Tijekom 2021. godine, Catalyst Balkans pratio je napise u medijima o domaćoj, individualnoj i korporativnoj filantropiji te filantropiji dijaspore u Hrvatskoj. U ovoj brošuri daje se pregled ključnih statističkih podataka o rezultatima istraživanja.

1. 2021
IZVJEŠĆE O STANJU
FILANTROPIJE
Istraživanje poduprli

2. Uvod ........................................................................................................
Sažetak glavnih nalaza .........................................................................
Pregled prakse doniranja u 2021. godini ..............................................
· Glavni pokazatelji ...........................................................................
· Tematska područja doniranja ........................................................
· Struktura donatora .........................................................................
· Davanja dijaspore ...........................................................................
· Struktura primatelja donacija .........................................................
· Struktura krajnjih korisnika .............................................................
· Tip donacija ....................................................................................
Primjeri istaknutih donacija ..................................................................
Saniranje posljedica potresa ................................................................
Medijsko izveštavanje o filantropiji ......................................................
Aneks ......................................................................................................
· Metodologjia ...................................................................................
· Pojmovnik .......................................................................................
· Trendovi davanja prikazani prema indikatorima .............................
1
4
7
8
18
21
25
26
30
32
36
39
43
46
46
48
50
Sadržaj

3. 1
Uvod
Pred čitateljima se nalazi godišnji izvještaj o stanju filantropije u Hrvatskoj,
deveti po redu, a drugi nakon pandemijske 2020. godine koja je imala snažan
učinak na ekonomiju i društvo te stavila u fokus kriznu filantropiju. Kriza je
obilježila doniranje i 2021. godine. Naime, Hrvatsku su tijekom prethodne
godine, uz pandemiju, pogodila i dva razorna potresa – 22. ožujka u Zagrebu
te 29. prosinca u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji, jednoj od najsiromašni-
jih regija Hrvatske, opterećenoj posljedicama rata i deindustrijalizacije. Procje-
na štete od petrinjskog potresa iznosi 5,5 milijardi eura, odnosno čak 10,2 %
BDP-a1
.
Unatoč ovim udarima, Hrvatska se do kraja 2021. godine relativno uspješno
makroekonomski stabilizirala zahvaljujući subvencijama EU-a, dobroj turističkoj
sezoni, učinkovitom upravljanju javnim financijama i mjerama zaštite radnih
mjesta2
. Uspješnost je vidljiva u porasta BDP-a od 10,9 % u 2021. te rekordno
visokoj stopi zaposlenosti od 64% u trećem kvartalu 2021. godine. Istodobno su
značajno povećane socijalne potrebe i nejednakosti - 20,9% svih građana
Hrvatske živi u riziku od siromaštva3
, dok gotovo 120 000 građana u potresom
pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji iskazuje potrebu za javnim uslugama,
humanitarnom pomoći i podrškom u obnovi4
. Kako je istaknula Pučka pravo-
braniteljica u Godišnjem izvješću za 2021. godinu5
, socijalnim rizicima i kršenju
ljudskih prava posebno su bile izložene ranjive skupine, i to na prvom mjestu
starije stanovništvo, jednoroditeljske obitelji i obitelji s više od troje djece,
naročito u potresom pogođenim ruralnim područjima. Krizno razdoblje se dakle
nastavlja i tijekom 2021. godine, što u praksi znači da društvena potreba za
sustavnom i filantropskom podrškom ranjivim skupinama u Hrvatskoj raste.
Problematika kriznog odgovora i obnove nakon potresa te lokalni izbori i konsti-
tuiranje novih lokalnih vlasti bile su dvije glavne teme u medijskom prostoru u
2021. godini. Upravljanje kriznim situacijama i obnova odvijale su se daleko
sporije od očekivanog, i to unatoč dostupnosti europskog Fonda solidarnosti.
Rizik spore obnove u narednoj godini i dalje ostaje visok te hrani već rašireno
siromaštvo i negativne demografske trendove Sisačko-moslavačke županije.
Političko okruženje u Hrvatskoj ponešto se promijenilo nakon lokalnih izbora u
svibnju 2021.
1
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Obnova infrastrukture i javnih ustanova na Banovini
Fondom solidarnosti Europske unije , prezentacija , 4. 2. 2022.
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2022/01%20sije%C4%8Danj/05%20sije%C4%8Dnja/Obnova%20infrastruktur
e%20i%20javnih%20ustanova%20na%20Banovini%20Fondom%20solidarnosti%20Europske%20unije.pdf
2
Europska banka za obnvu i razvoj, Transition Report 2021-22, Croatia, https://2021.tr-ebrd.com/countries/#
3
Državni zavod za statistiku, Pokazatlji siromaštva i socijalne isključenosti u 2021., https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29178
4
Koordnacija humanitarca u SMŽ, Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije, 2021.
https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2021/12/Koordinacija-humanitaraca-Sisacko-moslavacke-zupanije-Procj
ena-humanitarnih-potreba.pdf
5
Ured pučke pravobraniteljice, Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu,
https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2021/

4. Oni su donijeli pobjedu nikad većem broju nezavisnih političkih kandidata i
novih opcija, čime je značajno izmijenjena dotadašnja politička dinamika koju
su diktirale dvije središnje političke stranke. Nakon ovakvih izbornih rezultata,
slijedilo je jesensko konstituiranje novih vlasti, što u Hrvatakoj redovito donosi
dodatne zastoje u radu lokalnih samouprava i promjene u politikama.
Za organizacije civilnog društva koje rade na pitanjima od općeg dobra,
protekla je godina bila izuzetno zahtjevna. Pandemijski valovi su se nastavili, a
time i otežani uvjeti rada te povećana potreba za podrškom ranjivim skupina-
ma. Potres koji je pogodio Petrinju pokrenuo je impresivan val solidarnosti
građana diljem zemlje, što je pak od neprofitnog sektora tražilo brzu prilagodbu
i ad hoc djelovanje kroz terenski volonterski rad, prikupljanje, usmjeravanje i
distribuciju donacija. U isto vrijeme, migracijski val na Balkanu se intenzivirao,
čime su se terenski i zagovarački primarno bavile građanske udruge, neformal-
ne volonterske grupe i humanitarne organizacije. Kao i diljem svijeta, društvena
ograničenja uvjetovana pandemijom djelomično su na snazi i u 2021., što je
ograničilo prilike za prikupljanje donacija u zajednici i povećalo važnost digital-
nih alata. Državne potpore neprofitnom sektoru ograničile su se na jednu
dopunsku liniju financiranja iz Europskog socijalnog fonda koja sve do kraja
godine nije u cijelosti ugovorena, dok mjere zaštite radnih mjesta uslijed pande-
mije nisu obuhvatile neprofitne poslodavce. U takvom kontekstu, filantropska
podrška građana, poslovnog sektora i međunarodnih javnih donatora radu
nevladinih neprofitnih organizacija – suočenih s manjkom financija i povećanim
potrebama u zajednici – bila je posebno važna, često i dragocjena.
Unatoč krizama, Hrvatska ima šansu za razvojni iskorak ukoliko pametno
iskoristi europske fondove te kvalitetno i pravodobno provede Nacionalni plan
oporavka i otpornosti za razdolje 2021.-26.6
kojim se predviđa 9,9 milijardi eura
razvojne pomoći Europske unije Hrvatskoj. Bespovratna sredstva i povoljni
krediti predviđeni su za široki set reformi u pravosuđu, javnoj upravi, obrazova-
nju i zdravstvu, kao i investicije u infrastukturu, istraživanja i razvoj koje bi
Hrvatsku trebale usmjeriti prema digitalnoj i zelenoj ekonomiji uz sustavnu
primjenu načela održivosti u razvojnim politikama. Ipak, šanse za iskorak prema
održivom razvoju limitirane su naslijeđenim problemima u javnom upravljanju i
ratom u Ukrajini koji ima ogromne posljedice na ekonomiju i društvo, prvenstve-
no u pogledu paneuropske energetske krize, neizvjesnog toka inflacije, očekiva-
nog pada ekonomske i radne aktivnosti te još jačeg pritiska na javni proračun.
2
6
Vlada RH, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pregledna stranica, https://planoporavka.gov.hr/

5. Godišnji izvještaj o donatorskim praksama u Hrvatskoj 2021. godine temelji se
na analizi medijskih objava o doniranju. Prvi je dio posvećen pregledu
donatorksih praksi, s detaljnijim prikazom njihove geografske distrubucije,
tipologije donatora, korisnika i primatelja donacija te glavnih tematskih
područja doniranja. U drugom dijelu izvještaja predstavljeno je desetak ilustra-
tivnih primjera darivanja u 2021., s posebnim osvrtom na filantropsku podršku
sanaciji posljedica potresa. Slijedi osvrt na medijsko praćenje doniranja i neke
odrednice medijske slike filantropije u Hrvatskoj. Izvješće je zaokruženo
prilogom koji sadrži objašnjenje metodologije, pojmovnik s definicijama korište-
nih pojmova te set tablica s podacima iz prethodnih godina. Radi sažetosti,
cijelom izvješću prethodi sažetak glavnih nalaza. U neizvjesnom kontekstu koji
se nastavlja i 2022. godine, nadamo se da će ovaj izvještaj poslužiti kao poticaj-
na podloga za raspravu o važnosti filantropije u Hrvatskoj, koja je empirijski
dokazan društveni alat za upravljanje krizom, ali se do sada nije dovoljno
koristio ni za ostvarenje razvojnih šansi niti je dostatno priznat i prepoznat u
javnim politikama.
3

6. Sažetak glavnih nalaza
Društvena solidarnost izražena u donacijama bila je i u 2021. godini snažna
poluga opstanka i zaštite građana i zajednica u krizi. Izazovom ostaju strateš-
ka filantropska ulaganja u budućnost. U 2021. godini zabilježeno je 2.893
različitih instanci, odnosno donatorskih aktivnosti, ukupne vrijednosti od 39
milijuna eura. U skladu s novim Popisom stanovništva iz 2021., donirani iznos
po stanovniku iznosi 10 eura.7
U 2021. nastavljen je, kao i prethodne godine,
viši intenzitet filantropskih aktivnosti. Ovakav je donatorski trend bio očekivan
budući da je 2021. godina započela iskazom hitnih potreba građana za
stambenim i humanitarnim zbrinjavanjem, kao i infrastrukturnih potreba
lokalnih zajednica pogođenih potresom. Zabilježen je nešto veći ukupan iznos
prikupljenih donacija nego u 2020. godini, no i nešto manji broj instanci
donatorskih aktivnosti, što pokazuje da su se dogodile masovnije i intenzivnije
donatorske akcije s većim financijskim učinkom. Takve donatorske prakse
karakteristične su za kriznu filantropiju koja je obilježila 2021. godinu.
Do izbijanja pandemije COVID-19, najčešće podupirana područja u Hrvatskoj
obuhvaćala su pomoć marginaliziranim skupinama i ublažavanje siromaštva,
zdravstvenu skrb i obrazovanje. U 2020. godini najpodupiranije područje bilo
je ublažavanje posljedica pandemije (46% doniranog iznosa), dok je u 2021.
godini donatorski fokus stavljen na saniranje posljedica potresa u Zagrebu,
Petrinji, Sisku, Glini i Sisačko-moslavačkoj županiji (64% doniranog iznosa).
Kriznu filantropiju obilježile su masovne donatorske akcije, brzo samoorganizi-
ranje i mnoštvo raznolikih praksi (od visoko organiziranih do neformalnih)
usmjerenih na humanitarnu pomoć (43%), opremu (40%) i stambeno zbrinja-
vanje (6%). U 2021. godini donacije su bile i značajan izvor podrške javnom
sektoru, koji postaje korisnik blizu petine svih donatorskih aktivnosti. Nakon
potresa, kao tematska područja doniranja u 2021. godini slijede podrška
marginaliziranim skupinama (24% svih instanci donatorskih aktivnosti),
zdravstvena skrb (19%) i obrazovanje (12%).
Najveće donatore nalazimo u akcijama građana. U sklopu masovnih donator-
skih akcija, one obuhvaćaju više od polovice zabilježenih donatorskih aktivno-
sti (58%), odnosno čine 29% ukupnog iznosa donacija. I ove su se donacije
prvenstveno odnosile na teme potresa, nakon čega slijede humanitarne akcije
za pomoć marginaliziranim skupinama i osobama u siromaštvu te područje
zdravstvene skrbi. Za razliku od krizne filantropije koja snažno mobilizira
građane i cijelo društvo, u području obrazovanja kao donatori prednjače
privatne zaklade, neprofitne organizacije i poslovni sektor.
7
Ako se ovaj iznos usporedi s podacima dosad prikupljenim na području Zapadnog Balkana, Hrvatska se nalazi pri vrhu
doniranog iznosa po stavovniku: Crna Gora (20,7), Hrvatska (10,0), Srbija (6,2), Bosna i Hercegovina (4,3), Sjeverna
Makedonija (1,3), Kosovo (1,2).
4

