1. GLAsILO HRVATA CRnE GORE
Godina IX Broj 79/80 Listopad / Prosinac 2011. Issn 1800-5179
Čestit Božić i
Sretna 2012.
2. Poštovani čitatelji
Pred vama je posljednji broj Glasnika u ovoj godini. U ovom
broju uveli smo novu rubriku „O sportašima“, a u najavi je i ru-
brika „Bokelji u Hrvatskoj“.
Odnosi Crne Gore Godina na izmaku bila je bogata događajima, što je vidljivo iz
Kronike Društva u svakom broju.
i Hrvatske na Naš jubilej proslavili smo na način dostojan veličini, organi-
zacijskoj razini, aktivnostima i značaju. Deset godina gradnje
zavidnom nivou mostova povjerenja, suradnje i prijateljstva između naših dviju
država naš je veliki doprinos dobrim odnosima između Crne
Str. 14 Gore i Hrvatske.
S druge strane, u ovoj godini došlo je do promjene u rukovod-
stvu Društva. Na rukovodeće funkcije došli su mladi ljudi, podu-
zetni i željni dokazivanja. Oni koji su otišli mogu biti spokojni i
zadovoljni što će se nastaviti njihovim uhodanim stazama.
Ova godina ostat će još po nečemu zapamćena. Usvojen je Iz-
borni zakon u Crnoj Gori, koji daje šansu našoj maloj zajednici
da osigura jedan mandat u Skupštini Crne Gore. Sporazumom
između Premijera i čelnika opozicijskih stranaka stvoreni su
preduvjeti za implementaciju ustavnih načela o primjeni jezika
manjinskih naroda u obrazovni sustav.
Obnova Ulazimo u novu godinu ponosni na postignuto, ali i sa željom
da učinimo još više i bolje za dobrobit hrvatske nacionalne ma-
mandolinskog njine u Crnoj Gori.
U to ime svima vama želimo čestit i blagoslovljen Božić te pu-
orkestra no zdravlja i zadovoljstva u novoj 2012. godini!
Uredništvo
Str. 7
Priznanje
Na osnovu odluke Upravnog
Dariju odbora Društva cijena časopisa je
od 01. siječnja 2,00 eura
Musiću Godišnja članarina od 2012. Godine
Str. 10 iznosi 10,00 eura
“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCG
pod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-
ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi dvomjesečno.
Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 Kotor Predsjednik: Mirko Vičević VD urednica: Tijana Petrović
Telefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233 Uređivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo schubert, Vivijan
E-mail: hgd-kotor@t-com.me Vuksanović, Danijela Vulović, Joško Katelan Lektorica:
Žiro-račun: 510-4741-76 sandra Ćudina Fotografije: Foto Parteli, arhiva župe sv. Roko
Osnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo i HGD CG. Dizajn&priprema: Radionica LCG
Crne Gore – Kotor WEB: www.hrvati.me Tisak: Biro Konto-Igalo Naklada: 800 primjeraka
2
3. U HRVATSKOJ ODRŽANI PARLAMENTARNI
IZBORI ZA VII SAZIV SABORA
Zoran Milanović
mandatar
“naša politika bit će politika pravednosti i poštene plaće
za pošten rad”
Priredila: bornom stožeru Kukuriku koalicije. Svim bira-
Tijana PETROVIĆ čima koji nisu dali potporu Kukuriku koaliciji
Izvor: HInA poručio je da će svaki dan voditi računa da bu-
du i njihova dobra vlast. Političkim suparnici-
U
Hrvatskoj su 4. prosinca održani parla- ma poručio je kako je njegova i želja njegovih
mentarni izbori za sedmi saziv Hrvat- koalicijskih partnera da i s njima (suparnici-
skog sabora. Prema zvaničnim informa- ma) radi zajedno u Hrvatskom saboru na do-
cijama koje je objavilo Državno izborno povje- brobit Hrvatske. Nema, rekao je, iluzija da je
renstvo, Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS, politika konfliktan posao, ali ne mora biti i po-
HSU) osvojila 80 mandata, HDZ sa koalicij- sao u kojem se ratuje i vrijeđa, unatoč različi-
skim partnerima HGS-om i DC-om osvojio je tim interesima, svjetonazorima i frustracija-
47 mandata, HDSSB ima šest mandata, kao i ma. Kako je kazao, SDP, HNS, IDS i HSU u
Hrvatski laburisti-stranka rada, a nezavisna Kukuriku koaliciju su se okupili da učine ne-
lista dr. Ivan Grubišić dva mandata. Po jedan što dobro za Hrvatsku, a danas su im gra-
mandat osvojili su HSS te HSP dr. Ante đani dali povjerenje da to i učine. Isti-
Starčević sa HČSP-om. Nacionalne čući kako je Hrvatska pred ula-
manjine pak u Saboru imaju osam skom u EU, zahvalio je svim vla-
mandata. Mađarsku nacionalnu dama, kao i ovoj koja odlazi, na
manjinu predstavljat će Robert njihovom doprinosu, jer su svi,
Jankovics, talijansku Furio Radin, rekao je, radili u najboljoj vjeri
češku i slovačku Valdimir Bilek, i svatko najbolje što je znao.
austrijsku, bugarsku, njemačku, “Pozvat ćemo iskreno na sura-
poljsku, romsku, rumunjsku i ru- dnju sve političke stranke u
sinsku predstavljat će Željko Ba- Saboru kojima je Hrvatska na
log, a albansku, bošnjačku, crno- srcu i koji imaju ideje”, rekao
gorsku, makedonsku i slovensku je on. “Naša politika bit će po-
nacionalnu manjinu predstavljat će litika pravednosti i poštene pla-
Ermina Lekaj Prljaskaj. “Idemo na će za pošten rad. Mi smo stranke
posao, možemo i pogriješiti, ali ne ljevice, liberalne stranke, na srcu
smijemo stajati, ne smijemo iznevjeriti su nam moderne progresivne
sve ljude koji su nam danas dali dobru vrednote, ali poštujemo i tradici-
ljudsku vjeru”, poručio je nakon objav- ju. Učinit ćemo sve da Hrvatska
ljivanja rezultata Zoran Milanović, bude dobro i pravedno
predsjednik SDP-a i prema iz- mjesto za život, da se
bornim rezultatima novi u Hrvatskoj
hrvatski premijer dobro živi”,
obraćajući se zaključio je
mnoštvu u iz- Milanović.
3
4. PRESDJEDNIK VLADE CRNE GORE
IGOR LUKŠIĆ ZA „HRVATSKI GLASNIK“
Odnosi Crne Gore
i Hrvatske na
zavidnom nivou
HG: Jedan od trenutno naj-
važnijih zadataka Vlade je Fond za manjine kao institucija treba
stvaranje uvjeta za početak da sa financijske strane odgovori
pregovora s EU-om i otvaranje
poglavlja. Koliko nam u tom potrebama manjinskih nacionalnih
poslu može pomoći R. Hrvat-
ska?
zajednica u Crnoj Gori.
Iskustvo Republike Hrvatske govora, je od velikog značaja. za očuvanje ukupnog naciona-
je od velikog značaja kako u lnog identiteta, posebno ak-
odnosu na strukture za prego- HG: Nedavno je Skupština centujući oblasti obrazovanja,
vore o pristupanju Crne Gore CG ratificirala Sporazum iz- kulture, informisanja, upotrebe
Evropskoj uniji tako i u dijelu među R. Hrvatske i Crne Gore jezika, ostvarivanja vjerskih
jačanja i izgradnje institucio- o zaštiti prava hrvatske ma- prava idr. Kao i drugi sporazu-
nalnih i kadrovskih kapaciteta njine u Crnoj Gori i crnogor- mi slične sadržine i ovaj bilate-
Crne Gore neophodnih za po- ske manjine u Republici Hr- ralni sporazum je koncipiran
četak i vođenje pregovora . vatskoj. Kako je zamišljen na bazi reciprociteta, ne reme-
Već je poznato da će svi nare- daljnji rad naše države na im- teći unutrašnje ustrojstvo i po-
dni pregovori biti drugačiji od plementaciji definiranih nače- stojeću zakonsku regulativu.
prethodnih, ali postoje određe- la i kada će se utemeljiti me- Sporazumom je definisano da
ne karakteristike koje su za- đuvladin Mješoviti odbor? će se o sprovođenju ovog akta
jedničke za sve. Stoga, se u Mi- starati Mješoviti odbor, kojeg
nistarstvu vanjskih poslova i Naši dobri odnosi sa Republi- bi činili predstavnici obje drža-
evropskih integracija trenutno kom Hrvatskom su, između ve, naravno, uz učešće pred-
obavljaju aktivnosti na sagle- ostalog, produkovali i potpisi- stavnika manjina iz tih drža-
davanju uporednih iskustava vanje Sporazuma o zaštiti hr- va. Osnovna uloga ovog Mješo-
u vezi sa upravljanjem proce- vatske manjine u Crnoj Gori i vitog odbora, koji bi se sasta-
som pristupanja Crne Gore EU, crnogorske manjine u Hrvat- jao najmanje jedanput godiš-
institucionalnoj izgradnji i skoj. Ovaj Sporazum je ratifi- nje, jeste da prati sprovođenje
upravljanjem procesom uskla- kovan i u hrvatskom Saboru i sporazuma i da vladama pod-
đivanja nacionalnih propisa s u crnogorskoj Skupštini. Spo- nosi preporuke u vezi sa njego-
propisima EU. U tom kontekstu razum je obuhvatio unapređe- vim sprovođenjem. U našim
pomoć Republike Hrvatske, ko- nje položaja manjina u dvije narednim kontaktima sa pred-
ja je skoro završila proces pre- države u oblastima značajnim stavnicima Republike Hrvat-
4
5. Premijer u Kotoru
ske ćemo, svakako, na umu manjina, mišljenja sam da je Pravilnik o kriterijima za ra-
imati i ovo pitanje. to institucija koja je u svom spodjelu, po kojemu kvaliteta
veoma kratkom vremenu po- projekta i njegov značaj za dr-
HG: Crna Gora je dobar pri- stojanja uspjela da opravda žavu trebaju biti osnovni kri-
mjer u regiji kada je riječ o za- namjere osnivača. Naime, pre- teriji za raspodjelu. Na koji
štiti manjina i visini izdvaja- poznajući zaštitu kulturne ba- način onemogućiti da propor-
nja sredstava za njihove aktiv- štine i očuvanje kulturnog cionalna zastupljenost manji-
nosti. Donesena je prijeko po- identiteta kao najvažnije seg- na bude jedan od kriterija za
trebna zakonska regulativa. mente očuvanja ukupnog na- dodjelu sredstava?
