SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  19
SSŠ Makarska
Anita Zelić Tomaš, prof.
JEZIK
Jezik je sustav jezičnih jedinica
Jezične jedinice:
Glas slog riječ sintagma rečenica
tekst
GLAS
Od koliko se glasova sastoji riječ:
• A
• Snaga
• Starocrkvenoslavenski
Znaš li koja je najduža riječ u hrvatskom jeziku?
Prijestolonasljednikovi čičino – posvojni pridjev od
prijestolonasljednikovičica
Ili u dativu množine prijestolonasljednikovi čičinima
Znaš li ti neku jako duga čku hrvatsku rije č?
GLAS
Glas (fon- grč. phone) je najmanja jezična jedinica koja se može
izdvojiti iz izgovorene riječi i ima razlikovnu ulogu.
Fonetika- jezična disciplina koja promatra glasove i njihove tvorbe i
akustička svojstva
Fonologija- jezična disciplina koja proučava jezičnu prirodu glasa i
njihovu funkciju u jeziku.
- Primjene spoznaja fonetike važne su u području: defektologije,
fonijatrije, logopedije, ortoepije, učenju stranih jezika.
RAZLIKOVNA ULOGA GLASA
muka – tuka – ruka
kosa – bosa – rosa – koza
disanje – dizanje
Promjenom glasa mijenja se i značenje
riječi.- glas je najmanji odsječak riječi,
odnosno najmanja artikulacijska i
akustična jedinica u riječi.
KAKO NASTAJE GLAS?
Glas nastaje prolaskom zračne struje kroz govorne organe.
GOVORNI ORGANI
POMIČNI
• grkljan
• glasnice
• meko nepce
• jezik
• donja čeljust
• ždrijelne stijenke
Kako nastaje glas?
Glas nastaje prolaskom zračne struje kroz
govorne organe.
GOVORNI ORGANI
NEPOMIČNI
• gornja čeljust s tvrdim
nepcem i zubima
ŠUPLJINE
• usna
• nosna
• ždrijelna
PODJELA
GLASOVA
PODJELA PREMA ZAPRECI
• OTVORNICI (vokali, samoglasnici)– zračna struja pri
prolasku kroz govorne organe ne nailazi na prepreku: a, e,
i, o, u
• ZATVORNICI (konsonanti, suglasnici) - zračna struja pri
prolasku kroz govorne organe nailazi na prepreku
PODJELA PREMA MJESTU TVORBE
dvousneni (bilabijalni): p, b, m
zubno-usneni (labio-dentalni): f, v
zubni (dentalni): d, t, n, c, z, s
prednjonepčani (palatalni): č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž
zadnjonepčani (velarni): k, g, h
PODJELA PREMA POLOŽAJU GLASNICA
BEZVUČNI
Glasnice
ne
titraju
p t k s š č ć f c h
ZVUČNI
Glasnice
titraju
b d g z ž dž đ - - -
SLOG
Glasovi se u riječima povezuju u slogove.
Slog je dio riječi koji se u govoru osjeća kao
jedinstvena izgovorna cjelina.
U riječi će biti onoliko slogova koliko je
slogotvornih glasova.
SLOGOTVORNI GLASOVI
Slogotvorni glasovi nazivaju se samoglasnici:
Samoglasnici su: a, e, i, o, u i slogotvorno r.
prst, cr-no, cr-ve-no
Dvoglasnik ie (u pismu ije/je) se računa kao jedan glas, stoga
u rastavljanju riječi na slogove on čini jedan slog.
DVOGLASNIK IE
(REFLEKS GLASA JAT)
Standardni jezik
Lijepo – lije-po
Cvijeće – cvije- će
Mlijeko – mlije- ko
Narječje
Li –po, le-po
Cvi-će, cve-će
Mli-ko, mle- ko
FONEM-RAZLIKOVNI GLAS
Glas nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu, samo ako se nalazi
u istoj fonološkoj okolini (u istome kontekstu)
dar- dan
Fonem je najmanja jezična jedinica koja nema značenje, ali ima
razlikovnu ulogu.
d/a/r- d/a/n
Fonem se naziva i odsječenim (segmentnim) razlikovnim
sredstvo.
Pad-rad, kolač-kovač, mlad-mak,…
FONEMSKI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG
JEZIKA
• Hrvatska abeceda sadrži 30 slova- ali se ne zna je li svako slovo
predstavlja jedan fonem. Neki smatraju da je, a neki pak da HJ
ima 32 fonema- ubrajaju samoglasni r i otvornik ie.
• Sve glasove ne izgovarao uvijek isto.
• pr. rastanak-rastanka
• U prvom primjeru n izgovaramo zubno, a u drugom drugačije
zbog glasa k.
• Glasovne inačice uvjetovane mjestom glasa u riječi nazivamo
alofoni.
• Bilježimo ih uglatim zagradama (m)ahati-tra(m)vaj
• Vježba- str.51. Fon-Fon
FONEM U MORFEMU
• Morfem je najmanja jezična jedinica koja ima oblik i
značenje.
• mor-e, mor-a, mor-ski, brod- 0
• Alomofr- inačica morfema, do njega dolazi zbog glasovnih
promjena
• Jak-jačina, odgovoriti-otpasti, učiti-udžbenik,--
• Njih proučava morfologija- dio gramatike koji proučaa vrste
riječi i njihove oblike.
• Riječ je sastavljena od jednog ili više morfema.
• Morfemi su sastavljeni od glasova (fonema).
• RIJEČ- primorski
• MORFEM- pri-mor-sk-i
• FONEM- p/r/i/m/o/r/s/k/i
• Morfonologija-