7. Nakon značajnog povećanja u filantropskom angažmanu u 2020. godini,
poslovni sektor je dao veliki doprinos i 2021. godine. Financijski rezultat je
ukupno doniranih 13,5 milijuna eura, odnosno 37% ukupno doniranog iznosa
zabilježenog u medijima. Filantropi iz poslovnog sektora, vidljivi u medijima,
najčešće su velike korporacije koje su ključni donatori u petini zabilježenih
donatorskih akcija (19%), potom srednja i mala poduzeća (6%) te korporativne
zaklade (1%). To je nastavak trenda iz prethodnih godina.
Pomoć iz dijaspore čini 2% donatorskih aktivnosti, što odgovara podacima
zabilježenim i prethodnih godina. Ipak, ove donacije čine čak 15% ukupno
zabilježenog iznosa donacija. Ovakav udio donacija iz dijaspore zabilježen je i
2019. godine (14%), dok je ostalih godina registriran značajno manji udio -
između 1 i 7%.
U 2021. godini neprofitne organizacije vratile su se na prvo mjesto primatelja i
nastavile biti ključnim kanalom distribucije donacija krajnjim korisnicima.
Zaprimile su 58% zabilježenog doniranog iznosa kroz 36% pojedinačnih
donatorskih aktivnosti čiji su glavni donatori bili građani i poslovni sektor.
Drugu godinu zaredom, korisnicima usluga lokalnih zajednica bilo je namije-
njeno čak 40% instanci svih donatorskih aktivnosti te 72% ukupnog iznosa
donacija. U 2021. godini iznimno visok udjel doniranja javnom sektoru i
lokalnim zajednicama može se izravno povezati s filantropskim angažmanom
na saniranju posljedica potresa, dok se prethodne godine odnosio na podršku
u nošenju s pandemijom.
Uz direktne pokazatelje razvijenosti filantropije, kao što su broj instanci
doniranja i visina zabilježenog iznosa donacija, način i opseg medijskog
izvještavanja pokazatelj je mjesta u društvu koje filantropija kao tema
zauzima. Tijekom istraživanja ukupno je zabilježeno 7.066 medijskih objava o
donatorskim aktivnostima i to u 987 pojedinačnih medija, a među najaktivniji-
ma nalazi se poveći broj onih lokalnih i regionalnih. Filantropija je, znači, vrlo
prisutna tema u hrvatskim medijima, a najzastupljenija je na internetskim
portalima (83% svih medijskih objava u uzorku).
Filantropija u Hrvatskoj se u protekloj godini, baš kao i prethodne, pokazala
saveznikom društvu u krizi – građanima, neprofitnim organizacijama, ali i
javnom sektoru, posebno kao podrška u sanaciji posljedica razornog potresa
na Baniji. Ukupno gledano, donatorske aktivnosti u Hrvatskoj u 2021. godini
prvenstveno su bile usmjerene na uklanjanje kriznih i egzistencijalnih problema
građana i lokalnih zajednica, dok je daleko manje filantropske energije utroše-
no na poticanje gospodarskog i društvenog razvoja. Za očekivati je da će
krizna filantropija prevladavati i u narednim godinama, no otvoreno je pitanje
kako pospješiti zamah razvojne filantropije koja može (i treba) biti dopunska
poluga istinskom oporavku, osnaživanju i razvoju.
5

8. Za daljnja istraživanja i javnu raspravu o dosezima i perspektivama filantropije
u Hrvatskoj od posebnog je interesa analiza regionalne distribucije donator-
skih aktivnosti u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Ona pokazuje da su
razvijenije regije češći korisnici donatorskih aktivnosti i uspješnije u povlačenju
donacija od onih manje razvijenih, iako je jasno da su njihove razvojne i socijal-
ne potrebe kronično veće, a ljudski, financijski te socijalni kapital daleko manji.
Izazov za filantropsku zajednicu u Hrvatskoj predstavlja pitanje kako bolje
iskoristiti donatorski potencijal glavnog grada i regionalnih središta, kao i
inovativne lokalne prakse širom zemlje, a na dobrobit razvoja filantropije u
siromašnim lokalnim zajednicama i regijama. Naime, njihove su potrebe
ogromne, ali nedostaje ljudi, medijske podrške i organizacijskih kapaciteta za
trajniji i snažniji filantropski zamah s fokusom na oporavak i održivi razvoj.
6

9. Još od 2013. godine, Catalyst Balkans redovno prati i izvještava o ključnim
filantropskim trendovima u Hrvatskoj i na području Zapadnog Balkana (Bosna
i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), pritom
dosljedno koristeći metodologiju koja omogućava usporedbu filantropskih
aktivnosti među zemljama regije kroz vrijeme i to temeljem obuhvatne analize
medijskih objava o praksama doniranja u svakoj zemlji. I ove je godine korišten
standardni set pokazatelja trendova filantropskih aktivnosti. Ovaj izvještaj
predstavlja prakse doniranja u Hrvatskoj u 2021. godini s osvrtom na ukupnu
visinu donacija i opseg donatorskih akcija, njihovu geografsku i kalendarsku
raspoređenost, tematska područja, tip donatora, vrste primatelja i korisnika
donacija te načine i ciljeve doniranja. Svi pokazatelji prikazani su prema broju
instanci (pojedinačnih donatorskih aktivnosti) i iznosima donacija izraženim u
eurima.
Pregled praksi doniranja u 2021.
godini
Ukupan iznos
donacija
39.022.171 €
Broj instanci
donatorskih aktivnosti
2.893
Iznos donacije
po stanovniku
10,0 €
7

10. Glavni pokazatelji
Catalyst Balkans nastavio je u 2021. godini redovito pratiti medijske objave o
filantropiji u Hrvatskoj. Zabilježio je 2.893 instance donatorskih aktivnosti u
ukupnom iznosu od 39 milijuna eura. Kada se ovaj iznos promotri u kontekstu
činjenice da Hrvatska trenutačno broji 3.888.529 stanovnika8
, donirani iznos
po stanovniku iznosi 10 eura.9
U odnosu na prethodne godine, zabilježen je
intenzitet filantropske aktivnosti sličan onom iz 2020. godine, koju je pak
obilježio veliki porast doniranja uslijed izbijanja pandemije COVID 19 i potresa
u Zagrebu te šest mjeseci kasnije u Petrinji, Sisku, Glini, odnosno cijeloj
Sisačko-moslavačkoj županiji i rubnim dijelovima susjedne Zagrebačke i
Karlovačke županije.
Potresi su prouzročili značajne infrastrukturne štete i egzistencijalnu ugrože-
nost desetaka tisuća stanovnika, i to većinom onih koji žive u nepovoljnim
ekonomskim uvjetima. Ovakav je donatorski trend bio očekivan budući da je
2021. godina započela utvrđivanjem hitne potrebe brojnih građana za
stambenim i humanitarnim zbrinjavanjem. Istovremeno je postalo jasno koliko
je velika infrastrukturna potreba obnove pogođenih lokalnih zajednica.
Zabilježen je nešto veći ukupni iznos donacija u odnosu na 2020. godinu, no i
nešto manji broj instanci donatorskih aktivnosti, što ukazuje na masovnije i
intenzivnije donatorske akcije s većim financijskim učinkom. Takve donatorske
prakse karakteristične su za kriznu filantropiju, stoga ne iznenađuje činjenica
kako donacije za saniranje posljedica potresa prevladavaju među donacijama
najviših iznosa. Prilikom prikupljanja podataka, posebna pozornost posvećena
je praćenju donacija usmjerenih saniranju posljedica potresa koje čine blizu
trećine (29%) instanci donatorskih aktivnosti te blizu dvije trećine (64%)
ukupnog iznosa donacija zabilježenih u hrvatskim medijima tijekom 2021.
godine.
8
8
Prema Popisu stanovništva 2021. Izvor: https://popis2021.hr/, (31.08.2022.)
9
Usporedi li se ovaj iznos s prikupljenim podacima iz drugih država Zapadnog Balkana, Hrvatska se nalazi pri vrhu doniranog
iznosa po stavovniku: Crna Gora (20,7), Hrvatska (10,0), Srbija (6,2), Bosna i Hercegovina (4,3), Sjeverna Makedonija (1,3),
Kosovo (1,2).

11. Trend doniranja 2015. - 2021.
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj instanci donatorskih aktivnosti
Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti
Zabilježen iznos donacija u milijunima eura
3.472
2.442
2.892
2.623
2.887
3.238
2.829
9
6,1 €
7,2 €
6,8 €
38,2 €
39,0 €
7,7 €
15,5 €
2.494 €
2.208 €
2.495 €
2.605 €
5.354 €
11.812 €
13.488 €

12. Geografska rasprostranjenost donacija
Donatorske aktivnosti zabilježene su u medijima tijekom 2021. godine u čak
227 gradova u 21 županiji, što svjedoči o potrebama za donacijama u svim
dijelovima Hrvatske, bez obzira na stupanj razvijenosti određene sredine. Pri
tome se čini da učestalost i uspješnost filantropije ne odražava samo potrebe,
već uvelike i razvojne potencijale zajednice.
Sukladno velikom broju donatorskih aktivnosti usmjerenih saniranju posljedica
potresa, obnovi i oporavku lokalnih zajednica, gradovi koje je snažno pogodio
potres zaprimili su najviši udio donatorskih aktivnosti - to su Zagreb (19%)
Petrinja (10%), Sisak (7%) i Glina (5%).
Na razini gradova, nakon onih potresom pogođenih, prednjače regionalna
središta diljem Hrvatske - posebice u gradovima na obali (Dalmacija), Čakov-
cu (sjeverozapadna Hrvatska) i Osijeku (središnja i istočna Hrvatska).
10

13. 10 gradova koji su zaprimili najveći broj donatorskih aktivnosti:
11
Grad Zagreb
Petrinja
Sisak
Glina
Rijeka
Split
Šibenik
510
274
179
119
102
92
89
Dubrovnik
Čakovec
81
73
Osijek 69

14. 12
Na razini županija, Sisačko-moslavačka, u kojoj se nalaze potresom pogođene
sredine, bila je korisnica daleko najviše instanci donatorskih aktivnosti (24%),
odnosno 445 instanci na 100.000 stanovnika. Slijede Dubrovačko-neretvan-
ska županija sa 117 instanci donatorskih aktivnosti na 100.000 stanovnika,
Šibensko-kninska sa 100 instanci na 100.000 stanovnika, Međimurska s 93 i
Koprivničko-križevačka županija s 81. Iako je tek osmi prema broju donatorskih
instanci na 100.000 stanovnika (66), Grad Zagreb je vodeći među županijama
prema korisničkom udjelu u ukupnom iznosu donacija u 2021. godini (19%).