Međutim, čini nam se da su cionalnog identiteta i prezento-
novoutemeljene institucije, vanja crnogorske kulturne ša- Upravo ste u samom pitanju
kao što su Fond manjina i rolikosti, osnovana je ova insti- dali i dio odgovora. Praksa, od-
Centar za razvoj i promociju tucija. Ministarstvo je organ nosno život, mijenja zakone.
kulture manjina, izvan kon- koji generalno artikuliše politi- Tako se u praksi pokazalo da
trole Ministarstva manjina. ku u ovoj oblasti, a na drugim rješenja iz Zakona o manjin-
institucijama je da tu politiku skim pravima i slobodama, po
Prvo, treba imati u vidu da je slijede, te je aspolutno manje kojima su se sredstva iz Fonda
Fond za manjine, kao instituci- važno „ko koga kontroliše“. za manjine raspodjeljivala na
ja koja treba da sa finansijske osnovu proporcionalnog uče-
strane odgovori potrebama HG: Nakon velike prošlogo- šća manjine u ukupnom stano-
manjinskih nacionalnih zajed- dišnje medijske kampanje u vništvu, nijesu dobra, pa se
nica ,osnovan aktom Skupšti- vezi s nezakonitim raspodjela- pristupilo izmjeni zakona. U ja-
ne Crne Gore, te da u tom smi- ma sredstava Fonda manjina, nuaru ove godine su ove izmje-
slu za svoj rad odgovora osni- stupile su na snagu izmjene ne stupile na snagu, a osno-
vaču. Kada je u pitanju Centar Zakona o manjinskim pravi- vna intencija Vlade je bila da
za očuvanje i razvoj kulture ma i slobodama i donesen se ova namjenska sredstva
5
6. troše racionalno, efektivno i u ba da pruži finansijsku podr- to dozvole mogućnosti, rado ću
skladu sa pozitivnim propisi- šku projektima od značaja za pomoći.
ma. Izmjenama zakona smo, jednu manjinsku nacionalnu
kao osnovne kriterijume raspo- zajednicu, Fond za manjine. I HG: Na osnovi novog Zakona
djele sredstava, istakli prije ne samo kada je u pitanju „Hr- o nevladinim organizacijama
svega javni interes u oblasti vatski glasnik“ ili neko drugo predviđena je centralizacija
očuvanja svih nacionalnih po- glasilo manjinskog naroda u sredstava za financiranje ci-
sebnosti, kompatibilnost sa Crnoj Gori, već i drugi projekti vilnog sektora, tako da se ne-
našim strateškim dokumenti- kojima se na pravi način osli- vladine organizacije ne mogu
ma, transparentnost i moguć- kava crnogorska multietnič- s projektima iz područja kul-
nost kontrole utroška sredsta- nost, multikonfesionalnost i in- ture prijavljivati na natječaje
va, kredibilitet organizacija ko- terkulturalnost. Ministarstva kulture. Kada će
je dobijaju sredstva itd. Vjeru- se donijeti podzakonski akti
jem da su ovo jasne zakonske HG: Ove godine proslavili kojima bi se definiralo pitanje
smjernice za kvalitetan odabir smo deset godina uspješnog formiranja komisije, kriteriji
projekata koji će se finansirati rada i gradnje mostova povje- za raspodjelu i visina sredsta-
iz Fonda za manjine, a u cilju renja, suradnje i prijateljstva va u proračunu za 2012. godi-
ostvarivanja pomenute misije građana dviju država, zbog če- nu?
Fonda. ga su Društvu dodijeljena
mnoga javna priznanja. Na ža- Zakonom o nevladinim orga-
HG: Već devet godina izlazi lost, još uvijek nemamo vlasti- nizacijama, propisano je da se
jedino glasilo manjinskih na- ti prostor za rad, već plaćamo ovaj Zakon primjenjuje od 1-og
roda u Crnoj Gori „Hrvatski iznajmljene prostorije. Kako je januara naredne godine. U za-
glasnik“, a još nije riješeno po Vašemu mišljenju moguće konom predviđenim rokovima,
njegovo stabilno financiranje. riješiti ovaj problem? a to je otprilike dva mjeseca po
Koja bi po Vašemu mišljenju stupanju na snagu , počet će
bila adresa za rješenje ovoga Troškovi za iznajmljivanje primjena i podzakonskih aka-
pitanja? prostora, sastavni su dio pro- ta.
jekta, o kojem takođe treba da Redakcija
Upravo je institucija koja tre- brine Fond za manjine. Kada Hrvatskog glasnika
Premijer u Tivtu
6
7. POLAZNICI ŠKOLE MANDOLINE HRVATSKOGA GRAđANSKOG
DRUŠTVA CRNE GORE U SPLITU
Obnova
mandolinskog
orkestra
Mandolina je autohtoni mediteranski instrument koji je
u 19. stoljeću bio u sastavu mnogih tamburaških
orkestara u Boki kotorskoj
7
8. Sanctus Domnio
Piše: kestra. Uz koncerte organizi- stovali u Kotoru, u organizaci-
Poly GJuRGJEVIĆ rana je radionica u koncertnoj ji HGD CG. Tako su nabavlje-
dvorani Muzičke škole „Vida ne prve mandoline, a HGD CG
K
otor je nekada bio poz- Matjan“ kako bi se pokazale se pobrinulo za ostatak. Ivo
nat po mandolinskome mogućnosti mandoline kao Brajak u međuvremenu je di-
orkestru, ali ta tradicija instrumenta, što je povećalo plomirao, vratio se u Kotor i
s vremenom se ugasila. Man- interes za osnivanjem orke- počeo voditi školu mandoline.
dolina je autohtoni medite- stra. U to vrijeme u Kotoru ni- Danas polaznici već mogu od-
ranski instrument koji je poti- su imali ni maestra, ni instru- svirati nekoliko pjesama, što
snula gitara i tambura, in- mente, ni svirače. Krenulo se je veliki uspjeh s obzirom na
strumenti koji su u naše kra- korak po korak. Tada je u to da je riječ o djeci osnovno-
jeve došli s Istoka. Hrvatsko Splitu na Glazbenoj akademiji školske dobi koja još ne znaju
građansko društvo Crne Gore, studirao Kotoranin Ivo Brajak čitati note. Usporedno sa ško-
Kotor, u nastojanju da očuva koji je odlazio na probe San- lom mandoline radi i skupina
baštinu svoga grada i pono- cus Domnia i učio iz njihova starijih koji su svirali na man-
vno uvede mandolinu u tam- primjera. HMI Split je iskori- dolini u sastavu koji je ranije
buraške sastave, prije nekoli- stila vrijeme proslave Dana vodio pok. prof. Nikola Grego-
ko godina odlučilo je okupiti grada, kada je na splitskoj ri- vić.
zainteresirane, bez obzira na vi nekoliko dana postavljena Krajem listopada splitski or-
dob i spol, s ciljem obnavlja- pozornica, i dobila od grada kestar Sanctus Domnio pro-
nja orkestra. Nakon gostova- dozvolu da organizira koncert slavio je 20. obljetnicu rada.
nja splitskoga mandolinskog za skupljanje sredstava za To je bio povod da se organizi-
orkestra Sanctus Domnio u kupnju mandolina za Hrvat- ra posjet polaznika škole
Kotoru, koji je došao u organi- sko građansko društvo (HGD mandoline gradu Splitu kako
zaciji Hrvatske matice iseljeni- CG). Na koncertu su, uz Sanc- bi uvidjeli i na taj način mo-
ka (HMI) - Split, još više se uč- tus Domnio, nastupili svi oni gućnosti ovog instrumenta.
vrstila ideja o obnavljanju or- koji su prijašnjih godina go- Tom prigodom članovi Sanc-
8
9. Poljud
tus Domnia izveli su poseban
koncert za njih. Drugog dana
domaćin im je Hrvatska mati-
ca iseljenika - Split. Branka
Bezić Filipović, voditeljica
HMI-ja, za male goste organi-
zirala je posjet NK Hajduku jer
osim sviranja uzbudljivo je i
udariti ‘balun’ na pravome no-
gometnom stadionu. Hajduk
je za njih priredio darove, a i
Hrvatsko građansko društvo
poslalo je svoje knjige za split-
ske institucije i muzeje. Ovim
lijepim izletom mladi svirači
vidjeli su da se trud i rad
isplati. Zahvalni smo gospođi
Bezić i prof. Kečkemetu koji
su zaslužni za realiziranje
ovoga posjeta Splitu.
Sada predstoje pripreme za
javni nastup pred građanima
Kotora, kao i u drugim grado-
vima Crne Gore u kojima po-
stoje podružnice HGD CG, a
koji će se održati tijekom bo-
žićnih blagdana.
9
10. PROSLAVLJENA 20. OBLJETNICA KONVOJA LIBERTAS I
UTEMELJENJA HRVATSKE RATNE MORNARICE DUBROVNIK
Priznanje
Dariju Musiću
Piše:
Miše GALJuF, Dubrovnik
Priznanje ne dolazi od drugih, ono
izvire iz vlastite savjesti
Na poziv gradonačelnika
grada Dubrovnika dr. Andre
Vlahušića i predsjednika nja blokade Grada zaslugom ga zapovjednika HRM-a Du-
Udruge dragovoljaca Hrvat- „Konvoja Libertas“ i 20. ob- brovnik i predsjednika UD-
ske ratne mornarice (UD- ljetnice utemeljenja Mješovi- HRM-a za RH i podružnice
HRM) Želimira Čizmića, Dario tog odreda Mornaričko-de- Dubrovnik Želimira Čizmića
Musić član HGD CG bio je na- santnoga pješaštva (MoMdp) te jednog od utemeljitelja
zočan na svečanosti obilježa- Hrvatske ratne mornarice HRM-a i visokoga časnika iz
vanja 20. obljetnice probija- Dubrovnik. Na prijedlog prvo- toga vremena Željka Filičića,
Izaslanstvo UDHRM-a, predvođeno predsjednikom Čizmićem, polaže
vijenac pred Spomen-križem u čast poginulim braniteljima Dubrovni-
ka na gradskome groblju Boninovo.
10
11. Dario Musić doživio je, kako
je istaknuto, rijetku i visoku
počast. U prostorijama kluba
UDHRM-a Dubrovnik, a u na-
zočnosti uzvanika iz prijatelj-
skih veteranskih udruga iz
Slovenije, Italije i Austrije, te
visokih časnika koji su prido-
nijeli stvaranju Glavnoga sto-
žera Oružanih snaga RH i or-
ganizaciji obrane u Domovin-
skom ratu Ljubomira Bolan-
če i Tomislava Mičića, g.
Musiću dodijeljeno je počasno
članstvo UDHRM-a. Posebno
nam je drago da su i ovaj put
uz dragovoljce bili bivša župa-
nica Mira Buconić i njezin za-
mjenik Miše Galjuf, dokazu-
jući koliko i dalje prate sve
što je vezano uz Hrvate Crne
Gore i koliko im je i dalje sta-
lo do njih.
