz podzemnog svijeta simboli su ži­ ispitujući, pa makar i beskonač­
no plitki sustav brojnog postranog lave volje za preživljavanjem ovih no polagano, negdje tražeći vlagu,
korijenja. Neobične posebne oblike nijemih stvorova koji cijeli svoj ži­ negdje bježeći ili njušeći štetni
pričvršćenja tvori dišno korijenje vot provode na istom mjestu. zrak, no zasigurno ne uvijek prema
mangrove, koje viri iz tropskih mo­ dubini. On stremi tamo gdje je odr­
čvara, te zračno korijenje pomoću žanje cjeline, čiji je on dio, najbolje
kojega se mnoge orhideje pričvr- " M o z a k " u zemlji osigurano, lamo gdje pronalazi one
šćuju za grane prašumskog drveća. mikrobe u tlu koji spadaju u životne
Očigledan kontrast prema snažnom,
Tu je svijet korijenja okrenut "nao­ zajednice korijenja."
stabilnom korijenju za pričvršćiva­
pako". Ono se "vinulo u zrak". Kako god da je taj čudesan organ
nje tvore mladi vrhovi korijena sa
Za vrtlara našeg područja ti osobi­ svojim finim korijenovim dlači­ "u nutrini" napravljen, u svakom
ti načini rasta tropskih biljaka nisu cama. Ti su vrhovi vrlo osjetljivi slučaju znamo da biljke preko sit­
od velikog značenja. On živi i radi i živahni. Njihovo se tkivo stalno nih korjenčića upijaju iz tla hranji­
s onim kultiviranim biljkama koje obnavlja. Korijenova kapa štiti ih va otopljena u vodi. Na taj način
obično imaju korijenje na dubini od na njihovom teškom putu kroz ze­ hranjiva smjesa na kojoj mikroor­
1 do 2 m. Pričvršćenje biljaka stva­ mlju. Na vrhovima korijenja stal­ ganizmi neprekidno rade, dospije­
ra se uvijek iz starih, odrvenjelih no se stvaraju najfinije korijenove va u sokove raslinja. Donedavno
korijena. Mreža nježnog, mladog dlačice koje su kratkog vijeka. No, se vjerovalo da biljke same mogu
vlaknastog korijenja služi za prihvat zato nove dlačice rastu neprekidno. apsorbirati supstance topive u vodi.
hrane. Na svojim dugim putevima Već su neki ozbiljni istraživači pri Ta misao bila je i osnova gnojidbe
kroz zemlju korijenje često nailazi promatranju te konstrukcije stekli kemijskim solima. Nova istraživa­
na prepreke. Kamenje, nepropusni dojam da je osjetljivi vrh korijena nja - koja su se potvrdila pod elek­
tronskim mikroskopom - pokazala
su također kako korijenje može di­
rektno apsorbirati i sićušne, još žive
supstance: mikromolekule i makro-
molekule, aminokiseline, enzime,
djeliće stanice i plazme. Dr. H. P.
Rusch i profesor A. Virtanen otkrili
su da bakterije koje djeluju u po­
dručju korijenja tako "upravljaju"
krajnjim oblicima plazme da ih bilj­
ni organi mogu direktno prihvatiti
i iskoristiti kao elemente za nove
organske supstance. Znanstvenici
taj fenomen nazivaju kružnim ci­
klusom živućih supslanei.
Začetak snažnog korijenja vidljiv je na
ovoj bukvi. Može se naslutiti kako u du­
binama zemlje izgleda skriveni sustav
korijenja.