15. 13
Mapa Hrvatske – županije korisnice donacija
Broj instanci donatorskih aktivnosti na 100,000 stanovnika
45.6 - 71.5
71.6 - 450.4
21.7 - 45.5
< 21.7

16. Kad se pogleda geografska rasprostranjenost donacija u odnosu na četiri
glavne hrvatske regije, kako ih dijelimo u ovoj analizi, po broju instanci
donatorskih aktivnosti i broju gradova primatelja donacija prednjače središnja
i istočna Hrvatska, dok je istodobno čak tri četvrtine zabilježenih donacija
usmjereno na sjeverozapadnu Hrvatsku. To prvenstveno govori o velikim
financijskim potrebama i opsegu kriznih donacija za saniranje posljedica
potresa u Zagrebu, Sisačkoj-moslavačkoj i rubnim područjima Karlovačke i
Zagrebačke županije. Ovi pokazatelji ukazuju na relativno veću usmjerenost
filantropije u Hrvatskoj na istok i sjeverozapad zemlje, što i ne čudi uzme li se u
obzir faktor potresa kao i kronično veće socijalne potrebe u subregijama poput
Banije, Like i Slavonije i pripadajućim županijama koje su žrtve ekstremne
depopulacije uslijed starenja stanovništva i ekonomske emigracije te niske
stope ekonomske i radne aktivnosti10
. Jedan od razloga zašto jadranska regija
relativno zaostaje za drugima možda treba tražiti u većem ekonomskom
kapacitetu uslijed oslanjanja na turizam i u javnosti manje percipiranim
socijalnim i razvojnim potrebama za koje je nužna filantropska podrška.
Dodatni uvid u regionalne razlike donatorskih praksi u Hrvatskoj daje Indeks
razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a (revidirana
metodologija i podaci iz 2018.)11
koji hrvatske gradove i općine te županije
razvrstava u četiri razvojne skupine u odnosu na prosjek, temeljem standar-
dnog seta pokazatelja demografskog, socijalnog i ekonomskog razvoja koji se
preračunavaju u Indeks razvijenosti. Razvojne skupine rangirane su na skali od
1 do 4, od najnižeg do najvišeg kvartila u odnosu na nacionalni prosjek razvije-
nosti. Indeks razvijenosti vrlo se široko primjenjuje u nizu programa subvencio-
niranja gradova i općina kao i u praćenju razvojnih trendova. Uvidom u broj
pojedinačnih donatorskih aktivnosti tijekom sedam promatranih godina (2015.
– 2021.) uočljivo je da „rang lista“ županija svrstanih prema indeksu razvijeno-
sti odražava i „rang listu“ županija prema intenzitetu i opsegu donatorskih
aktivnosti zabilježenih u istraživanju Catalyst Balkansa.
10
Indeks razvijenosti, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a RH; revidirani podaci 2018,
https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/O%20ministarstvu/Regionalni%20razvoj/indeks%20razvijenosti/Vrijednosti%20indeks
a%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti_jedinice%20lokalne%20samou
prave.pdf
11
https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112
14

17. Vodeća pozicija razvijenijih županija u filantropskom prostoru ipak donekle
slabi protekle dvije krizne godine, kada raste udio najmanje razvijene skupine
županija. U 2021. ona skače na prvo mjesto po broju instanci donatorskih
aktivnosti te na drugo mjesto po ukupnom doniranom iznosu. Ovaj se rast
donacija za najsiromašnije županije prvenstveno odnosi na veliki udio donacija
za saniranje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji koja se nalazi
u razvojnoj skupini 1.
Regionalna distribucija donatorskih aktivnosti u Hrvatskoj s obzirom na
stupanj razvijenosti određene županije ukazuje na to da su razvijenije regije
češći korisnici donatorskih aktivnosti i uspješnije u povlačenju donacija u
odnosu na one manje razvijene, gdje su razvojne i socijalne potrebe kronično
veće. Bez obzira na aktualni val doniranja za siromašnu Sisačko-moslavačku
županiju, zamjetna je dugoročna podudarnost razvijenosti regije i intenziteta
na nju usmjerene filantropije. Stoga se otvara pitanje međuodnosa lokalne
filantropije i razvoja, što se može povezati s uočenim deficitom razvojne
filantropije na razini cijele Hrvatske u odnosu na kriznu filantropiju koja prevla-
dava. Relevantno je sagledati i kronični deficit ljudskog i socijalnog kapitala u
manje razvijenim sredinama, u kojima je i inače filantropija pretežno neformal-
na, medijima nevidljiva i manjeg opsega. Otvoreno je pitanje kako bolje
iskoristiti socijalni kapital u glavnom gradu i regionalnim središtima gdje su
donatorske aktivnosti intenzivnije, donatorska ulaganja veća, a suradničke
mreže gušće, kako bi se potakla filantropija u manje razvijenim lokalnim
zajednicama gdje potrebe postoje no nedostaje ljudi, medijske podrške i
organizacijskih kapaciteta za veći filantropski zamah i značajnija ulaganja u
razvoj.
2015.
3,500
3,000
2,500
1,500
1,000
500
0
2,000
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
952
1,373
1,250 1,008 1,184
1,504 1,018
421
382
814
663
386
367
606
556
258
525
625
287
655
482
271
688
545
504
487
328
283
Broj instanci doniranja za županije prema razvojnim skupinama
Indeksa razvijenosti 2015. - 21.
1. razvojna skupina najmanje razvijenih županija
2. razvojna skupina
3. razvojna skupina
4. razvojna skupina
15

18. Mjesečni prikaz doniranja
Godina 2021. bila je dinamična glede intenziteta donatorskih aktivnosti.
Ponovno je najviše instanci donatorskih aktivnosti zabilježeno u prosincu
(24%), mjesecu koji je tradicionalno najintenzivniji. To je vrijeme blagdanskog
darivanja, ne samo obitelji i prijatelja, već i onih potrebitih. Uz blagdane,
prosinac je posljednji mjesec u poslovnoj godini kada veliki dio pravnih
subjekata (poslovnih i neprofitnih) zaključuje bilancu utrošenih sredstava te
razmatra svoje kapacitete za doniranje, uz mogućnost korištenja porezne
olakšice (donacije mogu činiti do 2% odbitka na osnovicu za porez na dobit).
Tako je u prosincu zabilježeno 3 puta više donatorskih aktivnosti u odnosu na
prosječni mjesec. Značajno veći intenzitet doniranja zabilježen je i u siječnju
2021. kada su ostvarene najintenzivnije donacije radi saniranja posljedica
razornog potresa koji je pogodio Petrinju i regiju 29. prosinca 2020. Tako je
siječanj drugi najintenzivniji mjesec doniranja (16%), s tri puta više donacija
nego prethodne godine (5%). Dio donacija za sanaciju potresa „prelio“ se i u
veljaču. Veći broj donatorskih aktivnosti također je zabilježen u svibnju (8%) i
listopadu (9%), kako u odnosu na prosjek, tako u odnosu na broj donatorskih
akcija tih mjeseci u prethodnim godinama.
16

19. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
445
157
174
215
151
103
246
175
670
122
190 181
Broj instanci donatorskih aktivnosti prema mjesecima
17

20. Do izbijanja pandemije COVID-19, najčešće podupirana područja u Hrvatskoj
obuhvaćala su pomoć marginaliziranim skupinama i ublažavanje siromaštva,
zdravstvenu skrb i obrazovanje. U 2020. godini je najpodupiranije područje
bilo ublažavanje posljedica pandemije (46% doniranog iznosa), dok je u 2021.
godini najveći fokus stavljen na saniranje posljedica potresa u Zagrebu, a
naročito u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji (64% doniranog iznosa).
Kriznu filantropiju radi podrške stradalima u potresu obilježavaju masovne
donatorske akcije, brzo samoorganiziranje aktera i mnoštvo raznolikih praksi,
među kojima istaknuto mjesto imaju i one neformalne u vidu građanske i
dobrosusjedske solidarnosti. Tako je saniranje potresa bila najzastupljenija
tema među donatorima, a donacije su obuhvaćale humanitarnu pomoć
(43%), opremu (40%) i stambeno zbrinjavanje (6%).
Nakon toga slijedi podrška marginaliziranim skupinama kao već tradicionalno
vodeće područje doniranja, koje se može razmotriti zajedno s kontinuirano
zastupljenom kategorijom podrške siromašnima. Ove donacije najčešće imaju
humanitarni karakter, a među donatorima svakako se ističu građani u masov-
nim donatorskim akcijama te poslovni sektor. Tako je 24% donatorskih
aktivnosti posvećeno ovim problemima, no prikupljen iznos čini samo 5%
ukupne vrijednosti zabilježenih donacija. Ključni korisnici ovakvih akcija su
djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, djeca bez odgovarajuće
roditeljske skrbi te osobe i obitelji u siromaštvu. Samo neki od brojnih primjera
obuhvaćaju paraolimpijca Mihovila Španju koji je, u suradnji s Caritasom
Dubrovačke biskupije, pokrenuo crowdfunding kampanju za prikupljanje
sredstava za nabavku električnih kolica za sugrađanina čija obitelj nije bila u
mogućnosti samostalno pokriti troškove vozila. Ili pak volonterski klub učenika
OŠ Eugen Kumičić iz Velike Gorice koji je, u suradnji s humanitarnom udrugom
Rafiki, prikupio sredstva za kupnju dvije krave koje će svojim mlijekom hraniti
180 HIV pozitivnih učenika De Paul škole u Mbingu, Tanzanija, kojima je zdrava
prehrana uslijed siromaštva teško dostupna.
Uz područje zdravstvene skrbi veže se 19% donatorskih akcija, a među donato-
rima se ističu građani angažirani putem masovnih donatorskih akcija te
istaknuti pojedinci. Većina ovih akcija odnosi se na kratkoročnu pomoć u
liječenju pojedincima u potrebi, dok se ostatak donacija usmjerava na nabavu
medicinske opreme i usluga za javnozdravstveni sektor. Za razliku od prošle
godine, tek 1% ovih akcija izravno se vezalo uz ublažavanje posljedica pande-
mije COVID-19. Visok udio davanja za zdravstvo odražava visoku razinu
socijalne osjetljivosti na problem pristupačnosti zdravstvene skrbi hrvatskim
građanima.
Tematska područja doniranja
18

21. Akcija pisca i sociologa Brune Šimleše jedan je od primjera ovakve humanitar-
ne kampanje. U svrhu prikupljanja donacija za psihološko savjetovanje žena
oboljelih od raka i njihovih obitelji koje provodi udruga Sve za nju, Šimleša je
prohodao 515 kilometara rutom Via Adriatica i putem crowdfundinga prikupio
financijska sredstva. Ovakve kampanje česte su i za blagdanska razdoblja.
Tako je u prosincu Philips Hrvatska za svaku pretplatu na njihov newsletter
donirao 0,7 eura udruzi Kolibrići. U konačnici je prikupljeno više od 3 tisuće
eura za nabavu medicinskih pomagala i lijekova za vitalno ugroženu djecu.
Na četvrtom mjestu nalazi se obrazovanje, za koje je zabilježeno 12% donator-
skih akcija. Donatorske akcije su se u ovom području prvenstveno fokusirale
na niže razine obrazovanja i to u svrhu dugotrajnijih rezultata (nabava opreme
i prostora, stipendiranje) ili kratkoročnih poput nabavke potrošnih materijala i
obroka. U ovom se području kao glavni donatori ističu privatne zaklade, čijih
se 64% donacija izravno veže uz obrazovanje, neprofitne organizacije (24%) i
poslovni sektor (21%). Čini se da je obrazovanje kao poluga društvenog i
osobnog razvoja prioritet za institucionalne donatore, dok je za građane
prioritet krizni odgovor na egzistencijalnu ugroženost i patnju pojedinaca.
Primjer je Vindija d.d. koja je u Križevcima donirala 20 mikroračunala SŠ
Zakmardi Dijankovečki te poduprla njihovo učenje i napredovanje u STEM
područjima. HEP je opremio 34 osnovne škole novim računalima u sklopu
natjecanja „Za naše male genijalce“.
Druge teme čine 18% donatorskih aktivnosti, a izrazito je nisko pozicionirano
izdvajanje za zaštitu okoliša koje, čak i kada mu se pribroji zaštita životinja, ne
prelazi 3%. Iako su ekonomski problemi glavni izvor siromaštva, zabilježeno je
tek 0,2% donacija usmjerenih na podršku razvoju ekonomskih kapaciteta.
Bitno je istaknuti kako se među najniže rangiranim temama nalaze kultura i
umjetnost (1%) te znanost (0,1%). Iako je moguće da je ovaj tip donacija manje
prisutan u medijima, ovako nizak udio u instancama donatorskih aktivnosti
ukazuje na općenito slabu razvijenost filantropskih ulaganja u društveni
razvoj.
Ukupno gledano, donatorske akcije od 2020. nadalje prvenstveno su vezane
uz kriznu filantropiju, odnosno uklanjanje posljedica incidentnih situacija i
olakšavanje života skupinama koje se suočavaju s egzistencijalnim problemi-
ma. Cjelokupna filantropija u Hrvatskoj nastavlja biti fokusirana na uklanjanje
kriznih i egzistencijalnih potreba koje obuhvaćaju područja siromaštva i
zdravlja, dok se daleko manji iznos usmjerava prema poticanju razvoja,
inovacija i uklanjanju uzroka problema. Pritom donacije čine i značajni izvor
podrške javnom sektoru koji očito sam nije u financijskoj i organizacijskoj
mogućnosti adekvatno odgovoriti na krizne i egzistencijalne potrebe.
19