Uz člansku iskaznicu g. Mu-
sić dobio je Spomen-medalju i
Spomen-povelju sa zlatnim
pleterom, što je dodijeljeno
još samo prekaljenim i za-
služnim braniteljima te poje-
dincima koji su posebno pri-
donijeli obrani hrvatskog ju-
ga. Istu čast i priznanje zaslu-
žili su još i kapetan duge plo-
vidbe Josip Vicelja iz Rijeke
(podrijetlom iz Orašca u Du-
brovačkom primorju), Andri-
ja Habulin, legenda hrvat-
skog i svjetskog džuda i kara-
tea, iznimno zaslužan u pri-
premi obrane Grada, posebno
u osposobljavanju dragovolja-
ca u postrojbama za posebne
namjene, te posmrtno profe-
sor Darko Deković, zapovjed-
nik prve postrojbe za posebne
namjene u Rijeci, čelnik i ob- bivši predsjednik Republike prigodnim situacijama: mor-
novitelj tamošnje Matice hr- Hrvatske stipe Mesić, i to narička kapa, vjetrovka i ma-
vatske, znanstvenik, svjetski istodobno s Poveljom poča- jica s oznakama UDHRM-a.
autoritet za pitanja glagoljice, snoga građanina grada Du- Da je riječ o posebnome
a nadasve vrijedan i zaslužan brovnika (na prijedlog UD- priznanju, koje dodjeljuju oni
domoljub. Njemu je, uz Spo- HRM-a). Također treba napo- koji su stvarali hrvatsku dr-
men-medalju i Spomen-pove- menuti da su priznanja i po- žavu te zajedno s drugim dra-
lju sa zlatnim pleterom, dodi- časti dodijeljeni uz znanje, govoljcima obranili Grad od
jeljena Povelja PAX umjesto pristanak i potporu zapovjed- neprijateljskih napada, bilo je
članske iskaznice. O kakvoj je nika HRM-a, admirala Ante vidljivo na svakome koraku.
rijetkoj i posebnoj časti riječ Urlića i Ureda predsjednika Poštovanje su iskazivali i vi-
najbolje govori činjenica da je RH. Uz počasti, imenovanima soki uzvanici, i građani na
do ove dodjele iskaznicu po- su dodijeljene i vanjske ozna- Stradunu, i posada raketne
časnoga člana dobio samo ke koje mogu nositi u svim topovnjače Dubrovnik (koja je
11
12. doplovila u čast spomenutih U društvu prijatelja (s desna na lijevo), Želimir Čizmić,
obljetnica), ali i visoki časnici Miše Galjuf, Andrija Habulin, Josip Vicelja, pukovnik
iz Zapovjedništva HRM-a na Austrijske mornarice Reinhard Stradner sa suprugom
čelu s admiralom Urlićem. Eve, Mira Musić, Stipe Mesić, Elvira Poček,
Također se mogla vidjeti pris- zapovjednik HRM admiral Ante Urlić, Mira Buconić,
nost te prijateljstvo i međuso- Željko Filičić i Dario Musić
bno poštovanje koje vlada iz-
među admirala i njegovih
mornara i marinaca, djelatnih
i dragovoljaca koji su stvarali
HRM u ratnim vremenima.
Potvrda o visokoj časti stigla
je i od g. Mesića, koji rado
ističe da je ponosan na to
članstvo.
Jednako poštovanje iskazali
su prigodom protokolarnih
susreta dubrovački gradona-
čelnik Andro Vlahušić i župan
Nikola Dobroslavić. Ti susreti
pretvorili su se u druženje,
ugodan razgovor i razmjenu
mišljenja uz uzajamno pošto-
vanje. To i ne iznenađuje jer
su i gradonačelnik i župan bi-
li aktivni u obrani dubrova-
čkoga kraja i u stvaranju dr-
žave pa su se svi zajedno osje-
ćali, kako je istaknuto, među sam sudionik „Konvoja“. Svi vatski član tadašnjega Pred-
svojima. Toj atmosferi nisu su se prisjetili tih ratnih dana sjedništva SFRJ i formalni vr-
mogli odoljeti ni gosti iz prija- i nadahnutim riječima obrati- hovni „komandant“ JNA Stipe
teljskih udruga iz Slovenije i li se općinstvu, nakon čega su Mesić, predsjednik Vlade RH
Austrije. Bio je to najbolji na- gradonačelnik Andro Vlahu- Franjo Gregorić i ministar
čin da se Gradu i svijetu, gra- šić i predsjednik UDHRM-a pravosuđa Bosiljko Mišetić.
đanima i političarima pokaže Želimir Čizmić dodijelili prigo- Svejedno, najveći junaci
kako djeluju veterani u inte- dne zahvalnice i priznanja. „Konvoja Libertas“ bili su tzv.
resu mira. Zatim je premijerno prikazan obični, mali ljudi: ribari, teža-
Svečana akademija, središ- dokumentarac „Konvoj Liber- ci, pješčari, studenti, službe-
nji dio proslave 20. obljetnice tas“ autora Aleksandra Črče- nici, radnici, svi oni koji su
proboja „Konvoja Libertas“ i ka i Marina Marušića, filmski bez oklijevanja sudjelovali u
utemeljenja HRM-a Dubrov- podsjetnik na povijesne doga- toj epopeji humanosti, noseći
nik, održana je u petak, 28. đaje prije dvadeset godina. sa sobom sve što su imali:
listopada, u Kazalištu Marina Trebalo je zabilježiti sjećanja hranu, lijekove, plin, ali prije
Držića. Uz domaćina, grado- na taj povijesni događaj koji svega goli život i veliko srce.
načelnika Vlahušića, nazočili se nikad ne smije zaboraviti. Moramo spomenuti najistak-
su i njegovi prethodnici iz rat- Dana 31. listopada 1991. go- nutije među njima: Juru Na-
nih dana, Petar Poljanić i Ni- dine 29 brodica, redom ribari- zora, Antu Rakuljića pa Erce-
kola Obuljen, te niz uglednika ce, koče, leuti, pješčari i turi- govića, ali i ostale iz Krila Ja-
predvođenih bivšim predsjed- stičke brodice, predvođeni senica, s Korčule, iz Šibenika,
nikom RH Stipom Mesićem, M/B „Slavija“ riječke Jadroli- Splita, Kvarnera i Rijeke. Sti-
predvodnikom „Konvoja Li- nije, stiglo je nakon dramatič- gli su i ovaj put da podijele
bertas“. Bili su tu i ugledni noga putovanja u Dubrovnik, ponos s braniteljima i da pri-
mirotvorac dr. Slobodan dopremivši lijekove, hranu i me zasluženo HVALA od gra-
Lang, dubrovački biskup vodu u opkoljeni Grad, dotad đana Dubrovnika.
mons. Mate Uzinić, predsjed- već mjesec dana barbarski ra- Na čast proeuropskoj i pro-
nik Udruge roditelja poginu- zaran. Uz mnogobrojne ugled- turatnoj Crnoj Gori, tada
lih branitelja Niko Vuković i nike iz akademske zajednice, predvođenoj liberalima Slav-
ondašnji ministar pravosuđa estrade i javnoga života, me- ka Perovića i pojedincima po-
u Vladi RH Bosiljko Mišetić, i đu sudionicima bili su i hr- put Nikole Bukilice te njima
12
13. dran Marinković, zatim Tere-
za Kesovija i drugi. Film je svečanosti i pratećim do-
odličan primjer kako se tako gađajima u Dubrovniku na-
teški događaji mogu prikazati zočila je i gospođa Elvira Po-
bez patetike i politikantstva, a ček rođ. Krnić. Ona je bila
da istodobno imaju i humani- pozvana kao posebni gost
stičku i političku poruku. uDHRM-a i Grada Dubrovni-
Preporučujemo film i želja ka, koji su joj željeli na taj
nam je da se što prije prikaže način iskazati zahvalnost na
i crnogorskoj javnosti, što bi objektivnosti, poštenju, pro-
znatno pridonijelo i pomoglo fesionalnosti i nadasve hra-
ne samo u daljnjem izgrađiva- brosti koje je iskazala u no-
nju dobrosusjedskih odnosa vinarskim napisima u Moni-
(uspostavljenih i razvijenih i toru i Liberalu, a Dubrovča-
zaslugom HGDCG-a), nego i u nima su značili u širenju
obnavljanju sjećanja na ča- istine.
sne pripadnike crnogorskoga Posebno je dojmljivo bilo
naroda. njezino izvješće iz opkolje-
Prije svečane akademije, noga i - nakon 6. prosinca
prije susreta pred Gradskom 1991. - znatno oštećenog i
kavanom i teatrom, pred spaljenog Dubrovnika. To je
Gradskom vijećnicom, s mno- bila jedna od rijetkih repor-
gim uglednim i zaslužnim taža koja je pogađala u bit
građanima Dubrovnika, iz ranjenoga Grada, ali i Grada
Hrvatske i inozemstva, prije punog dostojanstva. I njoj
toga spoja elegancije, uzviše- su uručeni spomen-medalja
nosti i društvene promocije, i spomen-povelja sa zlatnim
toga jedinstvenog sklada, pleterom.
sličnima, trebala bi služiti i valjda mogućega samo u Gra- Kad se još jednom poreda-
činjenica da je zapovjednik du, dogodilo se još nekoliko ju i ovjekovječe činjenice,
broda „Slavija“ bio kap. Da- događaja koje čovjek s osjeća- naša hrvatska zajednica u
mir Jovičević, Crnogorac iz jem za dostojanstvo ne bi že- Crnoj Gori može biti pono-
Rijeke, koji je u ime svih su- lio propustiti. sna na takve pripadnike kao
dionika „Konvoja Libertas“ Nakon što je cijelu noć pa- što su Dario Musić i Elvira
primio Zahvalnicu grada Du- dala kiša, jutro je osvanulo Poček. u prilog tome govori
brovnika na kojoj piše: sRCE okupano suncem i Grad i činjenica da je zakazan
JE ZnALO KAMO TREBA svjetla učinilo još svjetlijim, službeni prijam izaslanstva
PLOVITI. VI sTE GA sLIJE- ljepšim, širokogrudnijim. uDHRM-a u čast počasnih
DILI I sVOJIM DJELOM DO- Predstavnici Grada, ove župa- članova u Admiralitetu, gdje
KAZALI - nAVIGARE nE- nije, braniteljskih i obiteljskih će im admiral Ante urlić
CEssE EsT, VIVERE nOn. udruga iz Domovinskoga ra- predstaviti HRM, a nakon
VAŠA PLOVIDBA I HRA- ta, gosti iz Hrvatske i inozem- toga slijedi i susret s pred-
BROsT uGRAĐEnI su u PO- stva, predstavnici policije, sjednikom RH Ivom Josipo-
nOsnO TRAJAnJE OVOGA vojske i mornarice, predvođe- vićem u Zagrebu.
