3. Kronologija
• 1860. – ukinut Bachov apsolutizam, hrvatski
jezik vraća se kao službeni u javne institucije.
• Javlja se mladi Šenoa s prvim radovima.
• 1865. – članak Naša književnost (Šenoa
iznosi svoj literarni program).
• 1881. – Šenoina smrt.
• Razdoblje u kojemu se javljaju elementi
romantičarskog i realističkog stila.
• Afirmira se roman kao književna vrsta u
hrvatskoj književnosti.
4. August Šenoa
(1838.–1881.)
• Tvorac hrvatske moderne
umjetničke proze i realističke
metode.
• Odgojitelj hrvatske čitateljske
publike.
• Pjesnik hrvatske povijesti.
• Pjesnik Zagreba.
(čitanka, str. 147)
5. • Rođen u Vlaškoj ulici u
Zagrebu.
• Otac mu po zanimanju bio
biskupski sladopek
(slastičar), češkog
podrijetla, pronjemački
orijentiran.
• Školovao se u Zagrebu i
Pečuhu.
• U Beču se kao mladić
izdržava novinarstvom.
• Nakon povratka u Zagreb,
radi kao gradski bilježnik;
bio urednik časopisa
Vienac, ravnatelj i
dramaturg HZK,
potpredsjednik MH i
6. • Pisao uglavnom noću.
• Velik napor i iscrpljivanje vjerojatno bili
razlogom bolesti i prerane smrti 1883. godine,
u 43. godini života.
• Jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca:
stvaralaštvo započeo lirskim pjesmama i
novinskim natpisima, pisao kazališne komade,
pripovijetke, novele i romane te feljtone,
stručne članke.
• Prevodio s mnogih stranih jezika.
7. Stvaralački opus Augusta Šenoe
• Poezija: zbirka lirskih pjesama
Zimzelen, povjestice (Propast
Venecije, Kugina kuća, Postolar i vrag,
Kameni svatovi i dr.)
• Pripovijetke: Turopoljski top, Prijan
Lovro, Karanfil s pjesnikova groba,
Kanarinčeva ljubovca, Barun Ivica i dr.
• Povijesni romani: Zlatarovo zlato,
Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna,
Diogenes, Kletva*
• Socijalni romani: Mladi gospodin,
Vladimir, Prosjak Luka, Branka
• Drama: komedija Ljubica
• Književno-znanstvena literatura i
publicistika: feljtoni Praški listovi i
Zagrebulje, članci Naša književnost,
Zašto pišemo? O hrvatskom kazalištu
8. Šenoino doba (1860.–1883.)
• Odgojio i stvorio hrvatsku čitateljsku
publiku
• Utemeljio modernu hrvatsku
umjetničku prozu, osobito roman,
pripovijetku i feljton
• Zlatarovo zlato (1871.) – prvi
umjetnički vrijedan roman novije
hrvatske književnosti
• Utemeljitelj hrvatske kazališne
kritike
• Afirmirao realističku metodu
stvaranja
• Svojim djelom utjecao na
prihvaćanje štokavice kao osnove