2. 0 Medijski pedagozi pokušavaju pronadi poveznice
između pedagoških implikacija uloge medija u
društvu i potreba društvenih inovacija u
suvremenom medijskom okruženju.
0 Cilj joj je stvaranje adekvatnih dimenzija medijskih
kompetencija, koje vode k zadatcima:
zaštita privatne sfere života i razvoj
samokritičnosti, razvoj u interkulturalnog dijaloga,
usvajanju analitičkih, refleksivnih i etičkih
dimenzija, pravo na informiranosti, te sposobnost
za korištenje inovativnih medija.

3. 0 Medijska kompetencija se bazira na suodnose,
učitelja, učenika i roditelja.
0 Kompetencija osposobljava sve aktere za pitanje
kako znati živjeti s medijima.
0 Učenik se mora znati “nositi” s medijima a ne mediji
s njim.

4. 0 vrijeme izrazitog tehnološkog napretka i velikih
tehničkih mogudnosti
0 sve raširenija upotreba kompjuterske
tehnologije među djecom
0 osjedaj nemodi i nekompetentnosti roditelja i
odraslih u dječjoj okolini
0 broj izvora i utjecaja kojima su djeca izložena
tijekom odrastanja značajno je vedi
0 otpor filmske i TV industrije za smanjenje
količine nasilnih i neprimjerenih sadržaja

5. Uzorak 2 700 učenika (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek)
0 95% djece kod kude ima računalo
0 85% ima pristup Internetu
Uređaje koje posjeduju u svojoj sobi:
0 66% televizor
0 38% DVD
0 29% igradu konzolu
0 52% računalo s pristupom internetu

6. 0 90% djece gleda televiziju svaki dan
0 90% djece između 11 i 13 godina svaki dan prati tv-program
0 42% ima televizor u spavadoj sobi
0 40% djece se ne bavi nikakvim sportom, a 44% tvrdi da ne čita
knjige
0 73% djece ima mobitel – koriste uglavnom za slanje poruka i
igranje igrica
0 45% korisnika mobitela roditelji ne ograničavaju u potrošnji
impulsa
0 84% djece prati reklame na televiziji

7. 0 Veza između nasilja i sati provedenih ispred televizije
predmet je brojnih istraživanja
0 Gledajudi filmske junake djeca mogu naučiti agresivne oblike
ponašanja, agresivnije ponašanje je prisutnije
0 Raste tolerancija na nasilje i manje im smeta
0 Cirkularan odnos između nasilja i agresije
0 Dječaci gledaju više nasilnih crtanih filmova i emisija s puno
akcije
0 Još uvijek ostaje pitanje postaju li djeca nasilna radi utjecaja
programskih sadržaja ili to što provode niz sati ispred ekrana
ukazuje na nedostatak roditeljske brige, pa je to onda razlog
pojave agresije

8. 0 Slobodno vrijeme današnje generacije djece i mladih
ispunjeno je sadržajima masovne kulture i masovnih
medija.
“Pomoću slobodnog vremena treba razviti smisao
za njegovo pozitivno iskorištavanje, tako da ljudi
postanu kulturni korisnici slobodnog vremena, koji
se danas u obliku dobre i loše robe nudi na tržištu
svakodnevnoga života.”
(Miliša, 2009., 191, prema: Previšid, 1987,31.)

9. “Dominantna funkcija televizije je zabava publike, stoga je
struktura i program koncipiran tako da prevladavaju
manje zahtjevni sadržaji koje mladi najčešde gledaju na
televiziji.”
(Ilišin, V., 1999.)

10. 0 Stvara izmišljeni svijet
0 Izaziva lažna sjedanja
0 Uzrokuje probleme s koncentracijom i
pažnjom:
djeca koja dnevno gledaju TV sat-dva
dnevno imaju 10-20% više problema
s pažnjom nego ona djeca koja ne
gledaju, fluktuacija pažnje veda 30-
40% kod onih koji provedu ispred
ekrana tri do četiri sata
0 Izaziva ravnodušnost
0 Uči nasilju

11. L.K. Meringoff (1980):
Djeca koja su na radiju slušala
bajku zapamtila su više podataka
u odnosu na djecu koja su tu
bajku gledala na televiziji.

12. 0 „Reklame su zapravo retuširana (poželjna) stvarnost…”
(Miliša, 2006,33)
0 Najprivlačnija ciljana skupina za reklamiranje su djeca i
mladi
0 Reklamiranje =manipulacija

13. 0 pustolovine u igricama razvijaju
dječju maštu
0 potiču misaone procese i asocijativno
razmišljanje
0 pomažu u oslobađanju emocija i izražavanju osjedaja
0 potiču kreativnost
0 pospješuju koordinaciju pokreta
0 mogu biti pomagalo za učenje
0 igra dijete individualizira
0 uspjeh u igri dijete doživljava kao nagradu

14. 0 Tredina vremena otpada na svjesne nasilne prizore
0 U 60% slučaja djeca su “nagrađena” kada bi ranila i uništila
likove iz igre, ili su primorani to učiniti da bi napredovali do
sljedede razine igre
0 U akcijskim videoigrama u prosjeku su 2,3 osobe mrtve u
minuti, a u pucačinama prosjek se penje na 23,8 mrtvih u
minuti
(Thompson & Haninger, Sveučilište Harvard)