GRADA. Također, toj protu- ni slavljenicima (UDHRM) na uredništvo
ratnoj Crnoj Gori može služiti čelu sa Želimirom Čizmićem,
na čast istaknuti sudionik to- zajedno s počasnim članovi-
ga događaja, svjetski poznati ma, položili su vijence pokraj sudionika „Konvoja Libertas“,
sineast, Zagrepčanin, Veljko Spomen-križa poginulim bra- njih više od 400, uz postroja-
Bulajić, koji je bio i savjetnik niteljima na gradskome gro- vanje pred zapovjednikom
pri snimanju filma o „Konvo- blju Boninovo, a zatim i po- HRM-a, admiralom Antom
ju“. kraj ratne brodice Odreda Urlićem, ispred Kneževa dvo-
Dokumentarni film o „Kon- naoružanih brodova (ONB) ra. U tom stroju - koji su
voju Libertas“ nazočni su „Sveti Vlaho“ u Gružu. predvodili utemeljitelji i neka-
odlično prihvatili, a među nji- Nakon toga uslijedio je dašnji zapovjednici, Želimir
ma su bili i branitelji Grada te vrhunac proslave - Čizmić i Željko Filičić - odmah
mnogi ugledni sudionici ovog veličanstveni mimohod iza njih koračali su dostojan-
konvoja, kao što su publicist Stradunom pripadnika ratne stveno i ponosno, nošeni plje-
Bruno Profaca, novinar Ja- postrojbe HRM-a Dubrovnik i skom i odobravanjem mnogo-
13
14. brojnih Dubrovčana i gostiju,
i počasni članovi, među njima 20.OBLJETNICA VUKOVARSKE TRAGEDIJE
i Dario Musić, suutemeljitelj,
prvi tajnik, jedan od prvih
urednika Hrvatskoga glasnika
i zaslužni izdavač mnogobroj-
nih naslova
HGDCG-a.
u nakladi
HraBri ljuDi
Oprostit ćemo. Jer moramo. Samo
Predvođeni limenom glaz- tako čovjek može dalje. Nema života s
bom HRM-a stigli su ispred mržnjom u srcu. Pokazat ćemo i u tu-
Dvora, gdje su se postrojili, zi i strahoti svoju veličinu. Ali, smije-
nakon čega je ratni zapovjed- mo li zaboraviti?! Zbog svih grobova.
nik Čizmić podnio prijavak Otkrivenih i neotkrivenih. Znanih i
izaslaniku predsjednika RH, neznanih. U ime nestalih. Sami odlu-
admiralu Urliću. Uslijedio je čujemo! Ali upamtite, onaj tko zabora-
prohod njih dvojice crvenim vi svoju prošlost, osuđen je na njezino
sagom u tišini u kojoj se mo- ponavljanje.
glo osjetiti uzbuđenje pono-
snih mornara i marinaca. Na- Priredio: Dario Musić
kon gromkog POZDRAVA DO- Tri mjeseca trajala je opsada Vukovara.
MOVINI admiral je na stijeg, Tri mjeseca bez struje, vode, telefona,bez
prvo MOMP-a Dubrovnik, a hrane,bez lijekova. U okruženju 600 ten-
zatim MOMP-a Vanga iz Pule, kova i gotovo 50 tisuća dobro naoružanih
izvjesio Plamenac, simbol vi- neprijateljskih vojnika, zrakoplova koji
sokog odličja Hrvatskog troli- su neprestano nadlijetali i ispuštali svoj
sta, kojim ih je odlikovao smrtonosni teret. Granate su padale da-
predsjednik Republike Hrvat- nonoćno
ske i vrhovni zapovjednik OS STOJI GRAD
RH Ivo Josipović. To je zasi- Pod kišom čelika, ognja i smrti
gurno bio vrhunac svečanosti Gdje paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad
za sve branitelje. Uslijedili su Stoji grad
govori i zahvale, zatim foto- Vječan k’o narod ponosno stoji
grafiranje. Drago nam je što I posljedne dane dušmanu broji
možemo priopćiti kako je me- Vukovar, Vukovar
đu ‘vlasnicima’ ovoga odličja Iz majčina krika sloboda se rađa
odsad i Dario Musić, pri čemu I uskoro bijela zaplovit će lađa
ističemo kako ga je opravdano Do sunca
dobio za sve zasluge, za napa- Iz krvi i bola niknut će cvijeće
ćene Konavle, Župu i Dubrov- I nikada narod zaboravit neće
nik u jeku agresije. Vukovar
Stoji grad
A nakon svečane akademije, (Pjesmu je 1991. godine napisao i otpjevao Hrvoje Hegedušić)
u 15 sati, uz počasni plov ra- Rezultat opsade – grad sravnjen sa zemljom. Nema ničega, sa-
ketne topovnjače „Dubrovnik“ mo dim i zgarišta. Nema ptica,nema života, samo grobovi. Odvo-
bačen je na Porporeli vijenac de ranjenike na stratište. Nema svjedoka. Nema vojnih proma-
u more u čast i sjećanje na trača, otjerani su. I civili i branitelji odvedeni su u logore, u tor-
poginule branitelje Grada i turu,fizičku i psihičku,u smrt.
sve mornare svijeta koji su Kolonom sjećanja, dužom od pet kilometara, u kojoj je bilo oko
svoj smiraj našli u dubokom 50.000 ljudi, u Vukovaru 18.11.2011. se obilježila dvadeseta
plavetnilu naše sudbine, slije- obljetnica pada toga grada.
deći ono staro geslo: NAVIGA- U spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i
RE NECESSE EST, VIVERE civile, podno Središnjeg spomenika na Memorijalnom
NON! (Ploviti se mora, živjeti groblju žrtava, položili su vijence i svijeće zapalili Ivo Josipović,
ne!). Na kraju, na Stradunu je Luka Bebić i Jadranka Kosor, kao i mnoga državna i druga iza-
u 15.30 sati organiziran pri- slanstva. Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu u
godni domjenak za sve građa- Vukovaru molio je nadbiskup Marin Srakić, a svetu misu na
ne, a misa za sudionike služe- Memorijalnom groblju predvodio vrhbosanski nadbiskup kardi-
na je u katedrali u 18 sati. nal Vinko Puljić.
14
15. „Priznanje ne dolazi od drugih,
ono izvire iz vlastite savjesti“
Dario Musić u klubu uDHRM-a sa Želimirom Čizmićem, prvim zapovjednikom HRM-a
Dubrovnik i predsjednikom uDHRM-a, prigodom dodjele članske iskaznice počasnoga
člana uDHRM-a, spomen-medalje i spomen-povelje sa zlatnim pleterom na kojoj je ispi-
sano navedeno geslo.
15
16. U TIVTU JE ODRŽAN 8. LISTOPADA 2011. GODINE III. REDOVITI
IZBORNI SABOR HRVATSKE GRAđANSKE INICIJATIVE
rezultati koji
obećavaju
Priredila:
Tijana PETROVIĆ
usvajanjem cenzusa od 0,35% u
Izbornom zakonu i uvođenjem
U hrvatskog jezika u obrazovni sustav
subotu 8. listopada
2011. godine Hrvatska
građanska inicijativa Crne Gore, ravnopravnog sa svim
(HGI) održala je III. redoviti iz-
borni sabor u Tivtu. ostalim jezicima, ostvaren je
Sabor je bio radnog karaktera značajan cilj hrvatske zajednice
dok je svečani dio u planu slje-
deće godine kada HGI slavi de-
setu obljetnicu svoga osnutka. stranke nih tijela, u tijelima stranke pri-
Radnim Predsjedništvom Sabo- - Plan rada za sljedeće razdo- mjetan je određen broj novih
ra predsjedavao je prof. Josip blje. mladih obrazovanih ljudi koji
Gržetić, a na dnevnom redu Više od 90 delegata iz Tivta, su svojim aktivnim radom ste-
našli su se: Kotora, Bara i Budve na III. re- kli povjerenje stranke pa HGI u
- Izvješće o dosadašnjem radu dovitom izbornom saboru prih- njima vidi svoju budućnost.
- Financijsko izvješće vatilo je sve točke dnevnog re- Za predsjednika stranke je-
- Izbor novih radnih tijela da. Pod točkom Izbor novih rad- dini kandidat bila je Marija Vu-
činović koja je od Sabora, jed-
Marija Vučinović noglasno, dobila povjerenje da
rukovodi Hrvatskom gra-
đanskom inicijativom u slje-
dećem četverogodišnjem man-
datu. Na Saboru su izabrani i
članovi Središnjeg odbora, Sta-
tutarne komisije, Stegovnog
suda i Nadzornog odbora. U
središnji odbor izabrani su:
Ljerka Dragičević, Zvonimir
Deković, Miroslav Franović, Ili-
ja Janović, Josip Gržetić, Filo
Biskupović, Gajo Kovačević,
Ivica Božinović, Pavle Mark-
ović, Blanka Radošević Maro-
vić, Srećko Tripović, Vladimir
Medović, Josip Marinović, Lji-
ljana Velić, Krsto Brkanović,
Adrian Vuksanović i Mihailo
16
17. proteklom razdoblju. Stranka
je i dalje vrlo aktivna, kako u
općinskim odborima, tako i
drugim tijelima stranke.
U sljedećem razdoblju HGI će
nastaviti rad na realizaciji pro-
gramskih opredjeljenja:
- Na državnom planu dat će
puni doprinos razvoju demo-
kratskoga građanskog društva,
razvoju gospodarstva, kulture,
sporta i svih djelatnosti koje će
pridonijeti boljem standardu
građana.
- Podupirat će akcije koje će
Crnu Goru uvesti u euroatlant-
ske integracije.
- S posebnom pažnjom radit
će na očuvanju identiteta Hrva-
ta, očuvanju tradicijskih vrijed-
nosti i bogatoga kulturnog na-
slijeđa, te ekonomske neovi-
Bilafer. statutarnu komisiju vić. Dodala je kako je malo tko snosti Hrvata kao bitnog činite-
čine: Aida Petković, Lada Mo- mogao povjerovati da će za sa- lja.
škov i Meri Petrović. stegovni mo osam godina Hrvati u CG - Preko svojih predstavnika u
sud čine: Selma Krstović, Mari- imati: zakonodavnoj i izvršnoj vlasti
ja Hirš i Krešimir Jelaković. U - odbornike u lokalnim parla- nastavit će na provođenju i ko-
nadzornom odboru su: Ve- mentima Tivta i Kotora rištenju ustavnog prava, prava
dran Božinović, Anto Perčin i - dopredsjednike općina u na dvojezičnost, kako u doku-
Zrinka Velić. Tivtu i Kotoru mentima tako i na natpisima
Ovom prigodom treba istak- - pomoćnicu ministra za ljud- javnih ustanova.
nuti da je Hrvatska građan- ska i manjinska prava - Nastavit će s dobrom sura-
ska inicijativa svome član- - članove u Upravnom odboru dnjom sa svim političkim
stvu svake godine na redovi- Centra za očuvanje kulture strankama koje se zalažu za
tim godišnjim skupo vima manjina razvoj dobrih međuljudskih od-
podnosila Izvješće o radu i Fi- - zastupnicu u državnom Par- nosa, kao i multietičnosti i su-
nancijsko izvješće za pretho- lamentu života na dobrobit svih građana
dnu godinu. - Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
Predsjednica stranke u svom - hrvatski Radio DUX - I nadalje će održavati kon-
izvješću podsjetila je Sabor na - hrvatsku knjižnicu u Lastvi takte sa svim institucijama
dosadašnje uspjehe stranke - hrvatsku školu u Tivtu i Ko- matične države Hrvatske i s Hr-
koje su neki Hrvati koji pripa- toru. vatima u dijaspori.
