1.
<ul><li>ZAKON </li></ul><ul><li>O RADNIM I SOCIJALNIM SUDOVIMA </li></ul>

2.
<ul><li>Studeni 2010. – 70.000 radnika radilo bez isplaćene plaće s doprinosima. </li></ul><ul><li>13,5 milijardi kuna – neuplaćeni porezi i doprinosi na plaće. </li></ul><ul><li>Prema predviđanjima do kraja 2011. bez plaće će raditi 100.000 radnika. </li></ul><ul><li>RADNICI BEZ PLAĆE + NEZAPOSLENI = 400.000 </li></ul><ul><li>Blokirano oko 24% svih računa pravnih osoba s 45.505 zaposlenih. </li></ul><ul><li>Oko 4% radnika radi u tvrtkama s blokirnim računima. </li></ul>PROBLEM KOJI JE PRERASTAO POJEDINAČNE SLUČAJEVE

3.
<ul><li>PODATCI O NEISPLATI PLAĆA I DOPRINOSA NISU JAVNO DOSTUPNI. </li></ul><ul><li>„ Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu, zakonom određeno radno vrijeme i odmor, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.“ (članak 114. Kaznenog zakona) ŠTO RADE POREZNA UPRAVA I REGOS? </li></ul>BLOKADA RAČUNA = NEISPLATA PLAĆE I DOPRINOSA

4.
<ul><li>U 2008. u hrvatskim sudovima 200.000 neriješenih radnih sporova. </li></ul><ul><li>Godišnji priljev novih radnih sporova – od 11.000 do 20.000. </li></ul><ul><li>- Svaki 5. radnik čeka na ostvarenje svojih prava. </li></ul><ul><li>Godišnji priljev radnih sporova protiv drž. administracije – od 1.000 do 1.500. </li></ul><ul><li>Radni sporovi protiv državne administracije + radni sporovi protiv tvrtki u drž. vlasništvu + radni sporovi protiv privatnih tvrtki = godišnje 20.000 do 30.000. </li></ul>1 SPOR = 1 SUDBINA

5.
<ul><li>Općinski sud u Zagrebu - do listopada 2010. zaprimljena 7.151 tužba u radnim sporovima. </li></ul><ul><li>- U 2009. godini na istom sudu 3.203 tužbe u radnim sporovima. </li></ul><ul><li>Najviše povoda za tužbu : plaća i otkaz, a slijede regresi, naknade za prekovremeni rad i otpremnine. </li></ul><ul><li>Veliki broj radnih sporova = veliki broj ugroženih egzistencija cijelih obitelji = socijalno neosjetljiva država! </li></ul>1 SPOR = 1 SUDBINA

6.
<ul><li>- Sporovi u prosjeku traju 3 -7 godina , nerijetko i duže. Nerijetko okončaju na Europskom sudu za ljudska prava. </li></ul><ul><li>Europska praksa – nekoliko mjeseci! </li></ul><ul><li>Zakon o parničnom postupku (čl. 434.) predviđa hitnost rješavanja radnih sporova – prvostupanj. sud u roku 6 mjeseci, drugostupanj. u 30 dana od ponošenja tužbe. </li></ul><ul><li>Novčane naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku isplaćuju se na teret državnog proračuna – porezni obveznci plaćaju neefikasnost sudstva. </li></ul>SPORA PRAVDA, VIŠE NIJE PRAVDA

7.
<ul><li>Hrvatskoj su nužno potrebni radni i socijalni sudovi! </li></ul><ul><li>Radni i socijalni sud – nadležnost za odlučivanje u svim individualnim i kolektivnim radnim sporovima, te socijalnim sporovima. </li></ul><ul><li>U postupcima u ovim sporovima primjenjuju se odredbe zakona o parničnom postupku i ovršnog zakona . </li></ul><ul><li>Hitnost rješavanja postupka : </li></ul><ul><li>sud mora donijeti odluku u roku 2 mjeseca od zaprimanja tužbe. </li></ul><ul><li>Učesnici u postupku su dužni pridržavati se rokova pod prijetnjom zakonskih posljedica. </li></ul><ul><li>Sudac koji odluku ne donese u roku čini tešku povredu dužnosti. </li></ul>ZAKONODAVNA INICIJATIVA SDP-a

8.
<ul><li>Individualni sporovi: ugovori o radu, odnos između radnika i korisnika, postupak zapošljavanja, rad maloljetnika, vježbenika, studenata i učenika, kadrovska stipendija, volontersko vježbeništvo. </li></ul><ul><li>Kolektivni sporovi: kolektivni ugovori, kolektivno pregovaranje, štrajk i druge radničke akcije, sudjelovanje radnika u upravljanju, nadležnost sindikata u radnim odnosima, prava iz mirovinskog/invalidskog osiguranja, plaćanje doprinosa, dokup staža, državne mirovine, matična evidencija. </li></ul><ul><li>Socijalni sporovi: pravo na zdravstveno osiguranje, plaćanje doprinosa, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, stipendije prema imovinskom cenzusu, krediti za studij, roditeljska zaštita i obiteljska primanja, socijalna primanja. </li></ul>RADNI I SOCIJALNI SUDOVI

9.
<ul><li>Mjesno nadležni: prvostupanjski sudovi u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sl. Brodu, Sisku, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, V. Gorici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. </li></ul><ul><li>Viši radni i socijalni sud – drugostupanjski – sjedište u Zagrebu. </li></ul><ul><li>Vrhovni sud RH </li></ul><ul><li>Rok za žalbu: 8 dana . </li></ul><ul><li>Ako mirenje ne uspije nagodbom, sud odmah počinje s glavnom raspravom. </li></ul>RADNI SOCIJALNI SUDOVI

10.
<ul><li>HITNOST: </li></ul><ul><li>U radnim i socijalnim sporovima nema mirovanja postupka. </li></ul><ul><li>Ako se tuženik ne odazove mirenju ili na glavnu raspravu , sud donosi odluku zbog ogluhe . </li></ul><ul><li>Ako je podnesen veći broj tužbi s jednakim ili sličnim pravnim osnovama tužbenih zahtjeva, sud može na temelju jedne tužbe izvesti ogledni postupak, a ostale postupke prekinuti. </li></ul>RADNI I SOCIJALNI SUDOVI

11.
<ul><li>Ako radnik nema punomoćnika, sud će ga podučiti o pravu na dobivanje besplatne pravne pomoći . </li></ul><ul><li>U individualnim sporovima, sud može odlučiti da poslodavac snosi sve troškove postupka i onda ako radnik nije u cijelosti uspio u sporu. </li></ul><ul><li>U kolektivnim i socijalnim sporovima ne plaćaju se sudske pristojbe. </li></ul><ul><li>Svi postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga zakona nastavili bi se po odredbama ovoga zakona. </li></ul><ul><li>Stupanje na snagu: 3 mjeseca od objave u NN. </li></ul>RADNI I SOCIJALNI SUDOVI