SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  10
ŠTA SU ADITIVI?
Aditivi su dodaci (supstance) koji se u malim količinama

dodaju namirnicama u cilju poboljšanja organoleptičkih
svojstava.
Prema poreklu mogu biti prirodni ili veštački (sintetički).
 Više od 350 različitih supstanci dodaju se namirnicama i
drugim prehrambenim proizvodima. Nema apsolutno
neškodljivih aditiva, pa se govori samo o stepenu njihove
škodljivosti, koji zavise od načina i količine unosa u
organizam.
Ko najviše koristi aditive?
Proizvodi prehrambene industrije danas se ne mogu zamisliti bez

raznih aditiva.
Oni namirnicama menjaju sastav, kvalitet, aromu i trajnost.

Aditivi bez konzervansa
Na prehrambenim proizvodima je često naznačeno da su

proizvedeni bez konzervansa, ali to ne znači da su bez
hemijskih dodataka.
Porodica konzervansa je samo manji deo ogromne familije
aditiva.
Boje kao aditivi
 Bojama se boje namirnice, jela i proizvodi.
 One mogu biti razne prirodne organske i veštačke (sintetičke)

boje.
 One se označuju slovom E (od broja 100 d0 199), većina tih
supstanci nije štetna.. nalaze se najčešće u slatkišima, siru i
margarinu.
 Dozvoljena je upotreba boja samo ako je određeno propisima,
jer najveći broj veštačkih boja čine aminoazo boje, koje imaju
kancerogeno dejstvo.
 Prirodne boje su bezopasne po zdravlje ljudi, jer potiču iz
prirodnih izvora (npr.: cvekla, šargarepa„ bundeva, kajsija,
jagode, borovnica i dr.).
 Kod osetljivih osoba boje kao aditivi mogu dovesti do osipa,
suznih očiju, nakupljanja vode u tkivu i astme.
Konzervansi
 Konzervansi se dodaju hrani u malim količinama u cilju





sprečavanja ili usporavanja razmnožavanja mikroorganizama, tj. produžetka trajnosti proizvoda.
Prirodni konzervansi su: kuhinjska so, morska so, šećeri i
organske kiseline (jabučna, vinska, mlečna i limunska).
Hemijski konzervansi su određena sintetička jedinjenja,
koja sprečavaju kvarenje prehrambenih namirnica i
produžavaju im rok upotrebe.
Konzervansi su obeleženi slovom E i brojevima od 200 do
299.
Upotreba hemijskih konzervansa je oganičena i ima ih
veoma malo, a neki su čak i zabranjeni, jer imaju štetne
posledice na ljudski organizam..
Antioksidansi
 Antioksidansi su materije koje sprečavaju ili usporavaju oksidaciju
hrane u kontaktu sa vazduhom (da ne pocrni i ne užegne).
 Označeni su slovom E i brojevima od 300 do 321.
 Ako se upotrebljava vitamin C nema štetnog delovanja.
Kontraindikacije: mnogi od njih mogu da izazovu

i alergijsku reakciju

Pojačivači ukusa (aromati)

*Upotrebljavaju se da bi namirnicama ili hrani dali intenzivniji ukus.
*Označeni su slovom E i brojevima 620 nadalje.
Ugrušivači (sredstva za zgušnjavanje)
 Koriste se za zgušnjavanje vodenastih

mešavina.
 Oni čine želee i pudinge kremastijim.
 Označeni su slovom E i brojevima 453 do 619.
 Najčešće se dobijaju od kukuruza i
krompirovog skroba.

Emulgatori
 Koriste se za povezivanje dve ili više mešavina

(sastojaka) koje se međusobno ne mogu mešati
(npr. masnoća i voda u majonezu i kremovima).
 Označeni su slovom E i brojevima od 322 do
452.
Zaslađivači
 Zaslađivači su koncentrovane materije slatkog

ukusa, koje služe za zaslađivanje hrane i
napitaka.
 Oni nisu celovita hrana.
 Prirodna slatkoća je hranljiva energija.
 Slatko je osnovna hrana za mozak i mišiće, ona
opušta i centrira čitav organizam.
 Optimalna dnevna ishrana treba da sadrži oko
70% prirodno slatkog ukusa, a ostatak od 30%
slano, kiselo i ljuto.
 Zaslađivači mogu biti prirodni i veštački.
Literatura:
http://www.bezgluten.net/content/aditivi

Učenik:

Aleksandar Maksimović II

1

Contenu connexe

Tendances

Zdrava hrana - pravilna ishrana
Zdrava hrana - pravilna ishranaZdrava hrana - pravilna ishrana
Zdrava hrana - pravilna ishrana
Gordana Janevska
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Violeta Djuric
 

Tendances (20)

Ekologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmoviEkologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmovi
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
 
2. Autotrofi i heterotrofi
2. Autotrofi i heterotrofi2. Autotrofi i heterotrofi
2. Autotrofi i heterotrofi
 
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materijeHemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
 
Zdrava hrana - pravilna ishrana
Zdrava hrana - pravilna ishranaZdrava hrana - pravilna ishrana
Zdrava hrana - pravilna ishrana
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
Prirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenjePrirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenje
 
Metabolizam
MetabolizamMetabolizam
Metabolizam
 
Otpad i reciklaža
Otpad i reciklažaOtpad i reciklaža
Otpad i reciklaža
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Genetski modifikovana hrana
Genetski modifikovana hranaGenetski modifikovana hrana
Genetski modifikovana hrana
 
9. hrana i tipovi ishrane
9. hrana i tipovi ishrane9. hrana i tipovi ishrane
9. hrana i tipovi ishrane
 
Sistem organa za disanje
Sistem organa za disanjeSistem organa za disanje
Sistem organa za disanje
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 
Fotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracijaFotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracija
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
 

En vedette

Ретке и угрожене врсте биљака у србији
Ретке и угрожене врсте биљака у србијиРетке и угрожене врсте биљака у србији
Ретке и угрожене врсте биљака у србији
Suzana Miljković
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Jelena Mandic
 

En vedette (20)

Borba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcijaBorba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcija
 
Zaštićenje biljne vrste
Zaštićenje biljne vrste Zaštićenje biljne vrste
Zaštićenje biljne vrste
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Najugroženije životinjske vrste u Srbiji
Najugroženije životinjske vrste u SrbijiNajugroženije životinjske vrste u Srbiji
Najugroženije životinjske vrste u Srbiji
 
Ретке и угрожене врсте биљака у србији
Ретке и угрожене врсте биљака у србијиРетке и угрожене врсте биљака у србији
Ретке и угрожене врсте биљака у србији
 
Ptice i gmizavci-ponavljanje
Ptice i gmizavci-ponavljanjePtice i gmizavci-ponavljanje
Ptice i gmizavci-ponavljanje
 
Ptice
PticePtice
Ptice
 
Zagadjivanje i zaštita hrane [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zagadjivanje i zaštita hrane [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoZagadjivanje i zaštita hrane [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zagadjivanje i zaštita hrane [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
 
Realizam i naturalizam
Realizam i naturalizamRealizam i naturalizam
Realizam i naturalizam
 
žIvotne namirnice
žIvotne namirnicežIvotne namirnice
žIvotne namirnice
 
Malthus i ekološka ekonomija o održivosti
Malthus i ekološka ekonomija o održivostiMalthus i ekološka ekonomija o održivosti
Malthus i ekološka ekonomija o održivosti
 
Prašume
Prašume Prašume
Prašume
 
Vinčanska kultura
Vinčanska kulturaVinčanska kultura
Vinčanska kultura
 
генетички модификовани организми.Ppt чд
генетички модификовани организми.Ppt чдгенетички модификовани организми.Ppt чд
генетички модификовани организми.Ppt чд
 
Filogenija zivog svijeta
Filogenija zivog svijetaFilogenija zivog svijeta
Filogenija zivog svijeta
 
Царства живих бића Миља Зец
Царства живих бића Миља ЗецЦарства живих бића Миља Зец
Царства живих бића Миља Зец
 
Флора и фауна Србије Миљ Зец
Флора и фауна Србије Миљ ЗецФлора и фауна Србије Миљ Зец
Флора и фауна Србије Миљ Зец
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
 
Geološka doba, kalendar života
Geološka doba, kalendar životaGeološka doba, kalendar života
Geološka doba, kalendar života
 
Deliblatska pescara
Deliblatska pescaraDeliblatska pescara
Deliblatska pescara
 

Plus de Ena Horvat

Plus de Ena Horvat (20)

Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Uslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiUslovi života na Zemlji
Uslovi života na Zemlji
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaOsnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
 
Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta
 
Kako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaKako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imena
 
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpYE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
 
YE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engYE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - eng
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajevi
 
Fiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeFiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcije
 
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeSkrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
 
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaOboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
 
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeOboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
 
Vodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeVodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanje
 

Aditivi u hrani

  • 1.
  • 2. ŠTA SU ADITIVI? Aditivi su dodaci (supstance) koji se u malim količinama dodaju namirnicama u cilju poboljšanja organoleptičkih svojstava. Prema poreklu mogu biti prirodni ili veštački (sintetički).  Više od 350 različitih supstanci dodaju se namirnicama i drugim prehrambenim proizvodima. Nema apsolutno neškodljivih aditiva, pa se govori samo o stepenu njihove škodljivosti, koji zavise od načina i količine unosa u organizam.
  • 3. Ko najviše koristi aditive? Proizvodi prehrambene industrije danas se ne mogu zamisliti bez raznih aditiva. Oni namirnicama menjaju sastav, kvalitet, aromu i trajnost. Aditivi bez konzervansa Na prehrambenim proizvodima je često naznačeno da su proizvedeni bez konzervansa, ali to ne znači da su bez hemijskih dodataka. Porodica konzervansa je samo manji deo ogromne familije aditiva.
  • 4.
  • 5. Boje kao aditivi  Bojama se boje namirnice, jela i proizvodi.  One mogu biti razne prirodne organske i veštačke (sintetičke) boje.  One se označuju slovom E (od broja 100 d0 199), većina tih supstanci nije štetna.. nalaze se najčešće u slatkišima, siru i margarinu.  Dozvoljena je upotreba boja samo ako je određeno propisima, jer najveći broj veštačkih boja čine aminoazo boje, koje imaju kancerogeno dejstvo.  Prirodne boje su bezopasne po zdravlje ljudi, jer potiču iz prirodnih izvora (npr.: cvekla, šargarepa„ bundeva, kajsija, jagode, borovnica i dr.).  Kod osetljivih osoba boje kao aditivi mogu dovesti do osipa, suznih očiju, nakupljanja vode u tkivu i astme.
  • 6. Konzervansi  Konzervansi se dodaju hrani u malim količinama u cilju     sprečavanja ili usporavanja razmnožavanja mikroorganizama, tj. produžetka trajnosti proizvoda. Prirodni konzervansi su: kuhinjska so, morska so, šećeri i organske kiseline (jabučna, vinska, mlečna i limunska). Hemijski konzervansi su određena sintetička jedinjenja, koja sprečavaju kvarenje prehrambenih namirnica i produžavaju im rok upotrebe. Konzervansi su obeleženi slovom E i brojevima od 200 do 299. Upotreba hemijskih konzervansa je oganičena i ima ih veoma malo, a neki su čak i zabranjeni, jer imaju štetne posledice na ljudski organizam..
  • 7. Antioksidansi  Antioksidansi su materije koje sprečavaju ili usporavaju oksidaciju hrane u kontaktu sa vazduhom (da ne pocrni i ne užegne).  Označeni su slovom E i brojevima od 300 do 321.  Ako se upotrebljava vitamin C nema štetnog delovanja. Kontraindikacije: mnogi od njih mogu da izazovu i alergijsku reakciju Pojačivači ukusa (aromati) *Upotrebljavaju se da bi namirnicama ili hrani dali intenzivniji ukus. *Označeni su slovom E i brojevima 620 nadalje.
  • 8. Ugrušivači (sredstva za zgušnjavanje)  Koriste se za zgušnjavanje vodenastih mešavina.  Oni čine želee i pudinge kremastijim.  Označeni su slovom E i brojevima 453 do 619.  Najčešće se dobijaju od kukuruza i krompirovog skroba. Emulgatori  Koriste se za povezivanje dve ili više mešavina (sastojaka) koje se međusobno ne mogu mešati (npr. masnoća i voda u majonezu i kremovima).  Označeni su slovom E i brojevima od 322 do 452.
  • 9. Zaslađivači  Zaslađivači su koncentrovane materije slatkog ukusa, koje služe za zaslađivanje hrane i napitaka.  Oni nisu celovita hrana.  Prirodna slatkoća je hranljiva energija.  Slatko je osnovna hrana za mozak i mišiće, ona opušta i centrira čitav organizam.  Optimalna dnevna ishrana treba da sadrži oko 70% prirodno slatkog ukusa, a ostatak od 30% slano, kiselo i ljuto.  Zaslađivači mogu biti prirodni i veštački.