22. Potres
28,3%
64,4%
29.042 €
Podrška
marginaliziranim
grupama
18,1%
4,9%
3.457 €
Zdravstvo
17,5%
9,3%
9.064 €
Obrazovanje
12,4%
9,8%
10.691 €
Blagdanske akcije
8,8%
0,5%
790 €
Siromaštvo
5,9%
0,5%
1.056 €
Sport
2,5%
0,5%
2.832 €
COVID-19
1,1%
3,1%
36.420 €
Ostalo
6,0%
3,9%
7.529 €
Tematska područja davanja
Udio instanci donatorskih aktivnosti
Udio u zabilježenom iznosu donacija
Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti
20

23. Struktura donatora
Nakon pandemijske 2020. godine, u kojoj je proljeće započelo razornim
potresom u Zagrebu, a zaključena je razornim potresima na području
Sisačko-moslavačke županije, hrvatski filantropski akteri ponovno su se suočili
s visokom razinom humanitarnih i kriznih potreba, ovaj puta i onih stambenih.
Ipak, donatori su uspješno održali intenzitet donatorskih aktivnosti u 2021.
godini te ponovno pokazali uspješnost u organizaciji, usklađivanju aktivnosti i
brzom djelovanju. Građani su ponovno bili najaktivniji donatori putem masov-
nih filantropskih akcija. Time je iznova pokazana zavidna razina solidarnosti i
spremnosti na pomaganje kao odgovor na egzistencijalne potrebe sugrađa-
na. Poslovni, neprofitni sektor i zaklade veću su pažnju posvetili razvoju
ljudskog kapitala i ekonomskom razvoju.
Više od polovice filantropskih akcija u 2021. godini odnosi se na donacije
građana u sklopu masovnih donatorskih akcija kojima je ostvareno 29%
ukupno zabilježenih donacija. Najviše masovnih donacija građana usmjereno
je prema saniranju posljedica potresa, nakon čega slijede humanitarne akcije
za pomoć marginaliziranim skupinama i osobama u siromaštvu i području
zdravstvene skrbi. Građani su se ponovno pokazali posebno osjetljivi na
egzistencijalne probleme sugrađana te se njihove donacije prvenstveno
odnose na pružanje kratkotrajne humanitarne podrške u prikupljanju financij-
skih i drugih materijalnih sredstava onima u potrebi.
Nakon značajnog povećanja u filantropskom angažmanu tijekom 2020.
godine, poslovni je sektor ostvario značajan doprinos i u 2021. godini s ukupno
doniranih 13.5 milijuna eura a manjem broju instanci korporativnih donator-
skih aktivnosti. Poslovni sektor tako ima najveći udio u zabilježenim vrijednosti-
ma donacija u 2021. godini (37%). Filantropi u poslovnom sektoru najčešće su
velike korporacije - čak 73% svih donatorskih aktivnosti poslovnog sektora te
19% aktivnosti svih donatora ukupno. Mala i srednja poduzeća imaju zamjetan
udio od 23% svih aktivnosti poslovnog sektora i 6% u ukupnom uzorku
medijskih objava. Korporativne zaklade su na začelju s udjelom od samo 1% u
svim donatorskim aktivnostima.
Važno je napomenuti da filantropske aktivnosti malih i srednjih poduzeća
češće proizlaze iz povezanosti sa zajednicom, a ne kao standardni dio
poslovanja i marketinga. Stoga su takve akcije često neformalnog karaktera i
nefinancijskih oblika pa se lako događa da ostanu nezapažene u medijskom
izvještavanju. Primjer su brojna poduzeća koja su sudjelovala u akciji Matije
Prtenjače, jednog od virovitičkih volontera koji je pomagao na području
potresom pogođene Petrinje. Prtenjača je, uz pomoć drugih volontera i zahva-
ljujući donacijama brojnih srednjih i manjih virovitičkih poduzeća koja su
donirala građevinski i drugi materijal, obnovio više od 150 potresom oštećenih
krovova.
21

24. Neovisno o tipu donatora, poslovni sektor je najčešće donirao za saniranje
posljedica potresa ulaganjem u oporavak kao dugoročni strateški cilj (nabava
građevinskog materijala, podrška u građevinskoj obnovi), a potom pružanjem
humanitarne pomoći. Uz potres, najviše je donirano obrazovnom sektoru te
siromašnim i marginaliziranim pojedincima, ponovno sa zavidnim udjelom
ulaganja u dugoročne strateške ciljeve (stipendije učenicima i studentima,
opremanje obrazovnih i socijalnih ustanova, podrške pružanju socijalnih
usluga i slično). Izdvaja se primjer Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.o.o.
koje je natječajem odabralo 10 redovnih studenata za primanje mjesečne
školarine. Nastavili su i podržavati praktičnu nastavu poljoprivrednog smjera
SŠ Stjepan Ivšić u Orahovici. Uz omogućavanje učenicima plaćene prakse u
svojoj proizvodnji, poduzeće je doniralo grožđe koje su učenici sami obrali i u
sklopu nastave od njega proizveli vino.
Organizacije civilnog društva i privatne zaklade pojavljuju se u manjem udjelu
instanci donatorskih aktivnosti, a tradicionalno su zabilježile najveći doprinos
obrazovnom sektoru. Među udrugama također je zabilježen veći broj donacija
za potrebe potresa i blagdanskih darivanja, dok je sport drugo najaktivnije
područje darivanja od strane privatnih zaklada. Kod oba donatora dominiraju
donacije s dugoročnim strateškim ciljevima - stipendije za školovanje i
opremanje škola. Ovi podaci ukazuju na relativnu nerazvijenost neprofitnog
filantropskog sektora koji bi podrazumijevao snažniju ulogu zaklada kao
specijaliziranih posredničkih organizacija u mobilizaciji privatnih i korporativ-
nih donacija i njihovom usmjeravanju na strateške razvojne ciljeve sa snažnijim
dugoročnim društvenim utjecajem. Jedan od svijetlih primjera inovativnih
oblika filantropije neprofitnog sektora suradnja je udruge Sigurnost u prometu
s autoškolama na području Konavala i Dubrovnika. Osigurali su besplatne
vozačke tečajeve mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Ostvareni
transfer znanja unaprijedio je položaj ove ranjive skupine na tržištu rada i
javno ukazao na tešku ekonomsku situaciju s kojom se suočavaju nakon
obaveznog izlaska iz sustava socijalni skrbi stjecanjem punoljetnosti.
Svakako je zanimljivo primijetiti da donacije pojedinaca u Hrvatskoj ostvaruju
daleko manji udio u donatorskim aktivnostima (3%), nego što je to općenito
slučaj na području Zapadnog Balkana. Tako primjerice, donacije pojedinaca
zabilježene na području Srbije u 2021. godini čine 18% ukupnih doniranih
aktivnosti.
22

25. Struktura donatora
Udio instanci donatorskih aktivnosti
Građani (masovno)
57,7%
28,8%
6.350 €
Poslovni sektor
26,1%
37,4%
18.301 €
Mješoviti donatori
5,2%
25,9%
63.561 €
OCD / udruženja
građana
5,1%
0,4%
1.091 €
Privatne fondacije
2,8%
5,9%
27.346 €
Pojedinci
2,6%
1,5%
7.620 €
Ostalo
0,5%
0,1%
283 €
Udio instanci donatorskih aktivnosti
Udio u zabilježenom iznosu donacija
Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti
23

26. Struktura donatora
Dugoročne - kratkoročne donacije - nepoznato
Dugoročne donacije
Kratkoročne donacije
Nepoznato
Građani
masovno)
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Poslovni
sektor
Mješoviti
donatori
OCD
/ udruženja
građana
Privatne
fondacije
Pojedinci Ostalo
5%
10%
2%
3% 4%
15%
7%
93%
34%
51%
5%
91%
39%
58%
46%
52%
41%
49%
65%
30%
24

27. Davanja dijaspore
Pomoć iz dijaspore čini 2% donatorskih aktivnosti što odgovara podacima
zabilježenim i prethodnih godina. Ipak, ove donacije čine čak 15% ukupnog
zabilježenog iznosa. Ovakav udio donacija iz dijaspore utvrđen je i 2019
godine (14%), dok je ostalih godina zabilježen značajno manji udio - između
1 i 7%.
Daleko najveći broj donacija dijaspore dolazi od građana unutar masovnih
kampanja (71%), a slijede istaknuti pojedinci (16%). Najviše donacija stiglo je
iz Njemačke i SAD-a, potom slijede Austrija, Češka i Australija. Sanaciji
posljedica potresa bilo je namijenjeno 70% pristiglih sredstava a potom
slijede donacije osobama u siromaštvu i marginaliziranim skupinama (10%)
te obrazovanju (6%).
25

28. Struktura primatelja donacija
Neprofitne organizacije su tradicionalno najveći primatelj donacija. Samo
2020. godine to nije bio slučaj zbog izbijanja pandemije COVID-19 i potresa:
Te je godine za javne institucije zabilježen primitak daleko najvećeg broja
donacija, ali se 2021. godine neprofitne organizacije vraćaju na prvo mjesto
primatelja i nastavljaju biti ključnim kanalom distribucije krajnjim korisnicima.
U 2021. one su zaprimile 58% zabilježenog doniranog iznosa kroz 36% pojedi-
načnih donatorskih aktivnosti. Važno je napomenuti da se među primateljima
nalazi tek manji broj privatnih zaklada i stranih organizacija. Najveći broj čine
domaće organizacije i udruge aktivne u lokalnim zajednicama iz različitih
dijelova Hrvatske.
Građani su donirali neprofitnim organizacijama, kroz masovne kampanje, više
od trećine svojih donatorskih aktivnosti. Gotovo identičan udio izravno je
doniran pojedincima i obiteljima. Time su građani ukazali visok stupanj
povjerenja u neprofitne organizacije. Poslovni sektor, naročito korporacije,
drugi je najveći donator - neprofitne organizacije zaprimile su od tog sektora
četvrtinu donacija. Kao primjer takve donatorske akcije može poslužiti
kampanja Jedna manje u kojoj je Konzum, za svaku kupljenu ekološku torbu
napravljenu od recikliranog materijala, donirao po 0,13 eura građanskoj
inicijativi Čisteći medvjedići, posvećenoj čišćenju šuma.
Među organizacijama koje su zaprimile najveći iznos donacija prednjači, sa
zabilježenih sedam milijuna eura, Crveni križ Hrvatska. Iznos je prikupljen kroz
17 različitih donatorskih akcija - jedna je bila vezana uz podršku marginalizira-
nim skupinama, ostale rješavanju posljedica potresa. Za Crvenim križem slijedi
Hrvatska udruga poslodavaca koja je, u samo dvije zabilježene donatorske
akcije za sankcioniranje posljedica potresa, prikupila drugi najveći zabilježeni
iznos - 4,8 milijuna eura. Na trećem mjestu nalazi se Solidarna - zaklada za
ljudska prava i solidarnost za koju je zabilježen daleko najveći broj donatorskih
akcija kojima je prikupljeno preko 1,9 milijuna eura. Od 37 zabilježenih, dvije su
se donatorske akcije odnosile na podršku marginaliziranim skupinama, jedna
podršci mjerama za ublažavanje posljedica zaraze COIVD-om 19 a preostale
za sankcioniranje posljedica potresa.
26

29. Pojedinci i obitelji drugi su najveći primatelj donacija u Hrvatskoj. Svi donatori
namijenili su im sredstva značajnog broja donatorskih aktivnosti. Najčešći su
donatori građani i to kroz masovne kampanje, a uz njih privatne zaklade i
istaknuti pojedinci. Kada se sredstva doniraju direktno pojedincima i obitelji-
ma u potrebi, najčešće se radi o humanitarnim akcijama i zadovoljavanju
egzistencijalnih potreba. Jedan od primjera inovativne direktne donacije
pojedincima javnozdravstvena je kampanja, organiziran treću godinu
zaredom, Dan crvenih haljina, kojom se želi podići svijest o specifičnostima
moždanog udara u žena. U sklopu kampanje, neurološki su timovi Kliničkog
bolničkog centra Zagreb i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice
organizirali besplatne preventivne pretrage za žene u potresom pogođenom
području Petrinje.
27

30. 28
Neprofitne
organizacije
Pojedinci i obitelji
Javne institucije
Lokalne i nacionalne
vlasti
Ostalo
36,4%
57,7%
35,4%
15,4%
23,7%
15,4%
3,0%
9,0%
1,5%
2,6%
Udio instanci donatorskih aktivnosti
Udio u zabilježenom iznosu donacija
Struktura primatelja

31. 29
U odnosu na prethodne godine, u 2020. i 2021. zabilježen je veći broj donacija
usmjerenih na javni sektor, što možemo povezati sa snažnim zamahom krizne
filantropije nakon potresa u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji. Prepoznat
je, naime, veliki deficit u financijskim i tehničkim kapacitetima jedinica lokalne
(regionalne) samouprave za davanje adekvatnih odgovora na egzistencijalne
potrebe građana i ogromne razmjere devastacije. Stoga je najveći broj
donacija koje su zaprimile javne institucije bio namijenjen saniranju posljedica
potresa, nakon čega slijede donacije za sektor obrazovanja, zdravstveni
sektor te pomoć osobama u siromaštvu i marginaliziranim skupinama.
Donacije koje su zaprimile lokalne i nacionalne vlasti ponajprije su se ticale
posljedica potresa. Najčešći donator javnom sektoru neprofitni je sektor koji
javnim institucijama upućuje sredstva 52% instanci donatorskih aktivnosti, a
lokalnim i nacionalnim vlastima 4%. Slijedi korporativni sektor koji institucija-
ma namjenjuje sredstva prikupljena kroz 38% svojih donatorskih aktivnosti, a
lokalnim i nacionalnim vlastima kroz 5%.

