Uloga Ispitnog centra u praćenju kvaliteta obrazovanja - Željko Jaćimović, direktor Ispitnog centra Crne Gore
29 Jul 2014•0 j'aime•591 vues
Télécharger pour lire hors ligne
Signaler
Formation
Prezentacija sa medjunarodne konferencije "Kvalitetno obrazovanje za bolje škole, postignuca i buducnost", organizovane u Podgorici, od strane UNICEF-a i Ministarstva prosvjete, od 8. do 10. jula
Uloga Ispitnog centra u praćenju kvaliteta obrazovanja - Željko Jaćimović, direktor Ispitnog centra Crne Gore
1. Uloga Ispitnog centra u
praćenju kvaliteta obrazovanja
ISPITNI CENTAR CRNE GORE
Prof. dr Željko Jaćimović, direktor
8 - 10. jul 2014. godine
Kvalitetno obrazovanje za bolje škole,
postignuća, budućnost
1
2. Zadaci IC–a
8 - 10. jul 2014. godine
Kvalitetno obrazovanje za bolje škole,
postignuća, budućnost
2
Zadatak IC-a sastoji se u razvijanju
metodologije i realizaciji svih eksternih
provjera znanja učenika osnovne škole,
gimnazije i srednjeg stručnog
obrazovanja u Crnoj Gori.
Eksterna
provjera u
osnovnoj
školi
Eksterno – interna
provjera znanja na
kraju I i II ciklusa
osnovne škole;
(Nacionalno
testiranje 2008.)
Eksterna provjera
znanja na kraju
osnovne škole;
Eksterna provjera u srednjoj školi
Državna
takmičenja
Međunarodna
istraživanja
Nacionalna
istraživanja
Maturski
ispit u
gimnaziji;
Stručni ispit u
četvorogodišnjim
srednjim stručnim
školama
3. Izazovi
.
8 - 10. jul 2014. godine
Kvalitetno obrazovanje za bolje škole,
postignuća, budućnost
3
Eksterni ispit
•Ispiti na kraju školovanja (osnovnog i srednjeg) imaju prvenstveno funkcije sertifikacije i selekcije, što
određuje i njihovu strukturu i psihometrijske karakteristike (broj i vrstu zadataka, procedure
testiranja...).
Eksterno-
interni
ispit
•Nije dovoljno jasna uloga ispita na kraju I i II ciklusa jer sama forma ispita ne omogućava, u dovoljnoj
mjeri, uvid u kvalitet obrazovanja.
Ocjenjivanje
(ispit)
•Strah od nepoznatog i mogućih loših posledica po nastavnike, učenike, školu...
•Reputacija nastavnika i škola može uveliko zavisiti od rezultata koje njihovi učenici postignu na ispitu,
te je evidentan pritisak na učenike, kao i strah od ocjene.
•Širenje nepovjerenja prema školskom ocjenjivanju zbog moguće razlike u odnosu na ocjenu sa ispita.
Ocjenjivanje
(ispit)
•Pojava raznih nedozvoljenih ponašanja da bi se dobile što bolje ocjene
•Osjećaj da evaluacije može biti nepravedna (nastavnici iz “defavorizovanih” škola).
•Rizik da testovi za učenike sa POP ne budu adekvatno prilagođeni zbog nedovoljnog poznavanja
individualnih karakteristika učenika.
4. Preporuke
8 - 10. jul 2014. godine
Kvalitetno obrazovanje za bolje škole,
postignuća, budućnost
4
Analizirati zajedno sa drugim institucijama efekte primjene
nacionalnih ispita umjesto nacionalnih testiranja, iz
perspektive kvaliteta, obima i upotrebljivosti podataka
Afirmisati redovna nacionalna istraživanja, za procjenu
ostvarnosti učeničkih postignuća iz predmeta koji sada nijesu
predmet eksterne provjere a kreatori obrazovne politike
procjenjuju da ih je potrebno eksterno testirati.
Transformisati nacionalne ispite na kraju I i II ciklusa osnovne
škole u testiranje koje bi za funkciju imalo praćenje kvaliteta i
pravednosti obrazovanja na nivou škole, a na osnovu provjere
stepena usvojenosti standarda od strane učenika.
Razviti zajedno sa drugim institucijama odgovarajuće modele
izvještaja sa eksternih testiranja i regulisati na koji način oni
treba da budu korišćeni od strane kreatora obrazovne
politike.
Ispit ili
testiranje?
Koje
predmete
provjeravati
eksterno?
Pojedinačni
rezulrati ili
mjerenje
sistema?
Ko i kako
koristi
rezultate?