15. 0 Pravo na informaciju 0 Nasilje preko interneta
0 Obrazovna prava 0 Ugrožavanje djetetovog
0 Pravo na druženje prava na privatnost
0 Pravo na izražavanje 0 Izloženost djece
vlastitoga mišljenja potencijalno štetnim
0 Kulturna prava (igra,
sadržajima
zabava)

16. 0 24 - satna dostupnost
0 Anonimnost
0 Aktivan, a ne pasivan medij
0 Pristup svijetu
0 Nema nadzora odraslih
0 Prihvadanje – identitet i status

17. „Na internetu mogu biti ono što „Mogu govoriti slobodnije o
želim. Mogu govoriti što želim i problemima, jer te ljude i ne
ništa se nede dogoditi. U znam – to je kao nevidljivi
stvarnosti se stidim izgovoriti psihijatar. Puno je lakše
neke riječi, a na internetu to razgovarati jer ti osoba s kojom
mogu slobodno.” razgovaraš ne vidi lice.”
„Na internetu mogu doznati
informacije koje od roditelja ne „Mogu izbaciti svoj bijes, a da
mogu.” se nakon toga ništa ne dogodi.”

18. 0 73% djece ima neko iskustvo u korištenju interneta, pri
čemu upotreba raste s dobi.
0 47% djece koja nemaju računalo kod kude koriste internet.
0 49% djece koristi Internet svaki dan
0 58% djece gotovo svakodnevno koristi internet
0 26% jedanput tjedno,
0 17% jednom mjesečno ili rjeđe.

19. 0 Slanje uznemiravajudih poruka mobitelom, e-mailom ili na chatu
0 Poticanje grupne mržnje
0 Širenje nasilnih i uvredljivih sadržaja
0 Kreiranje stranica koje sadrže priče, citate, slike i šale na račun
žrtve
0 Postavljanje internetskih anketa o žrtvi
0 Provaljivanje u tuđe e-mail adrese
0 Lažno predstavljanje
0 Slanje pornografskih sadržaja i neželjene pošte na e-mail ili
mobitel i dr.

20. 0 27% djece bilo izloženo porukama sa seksualnim sadržajima
0 Vedina nepoželjnih izlaganja dogodila se kod kude, a 7% djece
srelo se s porukama koristedi se računalom u školi
0 33% djece nije nikome povjerilo svoje iskustvo

21. 0 nasilje može biti prisutno 24 sata, svih 7 dana
0 dijete je izloženo uznemiravanju i nasilju bilo kad i bilo gdje
0 svjedoci i publika su mnogobrojni
0 djeca i mladi koji se ponašaju nasilno ostaju anonimni
0 žrtve mogu biti vršnjaci ali i odrasli npr. nastavnici
0 bez interakcije “licem u lice” djeca i mladi teže razumiju štetu koju
njihove riječi mogu nanijeti.

22. 0 49% djece bez nadzora i prisutnosti odraslih koristi Internet
0 46% roditelji prisutni ponekad
0 2,5% jedan od roditelja uvijek prisutan
0 60% izjavljuje da ih roditelji poučavaju o opasnostima vezanim
uz Internet
0 40% razgovara s roditeljima o aktivnostima na Internetu
0 36% djece smatra da roditelje ne zanima što rade na Internetu

23. 0 Postavljati pitanja o tome što dijete razumije i
osjeda, slušati njegove odgovore
0 Pokazati interes za njegove aktivnosti, posebno
kada se radi o internetu
0 Poticati dijete na razmišljanje o onome što je
vidjelo
0 Postaviti ograničenja u gledanju televizije i
korištenju, zajedno s djecom dogovoriti pravila o
gledanju televizije
0 Usmjeravati djecu i pomodi im u odabiru sadržaja
koje de gledati
0 Poticati djecu na odgovorno ponašanje prema sebi
i drugima
0 Informirati djecu o mogudim opasnostima i
rizičnim ponašanjima na internetu – kontinuiran
proces

24. 0 Žurno pronalaženje prikladnih metoda u radu nastavnika
na senzibiliziranju učenika za kritičko preispitivanje i
korištenje novih medija
0 Novi mediji su razorni, ali mogu biti sjajni pomodnici i
sluge ako ih upoznamo
0 Bez limitiranja i demonizacije
0 Više otvorenog razgovora i zajedničkog rada na novim
medijskim tehnologijama

25. 0 Razvoj medijskog obrazovanja pospješuje razvoj
suvremenih komunikacija. (Baacke, 2007: 40.). Medijska
pedagogija vodi razvoju medijskih kompetencija nudedi
nove vizije i koncepte, te razvijajudi nove metode kako bi
(posebice) mladi znali koristiti medijima.

26. 0 medijska pismenost je uži
pojam i odnosi se na
razinu stjecanja vještina 0 ”razvoj medijske
vezanih za konkretni kompetencije se vezuje uz
medij, kao npr. pojam “Kommunikative
kompjuterska Kompetenz”- sposobnost
pismenost…itd. čovjeka da razumije,
sporazumi se i izmjenjuje
jezične simbole”..
0 medijska kompetencija =
(Baacke, 1997).
sposobnost kritičke analize
medijskih ponuda….

27. 0 Što bih trebala/o
prestati odmah RODITELJ
raditi?
0 Što bih trebala/o
nastaviti raditi?
UČITELJ
DIJETE
0 Što bih trebala/o
početi raditi, a još
nisam? LOKALNA
ZAJEDNICA

28. „Odrasli su dužni štititi djecu od zla, ali to je mogude
samo ako raspolažu dovoljnim saznanjima da bi
mogli procijeniti kada je dijete u opasnosti.”
Christiane Sanderson