32. 30
Struktura krajnjih korisnika filantropskih aktivnosti jasno odražava
najzastupljenija područja doniranja: (1) posljedice potresa, (2) siromaštvo i
marginalizacija, (3) zdravstvo i (4) obrazovanje. U ovom je slučaju bitno
razlikovati krajnje korisnike donacija od primatelja koji imaju funkciju
distributera prikupljenih sredstava, njihove organizacije, koordinacije i prioriti-
ziranja.
Drugu godinu zaredom su najčešći krajnji korisnici filantropskih akcija bili
korisnici usluga lokalne zajednice. Dok je u 2020. godini glavna svrha bila
ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 i potresa, u 2021. godini se
doniranje lokalnim zajednicama izravno povezuje s posljedicama potresa u
Petrinji, Sisku, Zagrebu i Glini. Korisnici usluga lokalne zajednice zaprimili su
tako čak 72% ukupnog iznosa donacija kroz 40% donatorskih aktivnosti.
Uz korisnike usluga lokalne zajednice ističu se još dvije skupine krajnjih korisni-
ka – osobe sa zdravstvenim problemima te djeca s teškoćama i osobe s
invaliditetom, dok od preostalih skupina nijedna ne dobiva više od 2%
ukupnog iznosa donacija. Djeca i odrasli sa zdravstvenim problemima, koji su
prije kriznog razdoblja bili najčešća grupa krajnjih korisnika, nalaze se u 2021.
na drugom mjestu. Njima je posvećeno 18% donatorskih aktivnosti, odnosno
16% prikupljenog iznosa donacija i to prvenstveno kroz masovne humanitarne
akcije. Potom slijede djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koje
su zaprimile 3% doniranog iznosa kroz 13% donacija.
Struktura krajnjih korisnika također ukazuje na dominantno humanitarnu
narav filantropije u Hrvatskoj. Njome se nastoje riješiti potrebe sugrađana koji
se suočavaju s egzistencijalnim problemima. Zanimljivo je primijetiti kako je
zabilježena tek jedna grupa krajnjih korisnika izvan ovog obrasca - talentirani
mladi ljudi - čije potrebe nailaze na donatorsku pažnju putem programa
stipendiranja.
Struktura krajnjih korisnika donacija

33. 31
Struktura krajnjih korisnika donacija
Korisnici usluga
lokalne zajednice
Osobe sa
zdravstvenim
problemima
Osobe
s invaliditetom
Socijalno ugrožene
osobe
Mladi talenti
Djeca i mladi bez
roditeljske skrbi
Životinje
39,9%
71,5%
17,6%
16,3%
13,0%
2,8%
12,0%
1,0%
3,8%
1,3%
3,7%
1,0%
2,4%
0,1%
Osobe u drugim
zemljama
Starija populacija
1,9%
0,3%
1,4%
0,0%
Beskućnici
1,2%
0,4%
Ostali
3,1%
5,3%
Udio instanci donatorskih aktivnosti
Udio u zabilježenom iznosu donacija

34. Tip donacija
Nakon stjecanja uvida u strukturu donatora, primatelja i korisnika, nužno je
razmotriti ključne načine prikupljanja i učinke koji se žele postići. Prema metodi
prikupljanja podataka, razlikuju se direktne donacije, donacije prikupljene
putem kampanja, donacije u formi natječaja i donacije prikupljene kroz
organizaciju specifičnih događanja. Prema učinku koji se nastoji ostvariti,
donacije se dijele na kratkoročne i dugoročne.
Za razliku od prethodne godine u kojoj su dominirale izravne donacije, najčešći
način doniranja u 2021. godini bile su kampanje za prikupljanje sredstava.
One odgovaraju naravi krizne filantropije i potrebi za brzom, efikasnom i
organiziranom masovnom mobilizacijom donatora. Stoga ne čudi što se 47%
pojedinačnih donatorskih aktivnosti odnosilo na ove kampanje. Prevladavale
su teme potresa, prikupljanja pomoći za medicinske terapije i blagdanska
davanja. Ovim tipom donacija prikupljeno je 69% ukupnog doniranog iznosa,
čime se pokazalo da su kampanje najučinkovitiji način prikupljanja donacija.
Ovakve kampanje obuhvaćaju i različite oblike mobilizacija zajednice u formi
volontiranja. Dobar primjer je Grad Koprivnica koji je ponovno organizirao
građansku akciju povodom Svjetskog dana čišćenja - 30 volontera sudjelovalo
u čišćenju nelegalnog odlagališta otpada uz prometnicu u naselju Reka.
Slijede direktne donacije koje čine 22% donatorskih aktivnosti i donose 25%
ukupno prikupljenog iznosa. Slično kao i kampanje za prikupljanje sredstava,
direktne donacije su najčešće vezane uz temu potresa, financijske podrške
medicinskim tretmanima i podršci marginaliziranim skupinama. Dok su
izravne podrške krajnjim korisnicima na drugom mjestu, a karakteristične su
za kriznu i humanitarnu filantropiju, ostalih 78% donatorskih aktivnosti zahtije-
valo je kompleksniju organizaciju i opsežniji angažman aktera: već spomenute
kampanje; natječaji (11%); različita događanja gdje prednjače sportske
manifestacije (6%), izložbe i sajmovi (6%) koncerati (4%). Jedan od primjera
donacije putem natječaja projekt je Korak bliže zajednici trgovine Studenac -
putem natječaja donirana su financijska sredstva deset neprofitnih organiza-
cija koje pomažu boljitku osoba bez doma, socijalno ugroženim obiteljima i
pojedincima te samohranim roditeljima. Primjer donatorske aktivnosti organi-
zacijom događanja pružila je Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod čiji su
učenici i profesori prodajom predmeta i slastica. u sklopu tradicionalnog
božićnog sajma, prikupili financijska sredstva koja su donirali humanitarnoj
udruzi Marijini obroci i time poklonili jedan obrok za 77 djece u Zambiji tijekom
sljedeće godine.
Način prikupljanja donacija
32

35. 33
Kampanje za
prikupljanje
sredstava
Direktne donacije
Događaji
Natječaji
47,1%
69,0%
22,2%
24,9%
19,3%
2,4%
11,4%
3,7%
Udio instanci donatorskih aktivnosti
Udio u zabilježenom iznosu donacija
Način doniranja

36. 34
Kao što je to bio slučaj prethodne godine, u 2021. je zabilježeno najviše kratko-
ročnih donacija (54%) koje su ponajprije uključivale nabavku potrošnih materi-
jala i zaliha (30%), humanitarnu pomoć (14%), a potom medicinske tretmane
(8%) i zadovoljavanje potreba stanovanja (2%). Kratkoročne donacije karakte-
ristične su za kriznu filantropiju koja je obilježila i 2021. godinu u Hrvatskoj, a
najčešći donatori su upravo građani kroz masovne kampanje. Ipak, zabilježen
je i zavidan broj strateških donacija (40%) i to prvenstveno zahvaljujući
donacijama poslovnog i neprofitnog sektora. Ove donacije obuhvaćale su
ponajprije darivanje opreme (28%), a tek onda usluga (5%), stipendija (5%).
Kapitalne investicije činile su tek 1%.

37. 35
Humanitarna pomoć
14,0%
Potrošni materijal i zalihe
29,7%
53,5%
40,3%
6,2%
Medicinski tretmani
7,5%
Stanovanje
2,4%
Namjeravani učinak donacija
Kratkoročne donacije
Usluge
5,1%
Oprema
28,0%
Stipendije / školarine
4,8%
Kapitalne investicije
Istraživanje i razvoj
Start-Up / početni kapital
1,4%
Podizanje razine društvene svesti
/zagovaranje
0,5%
0,2%
0,2%
Dugoročne donacije
Nepoznate donacije

38. Inovativno prikupljanje donacija za korisnike udruge Mali
zmaj
Volonter društva Mali zmaj, sedamnaestogodišnji Patrik Radotić, od 21. do 24.
lipnja propješačio je 180 kilometara od Zagreba do Rijeke kako bi prikupio
sredstva za akciju Mali zmaj ide u školu. Tom akcijom udruga priprema pakete
školskog pribora i opreme za djecu siromašnih obitelji te nezbrinutu djecu, a
Patrikov cilj bio je sakupiti sredstva za 100 školskih ruksaka. Svi građani bili su
pozvani podržati Patrika putem Crowfunding platforme Čini pravu stvar
doniranjem financijskih sredstava. Tijekom akcije prikupljeno je 4,9 tisuća
eura, što je bilo više od očekivanog pa je za djecu, uz pune školske torbe,
kupljena i oprema za tjelesni odgoj.
Olival i Hrvatska mreža za beskućnike - unaprjeđenje kvalitete
života beskućnika i beskućnica
Tijekom humanitarnog projekta #čistodaznaš, proizvođač kozmetike Olival je,
u razdoblju od 15. lipnja do 15. srpnja, donirao 2 eura za svaku kupovinu putem
njihovog web-shopa Hrvatskoj mreži za beskućnike, organizaciji posvećenoj
unaprjeđenju skrbi o beskućnicima i beskućnicama te drugim socijalno
isključenim skupinama. Ovim se projektom nastojalo upoznati javnost s
problemima beskućnici/ce u Hrvatskoj, posebno s nedostupnošću i nemoguć-
nosti održavanja osobne higijene nakon zatvaranja javnih kupališta tijekom
pandemije COVID-19. Sva prikupljena sredstva (4,6 tisuća eura) utrošena su
na omogućavanje korisnicima Mreže da besplatno koriste javna kupališta
punih šest mjeseci.
Podrška razvoju usluga u zajednici za djecu s teškoćama na
otoku Hvaru
Udruga Perle s otoka Hvara pruža podršku djeci s teškoćama u razvoju i
razvojnim odstupanjima. Tijekom rujna i listopada 2021., udruga je organizira-
la sportsku humanitarnu akciju Maraton dobrote - Daj 5 za Perle. Mještani su
mogli sudjelovati u raznim sportskim i kulturnim aktivnostima a cilj je bio
prikupiti financijska sredstva za održavanje jednogodišnjih terapija koje
udruga provodi. Akciji su se priključila i tri hrvatska maratonca koji su
plivanjem, bicikliranjem i trčanjem nastojali potaknuti doniranje. Prikupljeno
je više sredstava od planiranog čime je omogućeno dodatno unaprjeđenje
rada udruge ulaganjem u opremu za rad i profesionalno usavršavanje.
36
Primjeri istaknutih davanja