Contenu connexe

Tendances (20)

Lirika
LirikaLirika
Lirika
 
Ranko Marinković, Kiklop
Ranko Marinković, KiklopRanko Marinković, Kiklop
Ranko Marinković, Kiklop
 
Realizam i naturalizam
Realizam i naturalizamRealizam i naturalizam
Realizam i naturalizam
 
Hrvatski Romantizam, Ilirizam ( I I)
Hrvatski Romantizam, Ilirizam ( I I)Hrvatski Romantizam, Ilirizam ( I I)
Hrvatski Romantizam, Ilirizam ( I I)
 
Umjetnost i knjizevnost
Umjetnost i knjizevnostUmjetnost i knjizevnost
Umjetnost i knjizevnost
 
Barok u hrvatskoj
Barok u hrvatskojBarok u hrvatskoj
Barok u hrvatskoj
 
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa LatinoviczaMiroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza
 
Analiza lirske pjesme
Analiza lirske pjesmeAnaliza lirske pjesme
Analiza lirske pjesme
 
Ivan gundulić, paula
Ivan gundulić, paulaIvan gundulić, paula
Ivan gundulić, paula
 
Uvod u modernizam
Uvod u modernizamUvod u modernizam
Uvod u modernizam
 
Ep homer ilijada
Ep homer ilijadaEp homer ilijada
Ep homer ilijada
 
Frazemi
FrazemiFrazemi
Frazemi
 
Glasovne promjene
Glasovne promjene  Glasovne promjene
Glasovne promjene
 
Rješenja vježbe (testa)
Rješenja vježbe (testa)Rješenja vježbe (testa)
Rješenja vježbe (testa)
 
Albert Camus, Stranac
Albert Camus, StranacAlbert Camus, Stranac
Albert Camus, Stranac
 
Ivan Mazuranic, Smrt Smail age Cengica
Ivan Mazuranic, Smrt Smail age CengicaIvan Mazuranic, Smrt Smail age Cengica
Ivan Mazuranic, Smrt Smail age Cengica
 