daju drugim političkim opcija- Bila je to prigoda da se - Kako je 2012. godina izbor-
ma umanjivali. Također je istakne kako je nakon progla- na godina na lokalnoj razini, a
istaknula da je Hrvatska gra- šenja samostalnosti Crne Go- 2013. je izborna godina na dr-
đanska inicijativa politički i re, djelovanjem HGI-ja preko žavnoj razini, pozivaju se svi
kulturni projekt koji je osmi- parlamentarnog zastupnika članovi, simpatizeri HGI-ja, kao
šljen kao put afirmacije nacio- hrvatski jezik postao ravno- i Hrvati koji participiraju u dru-
nalne samobitnosti Hrvata Cr- pravan s ostalim jezicima. Ti- gim političkim strankama te i
ne Gore. „Hrvatski narod u Cr- me je omogućeno da osobni oni Hrvati koji su se izjasnili
noj Gori, time i HGI kao njegov dokumenti uz službeni jezik, kao Bokelji i ostali neopredije-
legitimni politički predstavnik, mogu biti ispisani i na hr- ljeni da se uključe u aktivnosti
nezavisnu i suverenu Crnu vatskom jeziku. Usvajanjem Hrvatske građanske inicijative
Goru doživljava kao svoj izbor, Izbornog zakona, od ove godi- koja Hrvatima jamči buduć-
svoj realizirani politički cilj, ne u svjedodžbama će kao nost opstanka na ovim prosto-
kao državu utemeljenu na ra- nastavni predmet biti upisan i rima, kako ne bi bilo uzaludno
vnopravnosti njezinih naroda i hrvatski jezik. sve ovo što je postignuto i što
jednakosti njezinih građana“, Ovo su samo neki od važnijih ćemo zajednički u budućem ra-
rekla je predsjednica Vučino- rezultata koje je HGI postigao u du postići
17
18. OD 17. 11. DO 25. 12. U POMORSKOME MUZEJU – KOTOR POSTAVLJENA
JE IZLOŽBA „PANORAME OBALA U DOBA RIEGERA I DANAS“
Obala naših unuka
Znamo s kakvom pažnjom se Priredio:
Tripo sCHuBERT
odnosimo prema nečemu što smo
posudili, a kad je ta posudba, prema
R
ijetko koji krajolik na
svijetu može se pohvaliti
onoj indijanskoj poslovici, od naših opjevanošću prirodnih
unuka, moramo biti kudikamo ljepota kao što je to istočnoja-
dranska obala. I ne bez razlo-
oprezniji ga. Svaki grad, svako mjesto,
ali i svaka vala, svaka skrovi-
ta plaža, svaki škrpjel ili hrid
ima svoju pjesmu, svoju him-
nu. I ja sam, očaran ljepotom
Boke kotorske, kad se u bona-
ci modrine zaljeva zrcale pla-
vetnilo neba, siva brda, crveni
krovovi i visoki zvonici, jednu
svoju pjesmu o Boki započeo
ovako - Uokolo tvojih vala, ko
krunice svete zrnca, crkve su i
katedrala i palaci ispod Vr-
mca...
U jednome takvom palacu i
mi smo se večeras okupili. U
palacu staroga biskupa Mar-
ka Grgurine, gdje vrijedni dje-
latnici Pomorskog muzeja Cr-
ne Gore u Kotoru desetljećima
prikupljaju, obrađuju i pre-
zentiraju bogatu bokeljsku
baštinu, povjesnicu, naslijeđe
i kulturu. Čuvaju memoriju. A
zapravo, ovo je poziv svima
upućen - Kako očuvati i ople-
meniti ljepotu ovu od Boga
nam danu?
Mislio je o tome zasigurno i
Giuseppe Rieger kad je 1850.
godine slikao obalu od Pule do
Budve, tehnikom tada mogu-
ćom i dostupnom. Mislila je o
tome i ekipa gospodina Vlatka
Ignatoskog iz riječke Udruge
Obala naših unuka kad je
odlučila danas najmoderni-
jom tehnologijom zabilježiti taj
prostor. I gospodin Dubravko
Stamatović sa svojom film-
18
19. Generalni konzul Vodopija
otvara izložbu
skom šetnjom Bokom kotor- morski muzej Crne Gore, Ko- del Lloyd Austriaco“.
skom, i gospodin Miroslav tor i Udruga Obala naših unu- Jadransko more okruženo je
Marušić koji je uz poticaj Ra- ka iz Rijeke. obalom u dužini od 7.912 km.
dio Duxa i fotografskim zapi- Udruga Obala naših unuka Od toga hrvatskom dijelu pri-
som dokumentirao stvaranje osnovana je u Rijeci 2008. go- pada ukupno 5.835 km. S hr-
dokumentarca. Mislili su tako dine s ciljem poticanja člano- vatske strane ekipu snimate-
svi oni vrijedni ljudi koji su na va i drugih građana na prou- lja predvodio je Vlatko Ignato-
bilo kakav način pridonijeli čavanje i vrednovanje ekolo- ski, a u projektu snimanja su-
realizaciji ove večeri kako bi- ški i socijalno prihvatljivog djelovalo je čak 79 misionara.
smo mi mogli uživati u ovoj korištenja Jadranskog mora, Tijekom 2011. godine sni-
multimedijalnoj izložbi. Svi očuvanja povijesnog i kultur- mana je obala Crne Gore i to
zaslužuju naše iskrene česti- nog identiteta Hrvatskog pri- dva puta, u lipnju i rujnu.
tke i zahvalnost. morja i razvijanja osjećaja i Ekipu je predvodio Miro Ma-
Ovaj projekt, ovu izložbu, ne ljubavi prema Jadranskom rušić, a kroz Boku Dubravko
doživljavam samo kao poticaj- moru. Stamatović.
nu, nego nadasve kao obvezu- Giuseppe Rieger rođen je u I hrvatska i crnogorska stra-
juću. I za naš naraštaj i za bu- Beču 1812. godine, ali je veći na koristila se najmodernijom
duće. Znamo s kakvom paž- dio života proveo u Trstu. Če- tehnikom.
njom se odnosimo prema ne- trdesetih godina XIX. stoljeća Zasigurno, Rieger nije imao
čemu što smo posudili, a kad najprije je nacrtao panoram- uvjete koje danas imamo, kao
je ta posudba, prema onoj in- ski izgled obale od Trsta do ni tehnološke mogućnosti, ali
dijanskoj poslovici, od naših Pule, što je objavljeno 1845. je vidio i osjetio boje, mirise i
unuka, moramo biti kudika- godine kao „Costa occidentale krajolik, što i mi možemo do-
mo oprezniji i pošteniji, rekao dell’ Istria“, da bi 1850. nasli- živjeti. Jedna fotografija govo-
je Božo Vodopija, generalni kao obalu od rta Kumpara ri više nego tisuću riječi. Zato
konzul Republike Hrvatske u (pred ulazom u pulsku luku) su ovom prigodom i izložene -
Kotoru, prigodom otvaranja do Budve. Tako su tiskane pa- kako bismo uz pomoć njih vi-
izložbe „Panorame obale u do- norame Dalmacije „Panorama djeli i doživjeli dio atmosfere i
ba Riegera i danas“. della Costa e dell Isole di Dal- obale koju smo posudili od
Izložbu je organizirao Po- mazia nei viaggi dei Piroscafi naših unuka.
19
20. TIJEKOM OVE GODINE NAŠI SPORTAŠI I SPORTSKI RADNICI
OSTVARILI SU ZAPAŽENE REZULTATE
uspjesi za
pamćenje
SuDaC u VaTErPOlu
Razgovarali smo s Marijem
Brguljanom iz Prčanja, čla-
Boka kotorska iznjedrila je tijekom
nom upravnog odbora po- povijesti velika sportska imena. u
družnice HGD CG, Kotor.
ovom broju predstavljamo
HG: sportskoj, a i široj ja- predstavnike triju sportskih disciplina
vnosti u našoj zemlji pozna-
to je Vaše veliko iskustvo u
našem najtrofejnijem spor- vije nije postigao. Sudio sam funkcija. Kako vidite svoju
tu. Kako biste Vi saželi svo- na pet europskih prvenstava, aktivnost na toj novoj duž-
ju bogatu karijeru? kao i na Mediteranskim igra- nosti i koji će biti Vaši gla-
M. B.: Sudačku karijeru po- ma 1997. U ženskoj konku- vni ciljevi?
čeo sam 1984. godine kada renciji sudio sam u finalu
sam položio sudački ispit. Go- Svjetskog prvenstva u Šanga- M. B.: Pa svakako je velika
dine 1986. počeo sam sudi- ju 2011. godine, kao i u finalu čast biti imenovan za pred-
ti u Prvoj saveznoj vaterpol- Europskog prvenstva u Beo- sjednika Svjetske asocijacije
skoj ligi, a od 1989. godine gradu 2006. godine. Stalno vaterpolskih sudaca svih razi-
sudim na međunarodnim sam uz reprezentaciju Crne na (WWR). To je asocijacija
utakmicama. Dosad sam su- Gore od 2003. godine, ili kao koja je osnovana umjesto ne-
dio na oko 450 međunarodnih pratnja ili kao neutralni su- kadašnje AIA čija aktivnost se
utakmica, kako za LEN tako i dac. Za ovaj broj Glasnika pokazala kao neuspješna u
za FINA-u. Najznačajnija na- mogu ekskluzivno objaviti da ostvarivanju zacrtanih ciljeva.
tjecanja na kojima sam sudio me je FINA-in ured predložio Ciljevi nove asocijacije su
svakako su Olimpijske igre. U za suca na Olimpijskim igra- uspostavljanje bolje komuni-
Ateni sam sudio utakmicu za ma u Londonu 2012. godine. kacije između sudaca kako bi
treće mjesto, a u Pekingu fi- se razmjenjivale informacije
nalnu utakmicu u muškoj HG: Ono što će naše čitate- relevantne za struku. Naime,
konkurenciji, što do sada ni- lje zasigurno zanimati je Va- WWR će predlagati inicijative
tko s prostora bivše Jugosla- ša najnovija međunarodna Tehničkom odboru, a on će
20
21. Članovi Svjetske asocijacije vaterpolskih
sudaca (Mario Brguljan sjedi drugi s slijeva),
usuglašene inicijative proslije- HG: Da se vratimo doma- klub koji pokušava inicirati sli-
diti Tehničkom odboru FINA-e ćim temama. Kako vidite čne aktivnosti i u drugim klu-
koji jedini može donijeti služ- aktualnu situaciju u crno- bovima. Ako do toga ne dođe,
benu odluku o promjeni pra- gorskom vaterpolu te što ugasit će se i rad u „Cattaru“.
vila. Nakon što Tehnički odbor mislite o ženskom vaterpolu Na međunarodnom planu za
prihvati inicijative, WWR će ih u Crnoj Gori? sada ne postoji obveza nastu-
distribuirati svom članstvu te M. B.: Dok je bilo novčanih panja ženske ekipe, međutim
će tako vaterpolska javnost sredstava, sve je išlo naizgled nesudjelovanje na velikim na-
imati usuglašeno, zajedničko dobro. Postignuti su vrhunski tjecanjima dovodi do smanje-
stajalište. Na taj način će se rezultati iako je organizacija nja kvote naših ljudi u odbori-
ujediniti pravila i istodobno bila loša, kao i ukupni mena- ma, kao i naših sudaca. U Ni-
potaknuti osnivanje asocijaci- džment. Golema sredstva zozemskoj, na primjer, ima čak
je trenera kao prijeko potreb- utrošena su na dovođenje 400 ženskih vaterpolskih klu-
nih partnera u vaterpolu. Su- stranih igrača, a nitko se nije bova te su Nizozemci i te kako
ci i treneri prije svega moraju konzultirao sa stručnjacima zastupljeni u svim forumima.