39. Ekološko-volonterska akcija obnavljanja šuma
Hrvatska poštanska banka je u suradnji s Hrvatskim šumama provela ekološ-
ko-volontersku akciju Zasadi s HPB-om kojom se nastojalo osvijestiti javnost i
progovoriti o važnosti šuma i njihovu očuvanju. Akcijom je zasađeno 30,000
sadnica u sedam županija. Time se ujedno obilježilo 30 godina poslovanja
HPB-a. Akcija se sastojala od dva dijela - u prvom su prikupljena sredstva za
nabavu sadnica. Zainteresirani građani donirali su 7,9 tisuća eura, dok je
ostatak sredstava potrebnih za nabavu sadnica (19,4 tisuća eura) osigurao
HPB. U drugom dijelu akcije su volonteri i stručnjaci Hrvatskih šuma zasadili
sadnice autohtonog hrasta lužnjaka na području Dugog Sela, Osijeka, Karlov-
ca, Bjelovara i Nove Gradiške; primorskog bora i pinija na požarom devastira-
nom području Biograda; bora i hrasta u oštećenoj šumi na području Buzeta.
Ronjenjem do zapošljavanja mladih SOS Dječjeg sela
Ronilački klub Roniti se mora još je 2016. godine pokrenuo akciju Plavo
ronilačko srce u sklopu koje pruža teorijsku i praktičnu obuku u ronjenju s
bocom štićenicima SOS Dječjeg sela Hrvatska. Edukacija obuhvaća trogodiš-
nje osposobljavanje štićenika za ronilačke vodiče i instruktore. Time im otvara
mogućnost zapošljavanju u sektoru ronilačkog turizma. U 2021. godini
započela je obuka druge generacije štićenika SOS Dječjeg sela financiranjem
od strane niza sponzora i pokrovitelja projekta. Radi se o inventivnom i uspješ-
nom filantropskom projektu transfera znanja za unaprjeđenje poslovnih
mogućnosti mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Pliva Hrvatska nagrađuje brigu o pacijentima
Organizacijom nagradnog natječaja Zajedno prema zdravlju, Pliva Hrvatska
odlučila je podržati niz inicijativa i praksi koje pomažu i olakšavaju život
pacijentima a temelje se na empatiji, humanosti, časti i suosjećanju. Nagrade
ukupne vrijednosti od 26,6 tisuća eura ravnomjerno se raspoređuju udrugama
i institucijama koje pružaju usluge kojima se olakšava liječenje ili oporavak
pacijenata. Dobitnici su bili: udruga Krijesnica koja pruža podršku djeci i
obiteljima suočenim s malignim bolestima; Specijalna bolnica za kronične
bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri; Udruga žena oboljelih i liječenih od raka -
Nismo same; udruga La Verna koja pruža podršku i usluge palijativnim
pacijentima i njihovim obiteljima.
37

40. 38
Korporativna podrška javnom sektoru u suočavanju s pande-
mijom COVID-19
Tvrtka IKEA i Designer Outlet Croatia donirali su opremu za zaštitu od zaraze
virusom COVID-19 (zaštitna odijela, maske i viziri) u vrijednosti od preko 530
tisuća eura zakladi Solidarna koja ih je preusmjerila na 174 institucije i nepro-
fitne organizacije na području cijele Hrvatska. U akciji su sudjelovale i tvrtke
Atlantic Group koja je ustupila skladišni prostor za zaštitnu opremu te INSAKO
d.o.o. koji je podržao redistribuciju i dostavu opreme. U razdoblju od pet
mjeseci, oprema je dostavljena na adrese 70 umirovljeničkih domova, 2
rehabilitacijska centra, centar za autizam, 3 osnovne škole, 79 dječjih vrtića,
neuropsihijatrijske bolnice, opće bolnice, 6 domova zdravlja, 6 zavoda za hitnu
medicinu i zavoda za javno zdravstvo te 4 neprofitne organizacije koje su
pružale podršku ublažavanju posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj
županiji.
Udruga Bog, pravda i poštenje - donatorska podrška COVID
odjelu dubrovačke bolnice
Nakon preboljenja zaraze COVID-om zbog čega je bila smještena u Opću
bolnicu Dubrovnik radi terapije kisikom i gubitka oca koji je podlegao virusu,
Ana Obradović Skračić odlučila je osnovati udrugu Bog, pravda, poštenje sa
željom da pomogne COVID odjelu u Općoj bolnici Dubrovnik. U sklopu udruge
organizirane su humanitarne akcije od kojih se ističu aukcija slika preko 40
lokalnih umjetnika i večere u restoranu u kojem su kuhali sudionici televizijske
emisije Večera za 5. Zahvaljujući prikupljenim sredstvima, kupljeno je 50
oksimetara, 2 monitora životnih funkcija, 1 aparat za detekciju vena, 40
madraca i nadmadraca za prevenciju dekubitusa, oprema za sestrinsku i
liječničku sobu dubrovačkog COVID odjela.
Zaklada Slagalica i dodjela nagrade za regionalnog filantro-
pa iz poslovnog sektora
Na Europski dan filantropije i zakladništva, Zaklada Slagalica dodijelila je
devetu nagradu Johann Kohlhoffer za filantropa iz poslovnog sektora Slavo-
nije i Baranje. U kategoriji tvrtki, nagradu je odnijela tvrtka Mesna industrija
Ravlić d.o.o. koja je aktivna u životu zajednica, podržava udruge civilnog
društva financijski i proizvodima a osnovala je i vlastiti volonterski klub. U
kategoriji obrta, nagradu je osvojio obrt IVY PC, đakovački obrt za računalno
programiranje i savjetovanje koji svojoj zajednici doprinosi darivanjem
računala i edukacijom starijih osoba za rad na njima.

41. 12
Izuzetak su tek privatne zaklade koje većinu svojih filantropskih aktivnosti usmjeravaju na pružanje stipendija, dok je u
civilnom društvu potres bio treće najzastupljenije potručje.
39
Analiza različitih aspekata i aktera filantropije u Hrvatskoj tijekom 2021.
godine jasno je ukazala na središnju ulogu koju je odigrao razorni potres u
Petrinji 29. prosinca 2020. godine. Gotovo sve skupine donatora usmjerile su
najveći iznos doniranih sredstava upravo sanaciji posljedica potresa, bilo s
kratkoročnim ili strateškim ciljevina.12
Kao što je već navedeno, 64% zabilježe-
nog ukupnog iznosa donacija bilo je usmjereno na ovu temu. Financijski
iskazano, u nju je uloženo 23,6 milijuna eura. Stoga će ovo poglavlje detaljnije
razraditi ključne aktere i primjere filantropije vezane uz sankcioniranje poslje-
dica potresa, posebice onog najrazornijeg koji je u prosincu 2020. pogodio
područje Petrinje, Siska i Gline.
Saniranje posljedica potresa
Ukupan iznos
donacija
23.634.303 €
Broj instanci
donatorskih aktivnosti
819

42. Prema broju donatorskih aktivnosti, najveći donatori su svakako bili građani
koji čine 62% svih donatorskih aktivnosti usmjerenih na ublažavanje posljedica
potresa. Zabilježene su čak 492 donatorske akcije kojima su građani pokazali
posebnu solidarnost kada su u pitanju egzistencijalni problemi nastradalih
sugrađana. Prvenstveno se radilo o kratkoročnoj humanitarnoj podršci
doniranjem financijskih i materijalnih sredstava sugrađanima u potrebi.
Primjer takve donatorske aktivnosti bila je i akcija Bilo srce kuca za sve vas u
organizaciji HNK Hajduk, KNH Torcida, Naš Hajduk te brojnih društava prijate-
lja Hajduka i podružnica Torcide. Oni su motivirali članove, fanove i građane
da doniraju radi sanacije posljedica potresa. Građani su se odazvali darujući
novac, materijalna sredstva (deke, grijalice, cerade, pokrivači) ili stavljanjem
na raspolaganje scojih nekretnina onima čiji su domovi stradali u potresu. I
građani iz dijaspore su promptno reagirali na kriznu situaciju. Tako je, primje-
rice, humanitarna organizacija Kruh sveog Ante - Australija, okupila veliki broj
pojedinaca koji su prikupili financijska sredstva u vrijednosti od gotovo
200.000 eura i zatim ih donirali pojedinim obiteljima stradalim u potresu
posredstvom organizacija iz neprofitnog sektora u Hrvatskoj.
Nakon građana, najaktivniji je bio poslovni sektor uz koji se veže 24% zabilježe-
nih donatorskih aktivnosti i najveći udio ukupnog doniranog iznosa (38%) i to
primarno od strane većih korporacija. Poslovni je sektor također najveći broj
donacija usmjerio pojedinačnim obiteljima, nakon čega slijede donacije
neprofitnom sektoru radi ublažavanja posljedica potresa. Jedan od primjera
je suradnja Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment i INE d.d. kojom je
pokriven trošak četverogodišnje školarine za preddiplomski studij ekonomije i
menadžmenta za osam učenika iz Sisačko-moslavačke županije te četvero
djece Ininih zaposlenika s potresom pogođenog područja.
Masovnim kampanjama prikupljanja sredstava u kojima su sudjelovali različiti
donatori ukupno je prikupljeno 36% zbirno zabilježenog iznosa i to kroz 58
različitih donatorskih akcija. Među njima se svakako ističu Hrvatski crveni križ
i Fond 5,5 za kriznu podršku nakon potresa Zaklade Solidarna.
Veliku kampanju organizirao je Hrvatski crveni križ čime je prikupljeno 6,9
milijuna eura u donacijama pojedinaca, poslovnog sektora i različitih organi-
zacija. Distribuirane su humanitarne potrepštine (hrana, voda, higijenske
potrepštine), humanitarna pomoć pojedinačnim obiteljima, financijska pomoć
razorenim dječjim vrtićima i dječjem domu, pružanjea psihološke pomoći na
terenu. Neprofitni sektor se prvenstveno kroz ovakve masovne kampanje
pokazao kao ključan akter visoko organizirane krizne filantropije koji kontinui-
rano uspijeva mobilizirati veliki broj donatora.
40

43. 41
Fond 5.5 Zaklade Solidarna osnovan je nakon potresa u Zagrebu, u ožujku
2020., kao plod suradnje Zaklade s uspješnom crowdfunding kampanjom
neformalne građanske inicijative Zagreb Earthquake Relief, kako bi se što
brže pružilo kriznu financijsku potporu socijalno ugroženim građanima.
Fond 5.5. ponovno je aktiviran neposredno nakon razornog potresa u
Petrinji 29. prosinca 2020. putem masovne, primarno digitalne donatorske
kampanje s mogućnostima doniranja različitim kanalima. Velikom huma-
nitarnom akcijom Solidarno s Petrinjom i SMŽ prikupljeno je više od 2,3
milijuna eura za krizno zbrinjavanje, stabilizaciju i oporavak više od 1200
obitelji stradalih od potresa iz cijele županije, s naglaskom na najteže
stradala ruralna područja Petrinje i Gline. Uplate su stizale iz Hrvatske i
inozemstva. Uplate građana iz inozemstva u prosjeku su iznosile 83 eura,
dok su hrvatski građani i građanke u prosjeku uplaćivali 51 euro. Ukupno
su bile 583 korporativne donacije s prikupljenih 698.363 eura. Inozemne
korporacije ukupno su uplatile 40,186.00 kuna, a prosječna donacija
iznosila je 1.198 eura.13
Oblici podrške Fonda 5.5. uključivali su jednokratnu
financijsku pomoć, pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravcima i
obnovi kuća te gospodarskih objekata. Uloženo je i 1,2 milijuna kuna u
razvoj lokalnih zajednica i obrazovnih kapaciteta širom potresom i
siromaštvom pogođene regije. Primarni korisnici podrške ble su socijalno
ugrožene skupine - staračka ruralna kućanstva, obitelji s malom djecom i
one koje brinu o starima i nemoćnima. Sekundarni korisnici su akteri
razvoja u lokalnim zajednicama – udruge, zadruge, OPG-ovi i mala
poduzeća na koje je usmjeren 1 milijun kuna (150 000 EUR) razvojnih
potpora. Fond je podržao i odgojno-obrazovni sektor: uz potporu donator-
ske akcije zaposlenika Europske banke za obnovu i razvoj podupire se
obnova Dječjeg doma Vrbina u Sisku i Sobe čuda u Petrinji, dok se uz
donaciju IKT tvrtke Infobip provode stručne edukacije za nastavnike iz
potresom pogođenih sredina. Fond 5.5 ostaje aktivan na Baniji i u 2022.
godini radi završetka svih projekata gradnje do kraja godine i daljnje
podrške lokalnim akterima obnove, oporavka i razvoja.
13
Zaklada Solidarna, Solidarni izvještaj: putevi doniranja za Baniju, travanj 2021.
„https://solidarna.hr/solidarni-izvjestaj-putevi-doniranja-za-baniju/