Glasovne promjene zadaci s rjesenjima
Glasovne promjene zadaci s rjesenjimaGlasovne promjene zadaci s rjesenjima
Glasovne promjene zadaci s rjesenjima
 
Honoré de Balzac, Otac Goriot
Honoré de Balzac, Otac GoriotHonoré de Balzac, Otac Goriot
Honoré de Balzac, Otac Goriot
 
Miroslav Krleža - Maja Petras
Miroslav Krleža - Maja PetrasMiroslav Krleža - Maja Petras
Miroslav Krleža - Maja Petras
 
Književni rod, književna vrsta
Književni rod, književna vrstaKnjiževni rod, književna vrsta
Književni rod, književna vrsta
 

Similaire à Glasovni sustav

Fonologija i podjela glasova - osnove.pptx
Fonologija i podjela glasova - osnove.pptxFonologija i podjela glasova - osnove.pptx
Fonologija i podjela glasova - osnove.pptxNikolina71
 
ČItanje, pisanje Ivana
ČItanje, pisanje IvanaČItanje, pisanje Ivana
ČItanje, pisanje Ivananamjesnik
 
Skripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dm
Skripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dmSkripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dm
Skripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dmRafaela Pomorac
 
Govorno jezičke smetnje i mucanje
Govorno jezičke smetnje i mucanjeGovorno jezičke smetnje i mucanje
Govorno jezičke smetnje i mucanjeMarina Logoped
 
Globalno čitanje
Globalno čitanjeGlobalno čitanje
Globalno čitanjeInes Falak
 

Similaire à Glasovni sustav (6)

Fonologija i podjela glasova - osnove.pptx
Fonologija i podjela glasova - osnove.pptxFonologija i podjela glasova - osnove.pptx
Fonologija i podjela glasova - osnove.pptx
 
ČItanje, pisanje Ivana
ČItanje, pisanje IvanaČItanje, pisanje Ivana
ČItanje, pisanje Ivana
 
Prezentacija
PrezentacijaPrezentacija
Prezentacija
 
Skripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dm
Skripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dmSkripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dm
Skripta-hrvatski-sažetak-cp centar za dm
 
Govorno jezičke smetnje i mucanje
Govorno jezičke smetnje i mucanjeGovorno jezičke smetnje i mucanje
Govorno jezičke smetnje i mucanje
 