biti partneri, raditi na istoj na tom području te je došlo do Prema nekim informacijama
valnoj dužini kako bi vaterpo- gubitka mlađih igrača. U svim FINA će ubrzo donijeti prepo-
lo postao brži, manje grub i klubovima stručni rad je jako ruku odnosno propis kojim će
inteligentniji sport. Ženski va- loš, kvalitetni treneri su u ino- odrediti da na velikim natjeca-
terpolo u tom pogledu je u zemstvu, a preostali nemaju njima mora nastupati i ženska
prednosti i uživa bolji status mogućnost za pohađanje se- reprezentacija. Mislim da je va-
od muškoga. Sve ovo treba minara i usavršavanje. Slična žno osvrnuti se na plivački
učiniti kako bi se spriječilo situacija je i sa sucima. Nema sport u Crnoj Gori. Nedostaje
ono što u ovome trenutku pri- treninga, nema posvećenosti, mu osnovna infrastruktura.
jeti vaterpolu, a to je ispada- Skupština nije održana već tri Ne samo da nema zatvorenoga
nje iz obitelji olimpijskih spor- godine. Otkako su pozvani olimpijskog bazena, već ni ot-
tova. Iznimno loša posjeće- inozemni suci, došlo je do na- vorenog sa slatkom vodom, a
nost na bazenima (sjetimo se rušavanja odnosa i prestanka to je važan preduvjet za pliva-
Fukuoke gdje je na finalnom komunikacije. Sve to ne zado- nje i vaterpolo. Bazen u Herceg
meču bilo pet gledatelja) ne- voljava niti minimum da se Novom koji se trenutno gradi
dvojbeno upozorava na to da sport pokrene s mrtve točke. bit će dugačak 33 metra pa
ovaj sport ne privlači javnost i Treba staviti osobne interese čak ni u sredini koja je u pro-
da treba hitno nešto učiniti na sa strane i pokušati se vratiti šlosti dala puno plivača nema
svim razinama kako bi se na pravi put. osnovnog preduvjeta za stvara-
spriječilo daljnje propadanje Kada govorimo o ženskom nje mladih plivača.
vaterpola. vaterpolu, „Cattaro“ je jedini Joško Katelan
21
22. SrEBrO i BrONCa NaŠiH
BOĆara
„Falio sam ga za milime- ćanju. na svjetskom senior- imamo kvalitetu i snagu te
tar“, uzviknuo je Miroslav skom prvenstvu nastupilo je znanje za osvajanje medalja
Petković kada je gađao bulin 37 reprezentacija sa svih odnosno da i mali mogu biti
za zlatnu medalju na pro- kontinenata. Boćarska re- veliki. Bilo je inspirativno
teklome svjetskom senior- prezentacija Crne Gore, ko- igrati pred nekoliko tisuća
skom prvenstvu u boćanju ju čine Miroslav Petković, gledatelja, televizijskim au-
koje je održano u Feltru (4. - Bogdan Đurović, Đuro Mila- ditorijem, u uvjetima na ko-
11. rujna 2011.) u Italiji. nović i Frano Petković, na- je nismo naviknuli, ali smo
„Milimetri su me dijelili od stupila je u svih šest disci- pokazali dostojanstvo, ka-
zlatne medalje, ali to je plina. u jakoj konkurenciji rakter i osvojili ono čemu
sport“, kaže Petković koji je pred nekoliko tisuća gleda- smo se potajno nadali. nije
ipak zadovoljan postignutim telja na boćarskim terenima mala stvar biti drugi i treći
rezultatima. Miroslav Petko- u Feltru naši boćari postigli na svijetu, morate priznati“,
vić i Bogdan Đurović u disci- su veliki uspjeh i stali uz ra- kaže Petković koji je osvojio
plini u paru postali su vice- me s jakim reprezentacija- šest medalja za Crnu Goru
prvaci svijeta, dok je Petko- ma Francuske, Italije, Hr- na svjetskim i europskim
vić osvojio i brončanu me- vatske, slovenije… prvenstvima. „svakako naj-
dalju u disciplini preciznog „srebro i bronca je veliki draža medalja mi je ona zla-
izbijanja, koja se smatra uspjeh i za veće boćarske tna s Mediteranskih igara u
najtežom disciplinom u bo- nacije, a mi smo pokazali da Pescari jer je to bila prva
zlatna medalja koju je drža-
va Crna Gora osvojila od
Miroslav Petković svoje neovisnosti“, ponosno
ističe Miroslav Petković za
Hrvatski glasnik.
„Ova odličja obvezuju nas
na još veći trud jer je pred
nama iduće godine Europ-
sko prvenstvo u Zagrebu i
nadamo se da ćemo ponovi-
ti uspjehe s prijašnjih pr-
venstava s novim izborni-
kom Dejanom stjepčevi-
ćem.“ na pitanje novinara
kojeg je zanimalo je li osim
države koja je dala benefici-
je sportašima za vrhunski
postignute rezultate učinio
nešto i grad Tivat iz kojeg
Petković potječe, gdje živi,
radi i trenira, odgovorio je
kako ga još nije službeno
primio gradonačelnik jer je
vjerojatno zauzet. Možda ga
primi iduće godine kada se
vrati s još kojom medaljom.
Miroslav Marušić
22
23. VETEraNi u TENiSu
u mjesecu listopadu Teni-
Zvonko Usanović i Klaudio Katelan
ski klub „Kotor“ bio je orga-
nizator prvenstva Crne Go-
re u tenisu – u parovima za
starije seniore-veterane u
konkurenciji do 50 godina i
preko 50 godina starosti.
Ovaj već tradicionalni tur-
nir okupio je tenisače iz
svih teniskih klubova Crne
Gore, a po sastavu ekipa
ispunio je očekivanja da će
se odigrati kvalitetan tenis.
u kategoriji do 50 godina
igralo je osam parova podi-
jeljenih u dvije skupine, po
četiri para, i oni su igrali po
Round – Robin sistemu,
svatko sa svakim. nakon
kvalitetnih mečeva i do-
brog tenisa, u finale su se
kvalificirali Mujo Dapčević
- Bar i Goran Durković -
Podgorica protiv Zvonka
usanovića i Klaudija Kate-
lana iz TK „Kotor“.
nakon kvalitetnog meča
pobjednici su bili: usanović
- Katelan s rezultatom 6 - 4,
6 - 3 i time pokazali da pob-
jeda i osvojeno zlato na Hr-
vatskim svjetskim igrama u
Zadru 2010. nisu slučajni.
Pobjednici su istaknuli
kako ovakvi turniri na koji-
ma se ljudi upoznaju, druže
i kvalitetno igraju tenis či-
ne život kompletnijim i bo-
ljim.
Pobjednici u kategoriji
preko 50 godina, Zoran Mr-
dak i Duško Pavićević, ta-
kođer su članovi TK „Ko-
tor“, a u finalu su bili bolji
od para Đalović – Vukotić. kraja. „Da je turnir bio us- kao je Zvonko usanović.
Teniski klub „Kotor“orga- pješan potvrđuje i to što se Članovi TK „Kotor“ nadaju
nizirao je ovo prvenstvo vr- većina natjecatelja družila se još boljoj suradnji sa
lo uspješno. Odigran je niz uz glazbu i domjenak i na- sličnim klubovima u Repu-
kvalitetnih mečeva koji su kon završetka finalnih me- blici Hrvatskoj i šire.
bili uzbudljivi do samoga čeva, do duboko u noć”, re- Zvonko usanović
23
24. IZLOŽBOM KOJA JE 8. LISTOPADA ODRŽANA U PODGORICI,
SURADNJA HGD-a I HRVATSKE PROŠIRENA JE I NA EUROPU
Međunarodna
izložba „igračka
mog djetinjstva“
Piše:
Milena - Mila
Poruka ove izložbe bila bi -
VLADIsAVLJEVIĆ sačuvajmo omiljenu igračku svog
djetinjstva barem u svojim
U
prostorijama i pod po-
kroviteljstvom Hrvatsko- sjećanjima i oživimo njezine čarobne
ga građanskog društva
(HGD) iz Podgorice, u subotu 8. moći u duši odraslog čovjeka.
listopada 2011. godine u 19 sa-
ti otvorena je međunarodna iz-
ložba pod nazivom „Igračka
mog djetinjstva“. Prisutnima se
obratila prigodnim riječima dr.
Svjetlana Zeković, predsjednica
HGD - podružnice Podgorica.
Izložbu je otvorila gospođa Lji-
ljana Zeković, povjesničarka
umjetnosti rekavši da sama iz-
ložba nema aspiracije prema
visokim estetsko-likovnim vri-
jednostima, već je utemeljena
na idejnom konceptu koji po-
drazumijeva iskrenost i entuzi-
jazam njezinih sudionika,
umjetnika različitih profila i
različitih profesionalnih opred-
jeljenja da svoj tajni svijet osje-
ćaja i intime podijele s drugi-
ma. “Bez obzira na stvaralačke Ljiljana i Svjetlana Zeković
poetike pojedinaca i njihove
vrijednosne razine, ova izložba koncipirana je u dva dijela koji ture, tapiserija i njihovo inspi-
predstavlja zajednički doprinos predstavljaju jednu cjelinu. Tu rativno polazište - igračka nji-
njezinih sudionika jednoj ple- su usporedno prezentirana hova djetinjstva”, rekla je gđa
menitoj ideji. Sama ekspozicija umjetnička djela - slike, skulp- Zeković uputivši komplimente
24
25. autorici projekta gospođi Su-
san Meyerhoff Sharples te
koordinatoricama za Hrvatsku
gđi Istri Lazarić Toner i za Crnu
Goru gđi Mileni Vladisavljević.
“Poruka ove izložbe bi bila - Sa-
čuvajmo omiljenu igračku svog
djetinjstva barem u svojim sje-
ćanjima i oživimo njezine čaro-
bne moći u duši odraslog čovje-
ka”, zaključila je gđa Zeković.
Svoje stihove govorile su go-
spođe Seka Metđonaj i Vesna
Oborina. Maturantica Srednje
muzičke škole za talente „An-
dre Navara“ iz Podgorice, Ame- Galerija podružnice
la Frljučkić, svojom izvedbom
Zolotareve kamerne suite VI.
stavak na harmonici uljepšala
je tu zaista lijepu večer. Prisu-
tne su pozdravile gošće iz En-
gleske, Suzan Meyerhoff Shar-
ples i Istra Toner Lazarić, i zah-
valile na gostoprimstvu svima,
a posebno članovima HGD-a u
Podgorici i dr. Zeković.
Idejni tvorac ovog projekta je
Suzan Meyerhoff Sharples,
akademska umjetnica iz Liver-
poola (Engleska), čija je želja
bila da potakne umjetnike iz
raznih zemalja, kultura i neob-
veznoga likovnog obrazovanja
da podijele s nama uspomene
iz svog djetinjstva vezane uz je-
dnu, njima posebnu igračku i
umjetnički se izraze. Htjela je
zbližiti ljude iz raznih krajeva
svijeta i prikazati sličnosti i raz-
like u tome kako jedna igračka
iz djetinjstva može utjecati na
razvoj čovječanstva.