44. Prema broju donatorskih aktivnosti, najveći primatelj donacija vezanih uz
sankcioniranje posljedica potresa pojedinci su i obitelji kao klasični primatelji
kriznih donacija. Tako je više od polovice (52%) ovih donatorskih aktivnosti
izravno pružilo podršku pojedincima i obiteljima, iako u ukupnom iznosu
donacija one čine tek 7%. S druge strane, neprofitni sektor primio je čak 75%
zabilježenog doniranog iznosa i to prvenstveno od poslovnog sektora i građa-
na. Time se neprofitni sektor pokazao kao izrazito pouzdan posrednik za
formalnu filantropiju i preusmjeravanje donacija u kratkoročne i strateške
svrhe, dok su pojedinci kao primatelji više vezani uz neformalnije donatorske
akcije manjeg opsega.
Svakako je bitno spomenuti kako je potres povećao udio javnog sektora kao
primatelja donacija. Tako su sredstva četvrtine donatorskih aktivnosti za
sankcioniranje posljedica potresa donirana javnim ustanovama (18%) te
jedinicama lokalne samouprave i nacionalne vlasti (7%). Jedan od takvih
primjera je donacija Erste banke i njenih dioničara - donirali su oko 133 tisuće
eura jedinicama lokalne (regionalne) samouprave za nabavu opreme:
Sisačko-moslavačkoj županiji, Gradu Sisku, Gradu Petrinji i Gradu Glini.
Vlada RH otvorila je poseban račun Državnog proračuna za financijske
donacije za sanaciju šteta u područjima pogođenim potresom.
Valja naglasiti kako su financijske donacije te formalna filantropija prevlada-
vali u medijskom izvještavanju. Krizni odgovor na potres obilježile su također, a
mnoge i ganule, neformalne akcije solidarnih građana koji možda nemaju
novac, ali imaju snažnu želju pomoći. Među takvim se donacijama izdvaja
ekspeditivna humanitarna podrška navijača Dinama (Bad Blue Boys) stradal-
nicima potresa na Baniji - oni su se u prosincu 2020./siječnju 2021. brzo
mobilizirali i otputovali u Sisak i Petrinju fizičkim radom pomoći u čišćenju
ruševina.
Hrvatska se filantropija, uz snažnu podršku dijaspore i inozemstva, u 2021.
godini iskazala solidarnim valom darivanja za potresom poharane zajednice, s
mnoštvom dinamičnih, raznolikih i široko rasprostranjenih praksi – od online
koncerata, preko volontiranja do masovnih digitalnih kampanja. Davanja su
pokrila široki spektar korisnika donacija – od lokalnih vlasti, škola i udruga,
preko posredničkih zaklada i humantarnih organizacija do staračkih kućan-
stava i obiteljskih gospodarstava. Snažan filantropski odgovor na potres
stvorio je ne samo dodatni financijski i materijalni izvor podrške za stradale i za
javni sektor, već je i sam po sebi imao veliku vrijednost. Radi se, naime, o
konkretnom iskazu empatije i društvene solidarnosti s pozitivnim učinkom na
socijalnu koheziju i osjećaj stradalnika da nisu sami. Zanimljivo je da se,
unatoč javnim zahvalama predstavnika vlasti za volonterski rad i donacije,
država ipak nije odrekla PDV-a na robe i usluge za sanaciju potresa plaćenih
iz donacija prikupljenih putem registriranih humanitarnih akcija. Tako se
potvrđuje teza da je filantropija u Hrvatskoj – unatoč kriznim vremenima – još
uvijek nedovoljno prepoznata i priznata kao važan društveni resurs.
42

45. Medijsko izveštavanje o filantropiji
Uz direktne pokazatelje razvijenosti filantropije, kao što su broj instanci
doniranja i visina zabilježenog iznosa donacija, sam način i opseg izvještava-
nja predstavlja jasan pokazatelj odnosa medija prema ovom pitanju, a samim
tim i, posredno, ukazuje na mjesto koje filantropija kao tema u društvu
zauzima. U tom smislu značajno je detektirati broj i sadržajnost medijskih
objava, kontekst u kojem se o filantropiji govori i piše, kao i prostor i vrijeme u
kojem se vijesti prenose.
Tijekom istraživanja zabilježeno je sveukupno 7.066 medijskih objava o
donatorskim aktivnostima i to kroz 987 pojedinačnih medija. Među najaktivni-
jim medijima nalazi se poveći broj onih lokalnih i regionalnih. Filantropija je
svakako bila najzastupljenija u medijskim objavama na internetskim portalima
(83%), nakon čega slijede tiskani mediji (14%) i na začelju radio i televizija s
posebno malim udjelom objava (3%). Ipak, iako elektronski mediji nisu često
izvještavali o filantropskim aktivnostima, čak 20% reportaža bilo je prikazano
u udarno vrijeme, između 19:00 i 22:00 sata.
Vrsta medija Broj medija Udio medija
Broj medijskih
objava
Udio medijskih
objava
565 57,2% 5.889 83,3%
313 31,7% 982 13,9%
109 11,0% 195 2,8%
987 100,0% 7.066 100,0%
Internet portali
Tiskani mediji
Elektronski mediji
Ukupno
43

46. 44
Kada su tiskani mediji izvještavali o filantropiji, najčešće su to činili na manje
istaknutim mjestima. Vijest o filantropiji se na prvih pet stranica nalazilo tek u
8% slučajeva, na sljedećih pet stranica u 13% slučajeva, dok se više od tri
četvrtine zabilježenih medijskih objava (79%) nalazilo nakon jedanaeste strani-
ce. To nimalo ne iznenađuju budući da većina filantropskih aktivnosti ima
snažan lokalni karakter a često se radi i o manjim aktivnostima koje ne dolaze
na dnevni red nacionalnih medija. Sljedeća tablica prikazuje Top 5 internet-
skih, tiskanih i elektronskim medija koji su najčešće izvještavali o donatorskim
aktivnostima. Među njima se nalazi zavidan broj regionalnih medija:
Top 5 medija
Internet Tiskani Elektronski
Glasistre.hr
dalmatinskiportal.hr
24sata.hr
dalmacijadanas.hr
Radio.hrt.hr
Novi list
Glas Slavonije
Glas Istre
Zadarski list
Slobodna Dalmacija
- Zdravo življenje
HR1
HRT1
HRT4
Hrvatski katolički radio
RTL Televizija

47. Za procjenu odnosa medija prema filantropiji, relevantan pokazatelj intenzite-
ta medijskog praćenja broj je medijskih objava po instanci donatorske
aktivnosti. Tako promatrano, uočava se pad praćenosti medijskih objava
nakon 2019. godine. Tada je jedna donatorska aktivnost u prosjeku bila
popraćena s 3,5 medijskih objava, dok je u 2020. to bio slučaj s 1,6 medijskih
objava. U 2021. godini zabilježen je porast u apsolutnom broju medijskih
objava kao i stupnju popraćenosti donatorskih aktivnosti (2,5). Ipak, oba
pokazatelja niža su nego u godinama koje su prethodile kriznom razdoblju.
Kada je riječ o kvaliteti medijskog izvještavanja, u 2021. godini nastavljen je
trend pada udjela instanci donatorskih aktivnosti zabilježenih u medijima koje
sadrže podatke o doniranim iznosima, bilo novčanim ili o količini donirane robe
i usluga. Tek je 33% instanci donatorskih aktivnosti sadržavalo ovu informaci-
ju. Za povjerenje javnosti u filantropski sektor presudna je transparentnost, a
time i preciznost financijskih informacija o donatorskim aktivnostima, za što
suodgovornost leži na svima - organizatorima donatorskih aktivnosti, donato-
rima i medijima, i to prvenstveno njihovima upravljačima, vlasnicima i uredni-
cima.
Ipak, dobar je medijski trend nastavak dominanto pozitivno intoniranog
izvještavanja o filantropiji koje je zabilježeno u čak 99% evidentiranih medijskih
objava o donatorskim akcijama tijekom 2021. godine. To je pozitivan pokaza-
telj, ako se ima u vidu presudna uloga medija u mobilizaciji javnosti, osigura-
nju transparentnosti a time i izgradnji povjerenja građana u filantropske
aktere i akcije.
2015. 2016. 2017. 2018.
2.442
7.703
3.472
11.414
2.892
9.158
2.623
9.678
Broj instanci
donatorskih
aktivnosti
Broj medijskih
objava
2019. 2020. 2021.
2.887
10.213
3.238
5.116
2.829
7.066
3,2
22,1%
3,3
43,5%
3,2
58,4%
3,7
69,0%
Odnos medijskih
objava i instanci
donatorskih
aktivnosti
Objave koje sadrže
informaciju o
doniranim iznosima
3,5
49,8%
1,6
36,3%
2,5
33,4%
45

48. Aneks
Istraživačka praksa pokazuje da je stupanj razvoja filantropije u nekom
društvu moguće mjeriti na tri različita načina: 1) anketnim ispitivanjem građa-
na; 2) anketnim ispitivanjem stručnjaka; 3) oslanjanjem na službene podatke.
Anketna istraživanja pružaju uvid u stavove javnog mnijenja ili stručnjaka o
nekoj temi, u ovom slučaju filantropiji. Međutim, procjena stupnja razvoja
filantropije se, osim na stavovima, zasniva i na samom ponašanju građana i
pravnih subjekata, što se kroz anketna istraživanja ne može precizno utvrditi.
Pored mnogih drugih metodoloških ograničenja, upravo samoprocjena
ispitanika predstavlja najveću manjkavost anketnih istraživanja kakva na
globalnoj razini provode Charity Aid Fondation i Lilly Family School of Philant-
hropy. Međutim, ova dva istraživačka centra, barem kada je o nacionalnoj
filantropiji riječ, imaju mogućnost oslanjanja na službene podatke koje
prikuplja i objavljuje nacionalna porezna služba. Nažalost, ni u jednoj zemlji
Zapadnog Balkana ovaj izvor podataka nije dostupan jer nacionalne porezne
službe podatke o doniranju ne prikupljaju. Catalyst se zato opredijelio za
alternativne načine prikupljanja podataka pa koristi prije svega medije, a
potom ostale dostupne direktne izvore. Konkretno, podaci u ovom izvještaju
prikupljeni su praćenjem medija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom
nivou, a bili su uključeni elektronski, tiskani i online mediji u razdoblju od 1.
siječnja do 31. prosinca 2021. godine.
Ovako postavljena metodologija pokazuje nekoliko ograničenja koja treba
naglasiti. Kao prvo, između stvarnog stanja na terenu i zabilježenih podataka
postoji jaz koji se ne smije negirati. S obzirom na to da je metoda prikupljanja
podataka višestupanjska, sasvim je izvjesno da zabilježene vrijednosti podcje-
njuju stvarni opseg i intenzitet filantropskih aktivnosti. Osim što mediji ne
izvještavaju o filantropiji sveobuhvatno, ni sama metoda praćenja medija
(press-clipping) ne može biti shvaćena kao sveobuhvatna procjena stanja
filantropije. Budući da je riječ o uzorku, a ne podacima populacije, i budući da
mediji izvještavaju o akcijama koje su njima zanimljive, izvjesno je da medijski
izvještaji precjenjuju prisustvo velikih donatora u odnosu na male, kao i
donirani novac u odnosu na robu i usluge. Pritom se vrijednost robe ne može
uvijek precizno iskazati u novcu pa su procjene doniranih vrijednosti koje
Catalyst daje okvirne. Štoviše, ukoliko bi medijski izvještaji i bili sveobuhvatni,
ne postoji metodološki savršen način kontrole pouzdanosti podataka. Među-
tim, iako prethodna ograničenja nije moguće nadići sve dok ne postoje službe-
ni podaci o opsegu i intenzitetu doniranja14
, kontrola pouzdanosti podataka je
donekle ostvarena preklapanjem jer često veći broj medija izvještava o istim
akcijama, i procesom verifikacije u direktnoj komunikaciji s donatorima,
odnosno primateljima donacija.
46
Metodologija
14
Iako treba imati u vidu da registrovani podaci ne mogu obuhvatiti neformalne prakse filantropije u kojima građani jedni
drugima pružaju razne vidove pomoći. Ovakav vid filantropije je, donekle, moguće ispitati ankentnim istraživanjem uz
ograničenja koja takav metod istraživanja podrazumeva.