Globalno čitanje
Globalno čitanjeGlobalno čitanje
Globalno čitanje
 

Glasovni sustav

  • 2. JEZIK Jezik je sustav jezičnih jedinica Jezične jedinice: Glas slog riječ sintagma rečenica tekst
  • 3. GLAS Od koliko se glasova sastoji riječ: • A • Snaga • Starocrkvenoslavenski Znaš li koja je najduža riječ u hrvatskom jeziku? Prijestolonasljednikovi čičino – posvojni pridjev od prijestolonasljednikovičica Ili u dativu množine prijestolonasljednikovi čičinima Znaš li ti neku jako duga čku hrvatsku rije č?
  • 4. GLAS Glas (fon- grč. phone) je najmanja jezična jedinica koja se može izdvojiti iz izgovorene riječi i ima razlikovnu ulogu. Fonetika- jezična disciplina koja promatra glasove i njihove tvorbe i akustička svojstva Fonologija- jezična disciplina koja proučava jezičnu prirodu glasa i njihovu funkciju u jeziku. - Primjene spoznaja fonetike važne su u području: defektologije, fonijatrije, logopedije, ortoepije, učenju stranih jezika.
  • 5. RAZLIKOVNA ULOGA GLASA muka – tuka – ruka kosa – bosa – rosa – koza disanje – dizanje Promjenom glasa mijenja se i značenje riječi.- glas je najmanji odsječak riječi, odnosno najmanja artikulacijska i akustična jedinica u riječi.
  • 6. KAKO NASTAJE GLAS? Glas nastaje prolaskom zračne struje kroz govorne organe.
  • 7. GOVORNI ORGANI POMIČNI • grkljan • glasnice • meko nepce • jezik • donja čeljust • ždrijelne stijenke Kako nastaje glas? Glas nastaje prolaskom zračne struje kroz govorne organe.
  • 8. GOVORNI ORGANI NEPOMIČNI • gornja čeljust s tvrdim nepcem i zubima ŠUPLJINE • usna • nosna • ždrijelna
  • 10. PODJELA PREMA ZAPRECI • OTVORNICI (vokali, samoglasnici)– zračna struja pri prolasku kroz govorne organe ne nailazi na prepreku: a, e, i, o, u • ZATVORNICI (konsonanti, suglasnici) - zračna struja pri prolasku kroz govorne organe nailazi na prepreku
  • 11. PODJELA PREMA MJESTU TVORBE dvousneni (bilabijalni): p, b, m zubno-usneni (labio-dentalni): f, v zubni (dentalni): d, t, n, c, z, s prednjonepčani (palatalni): č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž zadnjonepčani (velarni): k, g, h
  • 12. PODJELA PREMA POLOŽAJU GLASNICA BEZVUČNI Glasnice ne titraju p t k s š č ć f c h ZVUČNI Glasnice titraju b d g z ž dž đ - - -
  • 13. SLOG Glasovi se u riječima povezuju u slogove. Slog je dio riječi koji se u govoru osjeća kao jedinstvena izgovorna cjelina. U riječi će biti onoliko slogova koliko je slogotvornih glasova.
  • 14. SLOGOTVORNI GLASOVI Slogotvorni glasovi nazivaju se samoglasnici: Samoglasnici su: a, e, i, o, u i slogotvorno r. prst, cr-no, cr-ve-no Dvoglasnik ie (u pismu ije/je) se računa kao jedan glas, stoga u rastavljanju riječi na slogove on čini jedan slog.
  • 15. DVOGLASNIK IE (REFLEKS GLASA JAT) Standardni jezik Lijepo – lije-po Cvijeće – cvije- će Mlijeko – mlije- ko Narječje Li –po, le-po Cvi-će, cve-će Mli-ko, mle- ko
  • 16. FONEM-RAZLIKOVNI GLAS Glas nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu, samo ako se nalazi u istoj fonološkoj okolini (u istome kontekstu) dar- dan Fonem je najmanja jezična jedinica koja nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu. d/a/r- d/a/n Fonem se naziva i odsječenim (segmentnim) razlikovnim sredstvo. Pad-rad, kolač-kovač, mlad-mak,…
  • 17. FONEMSKI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA • Hrvatska abeceda sadrži 30 slova- ali se ne zna je li svako slovo predstavlja jedan fonem. Neki smatraju da je, a neki pak da HJ ima 32 fonema- ubrajaju samoglasni r i otvornik ie. • Sve glasove ne izgovarao uvijek isto. • pr. rastanak-rastanka • U prvom primjeru n izgovaramo zubno, a u drugom drugačije zbog glasa k. • Glasovne inačice uvjetovane mjestom glasa u riječi nazivamo alofoni. • Bilježimo ih uglatim zagradama (m)ahati-tra(m)vaj • Vježba- str.51. Fon-Fon
  • 18. FONEM U MORFEMU • Morfem je najmanja jezična jedinica koja ima oblik i značenje. • mor-e, mor-a, mor-ski, brod- 0 • Alomofr- inačica morfema, do njega dolazi zbog glasovnih promjena • Jak-jačina, odgovoriti-otpasti, učiti-udžbenik,-- • Njih proučava morfologija- dio gramatike koji proučaa vrste riječi i njihove oblike.
  • 19. • Riječ je sastavljena od jednog ili više morfema. • Morfemi su sastavljeni od glasova (fonema). • RIJEČ- primorski • MORFEM- pri-mor-sk-i • FONEM- p/r/i/m/o/r/s/k/i • Morfonologija-