Ovaj projekt je nakon Engle-
ske, uz pomoć gđe Istre Toner,
bio predstavljen u Medulinu
(Hrvatska). Ideja da bude pred-
stavljen u Crnoj Gori nastala je
u jednoj slikarskoj koloniji u
Puli gdje sam i upoznala gđu
Istru, koja mi je predložila da
animiram umjetnike iz Crne značaj ovog projekta i pozvala jekt realizira u Indiji i Australiji.
Gore i organiziram izložbu. Ra- članove odbora te ih na sastan- Na odlasku gosti su se opro-
do sam to prihvatila, bez dvoj- ku izvijestila o projektu. Svi su stili toplim riječima, puni hvale
bi, vjerujući da je HGD – po- prihvatili ideju i pružili potporu za gostoprimstvo u Crnoj Gori.
družnica u Podgorici idealna za u realizaciji ovog projekta. Posebnu zahvalnost uputili su
kontakt i suradnju s Hrvat- Ovom izložbom dosadašnja članovima HGD-a, dr. Zeković,
skom, a sada i šire. Obratila suradnja HGD-a s Hrvatskom gđi Pasković, Tindi Bulatović,
sam se dr. Zeković, koja je širi se i na Europu, a planirano Stanki Antanasijević, Adamu
prihvatila ideju, prepoznala je da se, nakon Podgorice, pro- Vladisavljeviću i Ivki Krstajić.
25
26. Piše: CG je prijavio četiri projekta.
Tripo sCHuBERT
13. 10. 2011. Posjet urednika
27. 9. 2011. Natječaj časopisa „Matice“
Ministarstva financija Urednik časopisa „Matice“ iz Zagreba, Hrvo-
je Salopek, posjetio je naše Društvo i u razgo-
Na natječaj Ministarstva financija za sufina- voru s Tripom Schubertom i Darijem Musićem
nciranje projekata NVO-a od dijela prihoda
igara na sreću, naše Društvo prijavilo je dva
projekta.
8. 10. 2011. Izložba u
Hrvatskom domu u Podgorici
U organizaciji Podružnice HGD CG, u prosto-
rijama Hrvatskog doma u Podgorici u subotu
je otvorena međunarodna izložba pod nazivom
„Igračka mog djetinjstva“. Izložbu je otvorila
Ljiljana Zeković, povjesničarka umjetnosti. U
programu su sudjelovale Seka Metđonaj i Ve-
sna Oborina, koje su govorile svoje stihove, a
Amela Frljučkić, maturantica Srednje muzi-
čke škole za talente „Andre Navara“ uljepšala dogovorena je suradnja naših dviju redakcija
je večer izvedbom Zolotareve kamene suite VI. u razmjeni iskustava, objavljivanju priloga i
stavak na harmonici. Prisutne je pozdravila pomoći u lektoriranju tekstova.
dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Podružni-
14. 10. 2011. Okrugli stol
lokalne uprave Kotor
Od 10. do 16. listopada 2011. godine,
gradovi i mjesta 47 zemalja članica Savjeta
Europe pozvani su da se pridruže europskoj
sedmici lokalne demokracije na temu „Ljuds-
ka prava na lokalnom nivou“.
Lokalna samopurava Općine Kotor u surad-
nji s EKO CENTROM Delfin sudjelovala je u
promociji ovog događaja organizirajući dva
okrugla stola. Prvi okrugli stol odnosio se na
promociju suživota različitih nacija, religija i
kultura na našem području, dok je tema dru-
gog bila suradnja lokalne uprave i civilnog
područja.
ce i gošća iz Engleske Suzan Meyerhoff Shar- Na poziv gradonačelnice Kotora Marije
ples te iz Istre gđa Istra Toner Lazarić. Ćatović, Hrvatsko građansko društvo Crne
Gore sudjelovalo je u radu drugoga okruglog
11. 10. 2011. Natječaj stola pod nazivom „Saradnja, potencijali i
Fonda za manjine mogućnosti, Lokalna uprava Kotor – NVO“,
koji je održan 14. listopada u palači Bizanti u
Na natječaj Fonda za manjine, koji je ove go- Kotoru.
dine raspisan na osnovi novih kriterija, HGD Prisutne je pozdravila gradonačelnica Marija
26
27. KRONIKA DRUŠTVA
Ćatović, a o suradnji Općine i NVO-a govorili knjižnici u Dubrovniku i Gradskoj biblioteci
su tajnik za kulturne i društvene djelatnosti
Nenad Radunović i glavni menadžer Općine
Kotor Đorđe Vukčević. Moderator je bila Ljilja
Radunović, predsjednica EKO CENTRA Delfin,
a u ime HGD CG na skupu je bila tajnica
Danijela Vulović.
Medijski sponzor je Skala radio.
17. 10. 2011. Predsjednik
Sabora s dijasporom
Za vrijeme posjeta predsjednika Sabora Re-
publike Hrvatske Luke Bebića, organiziran je
i čitaonici Kotor sva izdanja svoje izdavačke
djelatnosti.
19. 10. 2011. Prijem kod
Bandića
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić
primio je danas, u Gradskoj upravi, novog
predsjednika Hrvatskoga građanskog društva
sastanak u vili Gorici s predstavnicima dija-
spore u Podgorici. Na razgovoru su bili dr.
Svjetlana Zeković, predsjednica Podružnice i
Jurica Žarković, član UO-a Podružnice HGD
CG.
18. 10. 2011. Promocija knjige
„Svijeća ispod glasa“
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“,
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, grad-
ska knjižnica Dubrovnik i Matica hrvatska,
ogranak Dubrovnik, organizirali su pred-
stavljanje izdanja „Svijeća ispod glasa“ u
sklopu realizacije IPA-ina projekta „Dubrov-
nik i Kotor - gradovi i knjige“. Govorili su
književnici-pjesnici: Tonko Maroević, Ale-
ksandar Bečanović, Vesna Krmpotić, Jakša
Fiamengo, Luko Paljetak, Mladen Lompar,
Jelena Nelević , Varja Đukić, a prezentaciju
je otvorila Jasmina Bajo.
HGD CG dao je na raspolaganje Gradskoj
27
28. Crne Gore - Kotor Mirka Vičevića, koji je na tu skom podrumu „Šipčanik“, koji pripada tvrtki
funkciju izabran u srpnju ove godine. 13. jul-Plantaže u Podgorici, a na koji su poz-
U razgovoru u Bijelome salonu, predsjednik vali i predstavnike našeg Društva. Na prijemu
Vičević zahvalio je gradonačelniku na dosada- je bila dr. Svjetlana Zeković, predsjednica Po-
šnjoj potpori Društvu te izrazio nadu u daljnju družnice HGD CG u Podgorici.
dobru suradnju, ujedno ga izvijestivši o radu
Društva koje svog predsjednika bira svake če- 28. 10. 2011. Praznik Općine
tiri godine. Herceg Novi
Gradonačelnik Bandić zaželio je gostu us-
pjeh u obnašanju nove dužnosti i ugodan bo- U povodu praznika Općine Herceg Novi, na
ravak u Zagrebu, naglasivši pritom da je nje- poziv Dejana Mandića, predsjednika Općine,
govanje kulturne baštine vrlo bitno za svaki na svečanoj sjednici Skupštine Općine bila je
narod, pa tako i za Hrvate u Crnoj Gori.
Podsjetimo, ove godine Hrvatsko građansko
društvo Crne Gore - Kotor dodijelilo je zagre-
bačkome gradonačelniku Plaketu za doprinos
i afirmaciju Društva na Skupštini njihova 10.
jubileja u Bečićima kraj Budve, a koju mu je
prilikom posjeta Zagrebu uručio član Uprav-
nog odbora Tripo Schubert.
20. 10. 2011. Sastanak
uredništva „Hrvatskoga
glasnika“
Održan je redoviti sastanak uređivačkog od-
bora nakon izlaska iz tiska novog dvobroja
Glasnika br. 77/78. Dogovorena je daljnja
strategija rada i analizirane su moguće teme
za novi broj Glasnika, koji treba izaći prije bo-
žićnih blagdana. Sanja Crnić, tajnica Podružnice HGD CG iz
Hercega Novog.
20. 10. 2011. Nacionalni
praznik Mađarske 28. 10. 2011. Dario Musić
U povodu nacionalnog praznika Republike počasni član HRM-a
Mađarske, mađarski veleposlanik u Crnoj Go-
ri Nj. E. Tibor Csaszar i gđa Marta Sinka Csas-
zar organizirali su prijem u Hotelu Crna Gora
u Podgorici, na koji su bili pozvani i predsta-
vnici našeg Društva. Na prijemu je bila dr.
Svjetlana Zeković, predsjednica Podružnice iz
Podgorice.
26. 10. 2011. Nacionalni
praznik Republike Austrije
U povodu nacionalnog praznika Republike
Austrije, austrijski veleposlanik u Crnoj Gori
Nj. E. Martin Pammer i počasni generalni kon-
zul Milan Mrvaljević te brigadni general Rein-
hard Schobert organizirali su prijem u vin-
28
29. KRONIKA DRUŠTVA
Na poziv gradonačelnika grada Dubrovnika
dr. Andre Vlahušića i predsjednika Udruge 8. 11. 2011. Sastanak UO-a
dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Želi- Podružnice Bar
mira Čizmića, naš član i dugogodišnji tajnik
bio je nazočan na svečanosti obilježavanja Sjednica Upravnog odbora HGD CG - Po-
20. obljetnice probijanja blokade Grada za- družnice Bar, u proširenom sastavu, održana
slugom Konvoja Libertas i 20. obljetnice ute- je u prostorijama NVO „Adria“.
meljenja Mješovitog odreda Mornaričko-de- Raspravljalo se o izboru novih tijela Podruž-
santnoga pješaštva Hrvatske ratne mornari- nice Bar, o pripremama za prezentaciju doku-
ce Dubrovnik. Tom prigodom doživio je rije- mentacijskih fotografija 100 godina splitskoga
tku i visoku počast. Dariju Musiću dodijelje- humoristično- satiričnog lista „Duje balavca“ i
no je počasno članstvo UDHRM-a. Uz član- organiziranju božićnog koncerta u prosincu, o
sku iskaznicu Musić je dobio i spomen-me- financijskoj situaciji i problemu nedostatka
dalju i spomen-povelju sa zlatnim pleterom, prostorija za rad Podružnice, kao i o kolektiv-
što je dodijeljeno još samo zaslužnim brani- nom odlasku na glasovanje u Generalni kon-
teljima te pojedincima koji su posebno pri- zulat RH u Kotoru.
donijeli obrani hrvatskoga juga. Nakon tajnoga glasovanja izabran je novi
Upravni odbor od pet članova u sastavu: Božo
Šaltić, Nikola Nreković, Marija Spičanović, Vi-
28./29. 10. 2011. Škola tomir Ćetković i Vladimir Marvučić.
mandoline u Splitu Novoizabrani UO Podružnice Bar za pred-
sjednika je izabrao Vladimira Marvučića, za
dopredsjednika Božu Šaltića, a za tajnicu Ma-
riju Spičanović.
9. 11. 2011. Dani kulture
manjina Crne Gore
Manifestacija „Dani kulture manjina 2011.“
počela je 9. 11. 2011. poetsko-glazbenim pro-
gramom koji je održan u Crnogorskome na-
rodnom kazalištu. Predsjednik Vlade Crne Go-
re Igor Lukšić otvorio je manifestaciju koja se
ove godine održava pod sloganom „Evo nas“.
