Ljudi daju svoj novac i vreme u dobrotvorne svrhe da bi pomogli drugima i zajednici. Ovakva davanja čine i same dobročinitelje srećnijim i zdravijim. To nam pokazuju brojne naučne studije.

1. Ljudi daju svoj novac i vreme u dobrotvorne svrhe
da bi pomogli drugima i zajednici. Ovakva davanja
čine i same dobročinitelje srećnijim i zdravijim. To
nam pokazuju brojne naučne studije.
RAZLOGA ZAŠTO JE
DOBROČINSTVO
DOBRO I ZA
DOBROČINITELJE
UMANJUJE
SIMPTOME
DEPRESIJE
JAČA
SAMOPOUZDANJE
POZITIVNO
UTIČE NA
KRVNI PRITISAK
VOLONTIRANJE
PRODUŽAVA
ŽIVOTNI VEK
ČINI LJUDE
SREĆNIJIM
400
Kada nesebično dajete drugima, i vidite
korist koju donosite njima i svojoj
zajednici, lakše pobeđujete unutrašnji glas
koji vam budi sumnje u sopstvenu
vrednost. Dobročinstvo donosi osećaj
svrhe, gradi samopouzdanje i odagnava
negativne misli.
Studija izvedena na Karnegi Melon
Univerzitetu, pokazala je da ljudi stariji od
50 godina koji volontiraju 4 sata nedeljno
imaju 40% niže šanse za razvijanje
visokog krvnog pritiska, nego ljudi koji
nikada ne volontiraju.
Nakon analize podataka iz 40 studija
izvedenih u prethodnih 20 godina, naučnici
su došli do zaključka da ljudi koji
volontiraju imaju 22% niži rizik od
prerane smrti i i viši stepen blagostanja
i životnog zadovoljstva.
Studije pokazuju da pomaganje drugima
stimuliše delove mozga zadužene za
osećaj zadovoljstva. Dobročinstvo izaziva
lučenje dopamina i endorfina koji stvaraju
osećaj euforije i sreće, kao i oksitocina,
koji se vezuje za unutrašnji mir i spokoj.
ispitanika je učestvovalo u
istraživanju koje je pokazalo da
je dobročinstvo i dobra brana od
depresije. Udovci i udovice koji su davali
drugima, nakon gubitka bračnog
saputnika su imali mnogo manje šanse
da njihova ožalošćenost preraste u
depresiju.
Izvori
Brown, S. L. (2004). An altruistic reanalysis of the social support hypothesis: The health benefits of giving. Philanthropy Across the Generations, Vol. 2003, No. 42, 49-57.
Preuzeto sa: https://pdfs.semanticscholar.org/0d81/fbeae4d9e00e802172a851113e901504f211.pdf
Dunn, E. W., Aknin, L. B., and Norton, M. I. (2014). Prosocial Spending and Happiness: Using Money to Benefit Others Pays Off. Current Directions in Psychological Science, Vol.
23, No. 1, 41-47. Preuzeto sa: https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/11189976/dunn,%20aknin,%20norton_prosocial_cdips.pdf?sequence=1
Post, G. S. (2005). Altruism, Happiness, and Health: It’s Good to Be Good. International Journal of Behavioral Medicine, Vol. 12, No. 2, 66–77. Preuzeto sa:
https://greatergood.berkeley.edu/images/uploads/Post-AltruismHappinessHealth.pdf
Konrath, S., Fuhrel-Forbis, A., Lou, A. and Brown, S. (2012). Motives for Volunteering Are Associated With Mortality Risk in Older Adults. Health Psychology, Vol. 31, No. 1,
87–96. Preuzeto sa: https://www.apa.org/pubs/journals/releases/hea-31-1-87.pdf
Yablonsky Stat, T. (2015). Be generous: It's a simple way to stay healthier. Preuzeto sa:
http://www.chicagotribune.com/lifestyles/health/sc-hlth-0812-joy-of-giving-20150806-story.html
Renter, E. (2015). What Generosity Does to Your Brain and Life Expectancy: Research gives new meaning to 'it's better to give than receive'. Preuzeto sa:
https://health.usnews.com/health-news/health-wellness/articles/2015/05/01/what-generosity-does-to-your-brain-and-life-expectancy
https://www.facebook.com/GivingBalkanshttps://givingbalkans.org/
POZITIVNO UTIČE
NA IMUNI SISTEM I
SNIŽAVA STRES
Dobročinstvo uklanjaju negativna
osećanja poput besa, mržnje i straha,
koja izazivaju stres i bolesti povezane sa
stresom. Nakon pomaganja drugima,
među učesnicima istraživanja su uočene
biološke promene koje potpomažu
imunitet i snižavanje kortizola,
hormona stresa.