2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Definisati nivo zdravstvene zaštite u kojem se problem čekanja
istražuje, ulogu te ciljeve tog nivoa.
Objasniti teorijski pojavu redova čekanja na primarnom nivou
zdravstvene zaštite, kao i uzroke koji prethode toj pojavi.
Objasniti teorijski pojavu krizne situacije koja može usljediti zbog
redova čekanja, te kako se ista može manifestovati.
Identificirati greške pojedinca i sistema koje dovode do definisanog
problema.
3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Primjeniti kvantitativnu analizu teorije redova čekanja, na
konkretnom primjeru, u svrhu pronalaženja optimalnog rješenja za
stabilno funkcionisanje posmatranog zdravstvenog sistema.
Predočiti efekte spomenute analize na zadovoljstvo svih relevantnih
skupina – menadžera, liječnika i korisnika zdravstvenih usluga.
Skrenuti pažnju na ograničenja primjene teorije redova čekanja u
zdravstvu.
4. GLAVNA I POMOĆNE HIPOTEZE
Broj opredjeljenih lica po jednom doktoru medicine/timu u
Službi opšta primarna zdravstvena zaštita je optimalan
Redovi čekanja prvenstveno su posljedica latentnih grešaka unutar
sistema.
Smanjenje prosječnog vremena čekanja može se postići kvalitetnom
organizacijom poslova unutar sistema koji se posmatra, bez
dodatnih novčanih ulaganja.
Kašnjenja sistema u isporuci zdravstvenih usluga u direktnoj su vezi
sa zadovoljstvom pacijenata.
5. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Uloga primarne zdravstvene zaštite
Glavni cilj reforme primarne zdravstvene zaštite je:
„Poboljšanje zdravlja stanovništva i zadovoljstva korisnika usluga kroz
univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu, kvalitetnu i isplativu
primarnu zdravstvenu zaštitu orijentiranu ka porodici i zajednici i
baziranoj na promociji zdravlja i prevenciji bolesti ”.
6. • Pojam primarne zdravstvene zaštite
• Glavni cilj reforme primarne zdravstvene zaštite je
„Poboljšanje zdravlja stanovništva i zadovoljstva korisnika usluga kroz
univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu, kvalitetnu i isplativu
primarnu zdravstvenu zaštitu orijentiranu ka porodici i zajednici i
baziranoj na promociji zdravlja i prevenciji bolesti ”.
U djelokrug primarne zdravstvene zaštite spadaju:
• opšta porodična medicina,
• pedijatrija,
• školska medicina,
• pneumoftiziološka zaštita,
• medicina rada,
• ginekologija i
• hitna pomoć
PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
7. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Timovi porodične medicine predstavljaju:
• prvi kontakt sa građanima na ulazu u sistem zdravstvene zaštite,
• osnovu za registrovanje stanovništva u skladu sa slobodom
stanovnika za izborom porodičnog liječnika.
• Svaki tim može registrovati najmanje 1.500 a najviše 2.500
stanovnika.
Uloga porodičnog doktora
8. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Grafikon 1. Broj stanovnika po doktoru medicine u PZZ u FBiH u 2010. godini
2908
1174
1587
9. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Dok je u bogatim zemljama sistem izabranog doktora
pokazao svoje prednosti, postavlja se niz pitanja:
• Kakva je situacija u bosansko-hercegovačkoj praksi?
• Da li postoji dovoljan broj liječnika za timove porodične medicine?
• Da li su pacijenti prihvatili novu praksu tj. instituciju - izabrani
doktor?
• Da li su "hitni slučajevi" na vrijeme zbrinuti?
• Koliko uvođenje sistema medicinske zaštite bogatih zemalja u
pretežno siromašnoj BiH ide u prilog bolesnima, zbog kojih
medicinske ustanove i postoje?