49. Ipak, bez obzira na navedena ograničenja, može se sa sigurnošću tvrditi da
zabilježene vrijednosti, iako nisu sveobuhvatne, omogućuju pouzdanu procje-
nu minimalnih donacija. Tako se, ako je riječ o broju filantropskih akcija, može
sa sigurnošću tvrditi da prikazani broj instanci donatorskih aktivnosti
predstavlja minimalnu procjenu stvarnog stanja - prikazane aktivnosti sigurno
su se dogodile, dok su stvarne vrijednosti posve izvjesno veće. Isto vrijedi i za
druge pokazatelje - doniranog iznosa, strukture donatora, primatelja, korisni-
ka donacija i ostalo. Dakle, podaci koje je prikupio Catalyst Balkans mogu se
koristiti kao pokazatelji minimalnog stupnja razvoja doniranja za opće dobro u
određenoj zemlji, što potom omogućava kontinuirano praćenje trendova
opsega i intenziteta doniranja, kao i trendova u količini i kvaliteti medijskih
prikaza.
47

50. Davanje za društveno dobro bez ostvarivanja naknade, odnosno dobrovoljno
davanje novca, dobara, vremena ili usluga da bi se nekome pomoglo ili poboljšalo
stanje u društvu.
Filantropija
Donacija
Instanca doniranja
Donator
Građani (masovno)
Poslovni sektor
Pojedinci
Mješoviti donatori
Primatelji donacija
Krajnji korisnici
donacija
Korisnici usluga
lokalne zajednice
Predmet darivanja, tj. novac, roba, vrijeme i/ili usluga koja se dobrovoljno pruža
onome kome je pomoć potrebna, bez ostvarivanja naknade.
Jedinstveni događaj, odnosno slučaj prikupljanja donacija. Može se sastojati od
pojedinačnih ili višestrukih donacija (npr. kampanja u kojoj građani prikupljaju
masovne donacije za nečije liječenje). Instance doniranja, iako agregirane, nisu
jednake veličine, te ih je teško međusobno uspoređivati.
Fizička ili pravna osoba koje daruje novac, vrijeme, usluge i/ili robu. Radi lakšeg
praćenja trendova, donatori su podijeljeni na tipove:
Tip donatora – velik broj građana koji se ne mogu identificirati imenom i prezimenom.
Tip donatora – korporacije (više od 50 zaposlenih), korporativne fondacije te mala i
srednja poduzeća (manje od 50 zaposlenih).
Tip donatora – građani koji se mogu identificirati.
Tip donatora – slučajevi gdje jedna instanca uključuje više tipova donatora.
Privatna i/ili pravna osoba koja prima donacije direktno od donatora. Tipovi primate-
lja donacija su neprofitne organizacije, pojedinci i obitelji, javne institucije, lokalne i
nacionalne vlasti. Kao primatelji, pojedinci i obitelji su uglavnom i korisnici donacija,
dok su ostali tipovi primatelja nerijetko posrednici u pružanju pomoći krajnjim
korisnicima.
Ciljne skupine za čiju su dobrobit donacije prikupljane. Naprimjer, ako je određena
škola primatelj donacije, krajnji korisnici mogu biti učenici te škole.
Ciljne skupine koje ostvaruju dobrobit pri korištenju onih usluga za čije pružanje je
lokalna zajednica primila donaciju.
Namjeravani učinak
donacije
Tip učinka koji bi donacija trebala ostvariti. Kratkoročne donacije su potrošna roba,
materijali, zalihe i slično, dok u strateške donacije spadaju kapitalna ulaganja,
oprema, stipendije itd.
Način doniranja
Način na koji je realizirana donatorska aktivnost. U tom smislu, donacije dijelimo na
sljedeće kategorije: direktne donacije, kampanje, događanja i natječaji.
Pojmovnik
48

51. Slučaj u kojem poznati donator bira primatelja (instituciju, korisnika) i direktno donira
bez posrednika. Direktna donacija može i ne mora biti dio šire kampanje.
Direktne donacije
Natječaji
Kampanje
Široko objavljen poziv na doniranje za određenu namjenu. Kontinuirana je, odvija se
u precizno određenom vremenskom razdoblju a može obuhvatit jedan ili više
događanja. Kampanje mogu biti lokalne, regionalne ili nacionalne.
Događaji Događaj oganiziran s ciljem prikupljanja sredstava za određenu pojedinačnu ili
višestruku namjenu. Može biti samostalan događaj ili organiziran kao dio kampanje.
Javno objavljen poziv za dostavljanje prijava za dodjelu donacija. Najavljuje ga
donator i obično ima jasno razrađene kriterije odabira.
49

52. Trendovi davanja prikazani
prema indikatorima
Statistički značajane razlike na razini α=0.01
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
51 68 43 34 31 103 445
90 136 99 107 91 116 117
27 75 70 44 53 48 100
101 141 109 75 138 108 93
27 66 53 52 59 63 81
84 10015
100 71 98 95 72
66 87 66 46 80 92 68
62 92 87 75 77 115 66
77 121 55 51 62 63 66
79 90 81 62 71 129 55
70 107 101 172 123 71 46
36 86 38 31 54 44 44
34 60 77 64 58 59 42
24 37 34 23 33 35 39
67 86 52 45 64 57 34
31 48 31 17 39 26 22
39 46 33 40 54 29 21
14 54 30 16 21 51 21
23 75 35 144 47 26 18
11 26 32 15 28 17 17
31 45 42 15 12 32 14
15
U apsolutnim vrijednostima postoji rast donacija u Istarskoj županiji između 2015. i 2016. godine. Međutim, u odnosu na
ukupni broj donacija u svakoj godini, 100 donacija zapravo je manje od 84.
50
Sisačko-moslavačka županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Šibensko-kninska županija
Međimurska županija
Koprivničko-križevačka županija
Istarska županija
Primorsko-goranska županija
Grad Zagreb
Vukovarsko-srijemska županija
Zadarska županija
Osječko-baranjska županija
Brodsko-posavska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Krapinsko-zagorska županija
Varaždinska županija
Požeško-slavonska županija
Karlovačka županija
Ličko-senjska županija
Virovitičko-podravska županija
Zagrebačka županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
Geografska distrubicija davanja
(Broj instanci na 100,000 stanovnika)

53. Trendovi davanja prikazani
prema indikatorima
Statistički značajane razlike na razini α=0.01
Mjesečna distribucija davanja
(Udjel u svim instancama doniranja)
4% 5% 5% 4% 5% 5% 16%
6% 6% 4% 5% 3% 5% 7%
11% 7% 10% 9% 6% 11% 6%
11% 7% 10% 14% 13% 14% 6%
11% 11% 11% 20% 9% 9% 8%
9% 17% 17% 9% 9% 4% 5%
6% 6% 7% 4% 5% 2% 4%
Siječanj
Ožujak
Travanj
Lipanj
Srpanj
Svibanj
5% 4% 4% 5% 3% 2% 4%
7% 7% 7% 5% 5% 6% 6%
10% 6% 9% 9% 8% 10% 9%
10% 6% 7% 4% 7% 6% 6%
10% 18% 9% 12% 27% 26% 23%
Kolovoz
Rujan
Studeni
Prosinac
Listopad
Veljača
51
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

54. 16% 10% 9% 7% 9% 8% 6%
29% 22% 21% 18% 24% 13% 18%
6% 12% 16% 18% 14% 8% 12%
35% 37% 35% 37% 37% 16% 18%
14% 19% 19% 20% 16% 55% 46%
Zdravstvena skrb
Obrazovanje
Drugo
Udio u doniranom iznosu
Podrška marginaliziranim
grupama
3% 3% 5% 13% 7% 3% 1%
37% 24% 37% 29% 57% 8% 12%
12% 15% 23% 20% 4% 3% 10%
11% 16% 20% 22% 11% 5% 5%
37% 42% 15% 16% 21% 81% 72%
Suzbijanje siromaštva
Zdravstvena skrb
Podrška marginaliziranim
grupama
Drugo
Obrazovanje
Suzbijanje siromaštva
Struktura donatora 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
73% 59% 49% 34% 55% 44% 58%
15% 32% 42% 51% 27% 34% 26%
3% 2% 2% 10% 5% 6% 3%
9% 7% 7% 5% 13% 16% 13%
Udio u instancama doniranja
Poslovni sektor
Pojedinci filantropi
Udio u doniranom iznosu
Drugo
74% 59% 49% 34% 55% 20% 29%
15% 32% 42% 51% 27% 56% 37%
3% 2% 2% 10% 5% 2% 2%
8% 7% 7% 5% 13% 22% 32%
Građani
Poslovni sektor
Drugo
Pojedinci filantropi
Građani
Trendovi davanja prikazani
prema indikatorima
Statistički značajane razlike na razini α=0.01
52
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Udio u instancama doniranja
Teme davanja

55. 2% 2% 1% 1% 1% 2% 2%
6% 7% 2% 1% 14% 2% 16%
Udio u doniranom iznosu
Udio u instancama doniranja
Struktura primatelja donacija 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
31% 16% 15% 13% 24% 24% 35%
43% 55% 62% 66% 54% 32% 36%
23% 24% 20% 19% 21% 38% 24%
1% 3% 1% 1% 1% 5% 3%
2% 2% 2% 1% 0% 1% 2%
Udio u instancama doniranja
Neprofitne organizacije
Institucije
Ostalo
Udio u doniranom iznosu
Lokalne/državne vlasti
33% 13% 16% 14% 29% 6% 15%
18% 24% 48% 50% 49% 20% 58%
25% 34% 34% 34% 14% 37% 15%
6% 28% 2% 1% 0% 36% 9%
18% 1% 0% 1% 8% 1% 3%
Pojedinci/Obitelji
Neprofitne organizacije
Lokalne/državne vlasti
Ostalo
Institucije
Pojedinci/Obitelji
Trendovi davanja prikazani
prema indikatorima
Statistički značajane razlike na razini α=0.01
53
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Davanja dijaspore

56. Udio u instancama doniranja
Osobe sa zdravstvenim
tegobama
Osobe u ekonomskoj potrebi
Ostalo
Udio u doniranom iznosu
Korisnici usluga lokalnih
zajednica
Osobe s invaliditetom
Osobe sa zdravstvenim
tegobama
Korisnici usluga lokalnih
zajednica
Ostalo
Osobe u ekonomskoj potrebi
Osobe s invaliditetom
Načini doniranja 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
31% 17% 10% 6% 17% 37% 47%
46% 47% 42% 30% 45% 13% 19%
2% 19% 28% 37% 16% 3% 12%
Udio u instancama doniranja
Kampanje/apeli
Događaji
Udio u doniranom iznosu
Natječaji
59% 46% 25% 39% 31% 59% 25%
30% 21% 16% 5% 47% 37% 69%
9% 17% 31% 20% 14% 1% 2%
2% 16% 28% 36% 8% 3% 4%
Direktne donacije
Kampanje/apeli
Natječaji
Događaji
Direktne donacije 21% 17% 20% 27% 22% 47% 22%
19% 20% 19% 14% 18% 9% 13%
26% 22% 19% 16% 23% 24% 18%
21% 17% 17% 22% 20% 16% 12%
10% 23% 27% 31% 18% 31% 40%
24% 18% 18% 17% 21% 20% 17%
7% 11% 9% 10% 6% 2% 3%
31% 18% 19% 21% 53% 43% 16%
4% 4% 8% 17% 7% 5% 1%
35% 53% 35% 30% 21% 35% 72%
23% 14% 29% 22% 11% 15% 8%
Trendovi davanja prikazani
prema indikatorima
Statistički značajane razlike na razini α=0.01
54
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Kategorije krajnjih korisnika

57. 41% 46% 47% 52% 57% 51% 54%
30% 35% 36% 42% 37% 38% 40%
29% 19% 17% 6% 6% 11% 6%
Dugoročna podrška
Nepoznato
Udio u doniranom iznosu
26% 15% 22% 39% 56% 17% 46%
63% 70% 68% 58% 40% 74% 52%
11% 15% 10% 3% 4% 9% 2%
Jednokratna podrška
Dugoročna podrška
Nepoznato
Jednokratna podrška
Trendovi davanja prikazani
prema indikatorima
Statistički značajane razlike na razini α=0.01
55
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Udio u instancama doniranja
Planirani učinak doniranja

58. 56
Istraživanje Hrvatska daruje 2020. – Izvješće o stanju filantropije dio je šire inicijative
kojoj je cilj promicanje i poticanje filantropije u regiji, a provodi ga zaklada Catalyst.
Konkretno istraživanje i ovu publikaciju provela je i pripremila zaklada Catalyst
(Catalyst Balkans) uz velikodušnu potporu Zaklade C. S. Mott i Zaklade braće
Rockefeller.
Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Zaklade C. S.
Mott, Zaklade braće Rockefeller ili njihovih partnera.

59. Catalyst Balkans
38 Takovska,
11000 Beograd, Srbija
catalystbalkans.org
Lektura
Sanja Sarnavka
Izvor podataka:
givingbalkans.org
U sjećanje na Aleksandru Vesić
Autorice
Petra Škokić i Marina Škrabalo
Urednik
Vuk Vuković
Beograd, 2022.
Prikupljanje podataka
Nevena Đurić
Kvaliteta podataka
Jelena Bekčić i Maja Gligorić
Dizajn
Dragana Pavlović
Istraživanje poduprli