S velikim zadovoljstvom vam javljamo da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo zahtjev Hrvatskih voda za regulacijom ušća Mure kao prevladavajući interes. To je konačni poraz Hrvatskih voda u neprestanim nastojanjima za regulacijom ovog bisera Podravine, Međimurja i cijele Hrvatske.

1. BAOBAB – Udruga za istraživanje i popularizaciju znanosti
Trg kralja Krešimira 10
48000 Koprivnica
098 835-648, udrugabaobab@gmail.com
Konačno i definitivno je odbijen zahtjev Hrvatskih voda za regulacijom ušća Mure!
S velikim zadovoljstvom vam javljamo da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo zahtjev
Hrvatskih voda za regulacijom ušća Mure kao prevladavajući interes. To je konačni poraz Hrvatskih
voda u neprestanim nastojanjima za regulacijom ovog bisera Podravine, Međimurja i cijele Hrvatske.
Pod izgovorom obrane mađarske pruge, Hrvatske vode su htjele napraviti novo, regulirano korito
ušća Mure. Pri tome bi se uništio otok „Kečilend“, a Drava skrenula direktno na poznatu plažu Halasz
Csarda. Još više, rijeka bi se ubrzala, pojačala nizvodna erozija, uništila vrijedna staništa i iznimno
rijetka vrsta kebrač.
Kao i mnogo puta do sada, ponavljamo da je mala obaloutvrda branila ne samo prugu i željezničku
stanicu nekoliko desetljeća pa uopće nije bilo potrebe za ovim radovima. Drava je prošlih stotinjak
godina nekoliko puta mijenjala ušće u Muru, ali ni jednom nije bila ugrožena pruga izgrađena krajem
19. stoljeća. Potrebe su bile preuveličane, sve zato da bi se „okrenuli“ novci od vodnih naknada.
Nakon što je Ministarstvo kulture (iz prethodne Vlade) već jednom odbilo projekt, Hrvatske vode su
kao posljednju mogućnost pokrenule postupak određivanja prevladavajućeg javnog interesa, želeći
pod svaku cijenu odraditi radove i potrošiti novce građana.
Na žalost, Mađarska vodoprivreda je odradila svoj dio posla, utvrdivši obalu i postavivši dva T-pera.
Mađarska pera erodiraju hrvatsku obalu drave, ali s druge strane kompletno su zaustavljeni hrvatski
radovi mnogo većeg opsega. Na mađarske radove mi nismo mogli utjecati, iako smo pritiskali čak i do
mađarskog veleposlanik u Hrvatskoj. Da su Hrvatske vode provele svoj dio projekta, nestao bi
odmah otok Kečilend i plaža SIP kao posljedica direktnog udara, a iskustvo govori i o još većoj
devastaciji. Teška mehanizacija poharala bi cijelo područje, a obala bi se utvrdila kamenjem. Nastao
bi bezlični kanal, a Halasz Csarda bi zauvijek izgubila svoj kultni značaj.
Ivan Cerovec iz Hrvatskih voda je još 2008. izjavio da je "planirani zahvat neophodan, praktički i
neodgodiv". Ovaj slučaj pokazuje svu nepotrebnost sličnih „neophodnih, praktičkih i neodgodivih“
radova koji su na žalost prošli u medijskoj sjeni. Koliko je milijuna kuna utrošeno na takve projekte?
Nadamo se da će ovaj slučaj biti pouka Hrvatskim vodama da više ne pokušavaju zarađivati na
izmišljenim i nepotrebnim radovima na račun građana Hrvatske.
Dipl.ing Goran Šafarek