10. KARAKTERISTIKE REDOVA ČEKANJA NA PRIMARNOM
NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Pojam redova čekanja
Vrste redova čekanja:
• unutar sistema (boravak pacijenata u zdravstvenoj ustanovi)
• izvan sistema (liste čekanja)
11. KARAKTERISTIKE REDOVA ČEKANJA NA PRIMARNOM
NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Grafikon 2. Primjena Ishikawa dijagrama kod identificiranja uzroka koji
dovode do formiranja redova čekanja na primarnom nivou zdravstvene
zaštite
OSOBLJEPOLITIKA
PROCEDUREKORISNICI
REDOVI
ČEKANJA
12. KARAKTERISTIKE REDOVA ČEKANJA NA PRIMARNOM
NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Tabela 1: Ključni uzroci redova čekanja na primarnom nivou zdravstvene zaštite
13. KARAKTERISTIKE REDOVA ČEKANJA NA
PRIMARNOM NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Grafikon 3: Pareto dijagram za moguće uzroke dugog čekanja na pregled
24 20 18 17
6 3 3 3 2 2 1 1
24
44
62
79
85 88 91 94 96 98 99 100
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Neograničen
brojposjetabez
medicinske
indikacije
Previše
papirologije
Nedostatak
kadra
Preopterećenost
osoblja
Loša
organizacija
poslova
Osobljekasni
naposao
Osobljenemari
zatačnost
Needuciranost
pacijenata
Korisnicine
dolazeu
zakazano
vrijeme
Nepraktikovanje
sistema
naručivanja
Ranijiodlazak
osobljasa
posla
Pretežnostara
struktura
stanovništva
Uzroci redova čekanja
Postotakodgovora
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Kumulativnipostotci
Postotak odgovora
Kumulativni postotci
14. KARAKTERISTIKE REDOVA ČEKANJA NA PRIMARNOM
NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Slika 1. Potencijalne posljedice formiranja redova čekanja
15. GREŠKE KOJE PRETHODE NASTANKU
PROBLEMA
Aktivne greške
• Doktor/ica kasni na posao
• Doktor/ica ne poštuje zakazani termin
• Doktor/ica ranijie odlazi sa posla
Latentne greške
• neadekvatna osposobljenost i nestručnost rukovodstva
• slaba organizaciona kultura
• neefikasan komunikacijski sistem
• nerazvijeni odjel ljudskih resursa
• loša organizacija rada
16. GREŠKE KOJE PRETHODE NASTANKU
PROBLEMA
Grafikon 4. Opterećenost (poslom) doktora medicine u Službi opšta
primarna zdravstvena zaštita.
85%
9%
6%
Uglavnom
Djelimično
Nisam
18. REDUCIRANJE REDOVA ČEKANJA I VREMENA
ČEKANJA UZ ODRŽAVANJE STABILNOG
STANJA SISTEMA
Operaciona istraživanja u zdravstvu
Pojam Teorije redova čekanja
Koristi primjene Teorije redova čekanja u zdravstvu
ogledaju se kroz:
• sistemsku analizu i opravdanost poslovnih odluka
• regulaciju protoka pacijenata kroz sistem
• minimiziranje troškova uz reduciranje kašnjenja u sistemu
19. REDUCIRANJE REDOVA ČEKANJA I VREMENA
ČEKANJA UZ ODRŽAVANJE STABILNOG
STANJA SISTEMA
Grafikon 5. Troškovni model reda čekanja
20. Smanjenje prosječnog vremena čekanja
može se postići kvalitetnom
organizacijom poslova unutar sistema
koji se posmatra, bez dodatnih
novčanih ulaganja.
21. REDUCIRANJE REDOVA ČEKANJA I VREMENA
ČEKANJA UZ ODRŽAVANJE STABILNOG
STANJA SISTEMA
Istaknute mjere učinkovitosti kod sistema čekanja su:
l
m
n
r
nV
rV kV
22. REDUCIRANJE REDOVA ČEKANJA I VREMENA
ČEKANJA UZ ODRŽAVANJE STABILNOG
STANJA SISTEMA
Da bi analizirani sistem bio stabilan moraju biti
ispunjeni sljedeći uslovi:
1 1
1
S
S
S S S
l m
l l l
m m m
23. REDUCIRANJE REDOVA ČEKANJA I VREMENA
ČEKANJA UZ ODRŽAVANJE STABILNOG
STANJA SISTEMA
1 iS m
1 iS m
2 iS m
2 iS m
Postoje četiri karakteristična opšta tipa sistema
usluživanja i to:
24. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
Prikupljanje ulaznih podataka za kreiranje
odgovarajućeg modela Teorije redova čekanja je
izvršeno putem anketiranja.