- Događaji kao što je današnji skup i slični
njemu jasan su pokazatelj opredijeljenosti cr-
Polaznici škole mandoline HGD CG boravili
su u Splitu 28. i 29. listopada, u povodu 20.
obljetnice gradskoga mandolinskog društva
„Sanctus Domnio“, koji im je za tu priliku or-
ganizirao edukativni koncert. Predsjedniku
Društva prof. Radovanu Kečkemetu i prof. Lu-
kasu, voditelju mandolinskog orkestra, uruče-
ni su prigodni pokloni izdavačke djelatnosti
našeg Društva. Drugog dana, u organizaciji
Hrvatske matice iseljenika - podružnice Split,
voditeljice Branke Bezić Filipović, posjetili su
NK „Hajduk“, trofejnu dvoranu i stadion na
Poljudu, gdje su im uručeni prigodni suveniri.
29
30. nogorskog društva da kulturom i umjetničkim lenko Pasinović, prof. Neven Staničić, kao i je-
izrazom pošalje jasnu poruku o važnosti po- dan od autora Dario Musić.
stojanja i njegovanja različitosti, o poštovanju „Ovo je lukavo smišljeno izdanje pod nazi-
nacionalnog i kulturnog identiteta i posebno-
sti kojima pridonosi bogatstvu jednoga gra-
đanskog društva – rekao je premijer Lukšić.
- Čini nas ponosnim što je kulturna raznoli-
kost utemeljena na vrijednostima mira, razvo-
ja i prosperiteta. Možemo imati različito kul-
turno naslijeđe, također se različito izražavati
o identitetu, ali to nikad neće i ne može biti
prepreka da zajednički gradimo bogato, uspje-
šno i prosperitetno društvo – poručio je premi-
jer Lukšić.
U ime organizatora manifestacije goste i su-
dionike programa pozdravio je ravnatelj Cen-
tra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne
Gore Mirsad Mulić.
- Pokazali smo koliko su duboki i jaki korije-
ni multikulture i suživota na ovim prostorima.
Pokazali smo i sebi i drugima koliko ljubavi
prema Crnoj Gori imamo svi mi koji smo nje-
zini, svoji na svome, po mnogo čemu slični, a
po malo čemu različiti – rekao je Mirsad Mu-
lić.
Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina vom ‘Pomorstvo Boke kotorske na slikama Ba-
Crne Gore pripremio je još desetak događaja zija Ivankovića’, ali je Željko uradio drukčije.
koji će biti realizirani u razdoblju do 28. stu- On je sublimirao jednu golemu građu u osam
denoga. poglavlja ove knjige i dao čitavu povijest po-
morstva Boke. Prikazao je 244 registrirana
9. 11. 2011. Nagrada djela u tehnici ulja na platnu slikara Ivankovi-
„21. novembar“ ća. Slike se nalaze diljem svijeta, pa čak u
knjižnici američkog predsjednika Franklina
HGD CG nominirao je za nagradu Općine Roosevelta koja je načinjena prema njegovoj
Kotor „21. novembar“ Fondaciju sv. Eustahija, narudžbi, a prikazuje fregatu Colorado. Na
uz potporu Kotorske biskupije i regionalnog kraju, treba li se prisjetiti nečega što je jako
Zavoda za zaštitu kulturne baštine. važno? To je vrijeme kad smo mi bili dio svije-
ta, vrijeme kada su oni učili od nas, kada smo
12. 11. 2011. Promocija izdanja mi učili druge kako se plovi, kako se koriste
HGD CG u Tivtu pomorski uređaji i ostalo. Mi sve to sada kopi-
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – po- ramo od njih. Ne znam što se to dogodilo s na-
družnica Tivat, u povodu Dana općine Tivat i ma?! Razmislite malo“, rekao je Neven Stani-
dana kulture, predstavilo je u Narodnoj biblio- čić govoreći o knjizi Željka Brguljana.
teci tivatskoj čitalačkoj publici dvije knjige iz „Ova knjiga je neobična utoliko što ona govo-
svoga nakladničkog opusa. Predstavljene knji- ri slikom, fotografijama, a ne riječima. Cilj
ge su: „Slikom kroz prošlost - Boka kotorska i knjige nije doživljaj onoga koji govori o njoj,
Crnogorsko primorje na starim razglednicama nego percepcija njezinih čitalaca. Mogućnost
1890. – 1940.“, autora Darija Musića i Miro- usporedne analize prošlosti i sadašnjosti bit je
slava Ulčara i „Pomorstvo Boke kotorske na naziva ove publikacije slikom kroz prošlost,
slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br- a umjesto zaključaka, prilog autora Stevana
guljana. O knjigama su govorili prof. dr. Mi- Kordića, fotografije stare i nove, u prijevodu
30
31. KRONIKA DRUŠTVA
Prošlost i sadašnjost, usporedni prikaz dvaju
dokumenata prostora i vremena, dviju foto- Klapa
grafija istog pejzaža. Ta usporedba nije puki Lumbarda
svjedok promjena nastalih na kulturnom pej-
zažu u proteku vremena između dvaju snima-
ka. To je svjedok shvaćanja društva o značaju
kulturnog pejzaža i odnosa prema tom pejza-
žu“, rekao je, između ostalog, Milenko Pasino-
vić govoreći o knjizi autora Darija Musića.
15. 11. 2011. Predavanje o
medicini u Podgorici
U prostorijama Hrvatskoga građanskoga
društva, u Podgorici, održala se prezentacija
AtlasPROfilax® metode – o važnosti atlasa, pr-
voga vratnog kralješka, za zdravlje ljudi.
O metodi je na temelju iskustva specijalista
za atlas govorio regionalni direktor za Atla-
sPROfilax® za istočnu Europu Vlado Tomlje-
nović te je prezentirao studiju njemačkog dr.
med. Reinera Siebela, objavljenu na ovogodiš-
njem 8. kongresu konvencionalne i nekonven-
cionalne medicine koji je održan u Zagrebu.
Prvi vratni kralježak - atlas skoro u svakog čo-
vjeka je luksiran odnosno iščašen te se nalazi
na pogrešnome rotacijskom položaju (cranio-
caudal), a jedinstvenom metodom AtlasPROfi-
laxa® luksacija atlasa otklanja se precizno,
neopasno i trajno.
18. 11. 2011. COOL.CROSS -
Culture Across Adriatic vića, predsjednika Skupštine općine Kotor, Fi-
U sklopu projekta IPA ADRIATC, u koji su lu Biskupovića, dopredsjednika Općine i Katju
uključene državne i civilne organizacije iz Hr- Žarnić, konzulicu Generalnog konzulata RH u
vatske, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Go- Kotoru. U prepunoj crkvi Svetog duha publika
re, HGD CG je aplicirao program iz kulturnog je zajedno s izvođačima pjevala poznate klap-
naslijeđa zajedno s Regional development
Agency DUNEA iz Dubrovnika. VIS Lungo
Mare
19. 11. 2011. Od Kvarnera
pa do lijepe Boke
U povodu Dana općine Kotor, Hrvatsko gra-
đansko društvo Crne Gore organiziralo je ve-
čer pjesama pod nazivom „Od Kvarnera do li-
jepe Boke“ u koncertnoj dvorani crkve Svetog
duha u Kotoru, kao poklon Kotoru.
U programu su nastupile klapa „Lungomare“
iz Kotora, a kao gost večeri klapa „Lumbarda“
s otoka Korčule. Član klape Andrija Sauvlačić
pozdravio je nazočne, a posebno Nikolu Konje-
31
32. ske pjesme. Na kraju koncerta klape iz Korču- ralni konzul Republike Hrvatske u Kotoru; Ka-
le i Kotora zajednički su nastupile uz pratnju tja Žarnić, konzulica Republike Hrvatske prvog
oduševljene publike. razreda; Miroslav Franović, predsjednik Hrvat-
Koncert su financijski podržali Primorsko- skoga nacionalnog vijeća Crne Gore; Marija Vu-
goranska županija, Općina Kotor, konoba činović, predsjednica Hrvatske građanske inici-
„Ćatovića mlini“, „Unibrand“ - Business & jative; Ilija Janović, dopredsjednik Općine Tivat;
Brand Consultants iz Beograda i Glazbena Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske krovne
škola „Vida Matjan“ iz Kotora. zajednice; Josip Gržetić, predsjednik Općinskog
odbora HGI-ja Kotor; Tripo Schubert sa surad-
21. 11. 2011. Dan općine Kotor nicima iz Hrvatskoga građanskog društva Crne
HGD CG je dobitnik nagrade Općine Kotor Gore.
„21. novembar“ za 2007. godinu. Na svečanu Na početku večeri posjetitelje je pozdravio Mir-
sad Mulić, direktor Centra. On je zahvalio svima
koji su došli i istaknuo: „Tradicija i običaji naj-
bolje čuvaju nacionalni identitet, u tom pogledu
smo i organizirali ovaj okrugli stol.“ Međutim,
opći zaključak je kako ovaj skup više nalikuje
simpoziju o tradiciji i običajima Hrvata u Boki
sjednicu Skupštine općine Kotor pozvano je i
izaslanstvo našeg Društva - Mirko Vičević,
Ivan Ilić i Tripo Schubert.
22. 11. 2011. Centar za razvoj
nevladinih organizacija kotorskoj, na kojem su izlagali svoje referate
HGD CG je u sklopu CRNVO-a član Mreže za odabrani predavači. Tako je mr. Miomir Abović,
demokraciju i ljudska prava, koja je u ožujku profesor književnosti, izlagao na temu: „Govor i
ove godine potpisala Memorandum o suradnji jezik Hrvata u Boki kotorskoj“, dok je modna
sa Skupštinom Crne Gore, te je podržao pro- kreatorica Anuška Vlahović opisala žensku i
svjed upućen Odboru za ljudska prava, pred- mušku hrvatsku narodnu nošnju u Boki kotor-
sjedniku Pinjatiću. Također je popunjen upit- skoj uz kratki povijesni osvrt. Pomorski kapetan
nik za primjere dobre prakse prilikom uključi- Vjeko Radimir govorio je o svadbenim običajima
vanja u proces donošenja odluka od javnog Hrvata u Dobroti, a Zoran Radimir prezentirao
značaja. je običaje Hrvata u Perastu - Zavjetni dan i Fa-
šinadu. Kustos Pomorskog muzeja Crne Gore u
23. 11. 2011. OKRUGLI STOL Kotoru Slavko Dabinović elaborirao je povijest
U Tivtu je, u sklopu Dana kulture manjinskih Tripundanskih svečanosti, uz sudjelovanje Bo-
naroda Crne Gore 2011., Centar za očuvanje i keljske mornarice, od 809. godine do danas.
razvoj kulture manjina Crne Gore organizirao
okrugli stol na temu „Tradicija i običaji Hrvata 24. 11. 2011. Posjet biskupu
Boke nekad i sad“, na kojem su nazočili, uz Izaslanstvo HGD CG u sastavu: Mirko Viče-
mnogobrojne posjetitelje, i Božo Vodopija, gene- vić, predsjednik i Tripo Schubert, član UO-a,
32