Anketni upitnik su popunila 32 doktora medicine u
Službi opšta primarna zdravstvena zaštita.
25. Ulazni podaci:
• Posmatrani period (0,1) je period 60 minuta (radni sat)
• Tokom radnog sata pregleda se m = 44 * 60 / 405 = 6,52
pacijenata/satu (trajanje usluge podliježe eksponencijalnoj
distribuciji)
• U prosjeku na sat pristigne l= 194 * 60 / 405 = 28,74 zahtjeva
za uslugom/satu (pristizanje zahtjeva za pregled podliježe
Poisson-ovoj distribuciji)
• Prosječan broj opredjeljenih lica po doktoru je 1809
EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
26. Na osnovu datih informacija determinišemo:
• Minimalan broj doktora za koje bi ovakav sistem teorije redova
čekanja bio stabilan i
• Parametre iz spiska pripadnog modela teorije redova čekanja
Slijedi, = l / m = 28,74 / 6,52 = 4,41
EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
27. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
Grafikon 6. Opterećenost (brojem opredjeljenih lica) doktora
medicine u Službi opšta primarna zdravstvena zaštita
78%
19%
3% Broj opredjeljenih lica po
liječniku je veliki i to je
jedan od uzroka redova
čekanja
Broj opredjeljenih lica po
liječniku je optimalan
Ne znam
28. "Broj opredjeljenih lica po jednom
doktoru medicine/timu u Službi opšta
primarna zdravstvena zaštita je
optimalan“
29. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
Da bi sistem bio stabilan potrebno je da se za 1809 opredjeljenih lica
angažuje 5 doktora.
Prvo moramo odrediti :0p
0 51 5 1
0 0
0 1 2 3 4 5
1 1
4,41 4,41
! ( ) ( 1)! ! (5 4,41) (5 1)!
1
4,41 4,41 4,41 4,41 4,41 4,41
0! 1! 2! 3! 4! (5 4,41) (5 1)!
1
0,0061
1 4,41 9,72 14,29 15,76 117,80
n S nS
n n
p
n S S n
30. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
2 iS m
4,41k
Parametri modela
1. Prosječan broj istovremeno opsluživanih pacijenata u sistemu
2. Prosječan broj istovremeno slobodnih liječnika
3. Prosječan broj pacijenata istovremeno prisutnih u sistemu u redu čekanja
5 4,41 0,59s S
0,59 / 5 = 0,118
1 5 1
02 2
4,41
0,0061 5,3708
( 1)! (5 1)! 5 4,41
S
r p
S S
31. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
4. Prosječan broj pacijenata istovremeno prisutnih u sistemu
5. Prosječno trajanje boravka pacijenta u sistemu
5,37 4,41 9,78n r k
9,78
0,3249 0,3249 60 20min
30,1
5,37
0,1784 0,1784 60 11min
30,1
1 1
0,1466 0,1466 60 9min
6,82
n
r
k
n
V
r
V
V
l
l
m
32. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
6. Procenat (ne)iskorištenosti kapaciteta sistema
• procenat iskorištenosti:
• procenat neiskorištenosti:
4,41
100% 100% 100% 88,2
5
S s
S S
4,41
100% 1 100% 1 100% 11,8
5
s
S S
33. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
7. Vjerovatnoća da je sistem prazan to jeste da u sistemu nema niti
jedan pacijent
8. Vjerovatnoća da sistem nije prazan to jeste da je u sistemu prisutan
najmanje jedan pacijent
9. Vjerovatnoća da u sistemu ima slobodnih liječnika, to jeste
vjerovatnoća da naredno - pridošli pacijent neće morati stati u red
0 0,0061p
0( 0) 1 1 0,0061 0,9939p n p
5
0
4,41
( ) 1 1 0,0061 0,2814
( ) ( 1)! (5 4,41) (5 1)!
S
p n S p
S S
34. EMPIRIJSKA ANALIZA REDOVA ČEKANJA
10. Vjerovatnoća da je zauzeto svih 5 liječnika sistema, to jeste
vjerovatnoća da će naredno - pridošli pacijent morati čekati
11. Vjerovatnoća ne postojanja reda
12. Vjerovatnoća postojanja reda
5
0
4,41
( ) 0,0061 71,86
( ) ( 1)! (5 4,41) (5 1)!
S
p n S p
S S
1 5 1
0
4.41
( ) 1 1 0,0061 36,62
! 5! 5 4,41
S
p n S p
S S
1 5 1
0
4,41
( ) 0,0061 63,38
! 5! 5 4,41
S
p n S p
S S
35. EFEKTI PRIMJENE TEORIJE REDOVA
ČEKANJA
Efekti primjene modela teorije redova čekanja ogledaju se u:
• efikasnijoj organizaciji procesa rada od strane menadžmenta,
• manjoj opterećenosti i većoj učinkovitosti rada zdravstvenog osoblja,
• povećanju zadovoljstva korisnika zdravstvenih usluga.
36. EMPIRIJSKA ANALIZA VEZE IZMEĐU
ZADOVOLJSTVA PACIJENATA I KAŠNJENJA U
PRIMANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Tabela 2. Prosječno vrijeme čekanja korisnika zdravstvenih usluga na listi
čekanja na prijem zdravstvene usluge
37. EMPIRIJSKA ANALIZA VEZE IZMEĐU
ZADOVOLJSTVA PACIJENATA I KAŠNJENJA U
PRIMANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Tabela 3. Prosječno vrijeme čekanja na prijem usluge, usljed tačno
definisanog termina od strane zdravstvenog osoblja
38. EMPIRIJSKA ANALIZA VEZE IZMEĐU
ZADOVOLJSTVA PACIJENATA I KAŠNJENJA U
PRIMANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Grafikon 7. Zadovoljstvo korisnika zdravstvenih usluga
sistemom naručivanja
18%
23%
28%
17%
14%
nedovoljan
dovoljan
dobar
vrlodobar
odličan
Prosječna
ocjena: 2,86
39. EMPIRIJSKA ANALIZA VEZE IZMEĐU
ZADOVOLJSTVA PACIJENATA I KAŠNJENJA U
PRIMANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Grafikon 8. Zadovoljstvo korisnika zdravstvenih usluga sistemom
telefonskog zakazivanja termina
25%
21%
54%
Uvijek zauzet
Uvijek dostupan, ali se niko ne
javlja
Uvijek se javi zdravstveni
radnik
40. Kašnjenja sistema u isporuci zdravstvenih
usluga u direktnoj su vezi sa
zadovoljstvom pacijenata.
41. OGRANIČENJA PRIMJENE TEORIJE REDOVA
ČEKANJA U ZDRAVSTVU
Pretpostavka stabilnog stanja sistema
Pretpostavka da su stope dolazaka pacijenata
konstantne
Pretpostavka da je stopa usluživanja veća od stope
dolazaka
Pretpostavka da su stope dolazaka slučajne
42. ZAKLJUČAK
Rezultati istraživanja pokazuju da su:
• doktori preopterećeni brojem opredjeljenih lica
• uska grla velikim djelom posljedica slabe organizacije poslova od
strane menadžmenta,
• kašnjenja u isporuci zdravstvenih usluga u direktnoj vezi sa
nezadovoljstvom pacijenata,
• za reduciranja redova čekanja potrebna dodatna novčana
ulaganja u sistem.
43. ZAKLJUČAK
Zdravstveni sistem treba imati mogućnost da dostavi sigurnu,
učinkovitu i relativno brzu uslugu korisniku zdravstvenih usluga.
Redovi čekanja formirani od strane korisnika zdravstvenih usluga
na primarnom nivou zdravstvene zaštite, su jedan od pokazatelja
uspješnosti implementacije same reforme.
Zadovoljstvo korisnika zdravstvenih usluga te njihovih izabranih
liječnika, zapravo, pokazuje neefikasnost i neefektivnost strategija
koje su dosad poduzete kako bi se ispunili reformom postavljeni
ciljevi.
44. ZAKLJUČAK
Kako bi se smanjilo prosječno vrijeme čekanja pacijenata
potrebno je što prije izvršiti redizajn postojećeg uslužnog sistema
na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Zapošljavanjem dodatnog broja liječnika opšte medicine, te
boljom organizacijom poslova, smanjila bi se opterećenost
postojećih liječnika i time bi se obezbjedila kako pravovremena
zdravstvena zaštita, tako i kvalitetno pružanje usluga čime se jača
povjerenje korisnika zdravstvenih usluga u javni zdravstveni
sektor.