SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  9
Télécharger pour lire hors ligne
SLIČNOST TROUGLOVA

Za dve figure F i F1 kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja
figuru F prevodi u figuru F1 . Činjenicu da su dve figure slične obeležavamo sa F         F1 .

Sličnost bi neformalno mogli da opišemo kao:

Sličnost je preslikavanje neke figure F u figuru F1 tako da je razmera odgovarajućih duži figura F i F1 isti broj i
ako su odgovarajući uglovi jednaki.


   Za utvrđivanje sličnosti trouglova koristimo četiri stava:

                        C

                                                                         C1

                                                                          1
                  b                      a
                                                                                     a1
                                                                  b1


                                                                   1                    1
              A                                         B       A1              c1                B1
                                c


   I stav

   Dva trougla ABC i A1 B1C1 su slična ako i samo ako je jedan par stranica jednog trougla proporcionalan paru
   stranica drugog, a uglovi zahvaćeni ovim stranicama jednaki su među sobom.

   II stav

   Trouglovi ABC i A1 B1C1 su slični ako i samo ako su dva ugla jednog trougla jednaka sa dva odgovarajuća ugla
   drugog.

   III stav

   Trouglovi ABC i A1 B1C1 su slični ako i samo ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne.

   IV stav

   Dva trougla ABC i A1 B1C1 su slična ako i samo ako su dve stranice jednog trougla proporcionalne
   odgovarajućim stranicama drugog , uglovi naspram dveju od tih odgovarajućih stranica jednaki, a naspram

   drugih dveju odgovarajućih stranica su oba ugla oštra , oba prava ili oba tupa.
                                                                                                  www.matematiranje.com




                                                                                                       1
U zadacima , pošto zaključimo da su neka dva trougla slična, primenjujemo :


             a : a1  b : b1  c : c1  O : O1  k
   Naravno :

    O  a  b  c je obim prvog trougla a
    O1  a1  b1  c1 je obim drugog trougla
    k je koeficijent sličnosti


Ovu gornju jednakost možemo zapisati i sa :     a : b : c  a1 : b1 : c1
   Vrlo lako možemo zaključiti da važe i sledeće proporcionalnosti:


    a : a1  ta : ta1  ha : ha1
    b : b1  tb : tb1  hb : hb1
    c : c1  tc : tc1  hc : hc1
    P : P  a 2 : a12  b 2 : b12  c 2 : c12
         1


   Naravno ovde su :

   t- težišne duži, h – visine i P – površine sličnih trouglova.

primer 1.

   Na crtežu su dati podaci o trouglovima ABC i PQR. Odrediti dužine stranica PQ i PR trougla PQR.


                                                                           Q

                                                                   4cm 
                                         C
                                                               R
                        12cm                     6cm

                                                  
            A                      15cm                 B                  


                                                                               P
                                                                                            www.matematiranje.com


                                                                                                 2
Rešenje:

   Uočimo najpre da su trouglovi slični po II stavu o sličnosti trouglova. Dalje predlažemo da sa crticama

   obeležite koja kojoj stranici odgovara.

   Pogledajte na sledećoj slici:

                                                                                                  Q


                                                                                        4cm   
                                              C
                          12cm                                                      R
                                                              6cm

                                                                  
              A                                                             B
                                           15cm


                                                                                                  P

   Kako imamo podatke za najmanje duži ( sa po jednom crvenom crtkom) one će biti na početku proporcije...

                         BC : RQ  AC : PR                                          BC : RQ  AB : PQ
                         6 : 4  12 : PR                                            6 : 4  15 : PQ
                         6  PR  4 12                                             6  PQ  4 15
                                48                                                       60
                         PR                                                        PQ 
                                 6                                                        6
                         PR  8cm                                                   PQ  10cm

primer 2.

   Ako su oznake i podaci kao na priloženom crtežu, odrediti dužinu zajedničke stranice BC trouglova ABC i
   CBD.
                                                        C

                                                         




                                                                        
                                                              B   3cm           D

                                                  6cm
                                       

                                   A
                                                                                                        www.matematiranje.com

                                                                                                             3
Rešenje:

   Kao i u prethodnom primeru, trouglovi ABC i BCD su slični po II stavu , jer imaju po dva odgovarajuća

   ugla jednaka.


   I ovde ćemo upotrebiti trik sa crticama...


                                                C

                                                




                                                            
                                                    B 3cm       D

                                        6cm

                           A




   Uočimo dalje da nam stranice sa po tri crtice ( najduže) ne trebaju, jer nijedna od njih nema datu dužinu.

   Moramo paziti jer je zajednička stranica BC istovremeno najkraća za trougao ABC i        srednja po dužini za

   trougao BDC.

   Dakle:
                   AB : BC  BC : BD
                   6 : BC  BC : 3
                   BC  BC  6  3
                       2
                   BC  18
                   BC  18
                   BC  9  2  3 2


primer 3.

   Stranice trougla ABC su a = 12cm , b = 18cm, c = 8cm. Odrediti obim njemu sličnog trougla čija je

   najduža stranica 27cm.


Rešenje:
                                                                                                       4
Ovde ćemo upotrebiti:

     a : a1  b : b1  c : c1  O : O1  k

    Najpre se pitamo : koja je to stranica u sličnom trouglu data?

    Pa pošto je b najduža stranica u prvom trouglu , to je b1  27cm .

    Dalje računamo obim prvog trougla:

    O  abc
    O  12  18  8
    O  38cm

    Sada koristimo deo ove velike proporcije koji nam treba:

    b : b1  O : O1
    18 : 27  38 : O1
    18  O1  27  38
         27  38
    O1 
           18
    O1  57cm

primer 4.

Dva trougla su slična. Zbir dve odgovarajuće visine je 121cm a koeficijent sličnosti je 1,75. Odrediti visine.

Rešenje:

Recimo da se radi o visinama koje odgovaraju stranici a , odnosno a1 . Tada je: ha  ha1  121

A pošto znamo koeficijent sličnosti, onda je ha : ha1  1, 75 . Upakujmo sad ove dve jednakosti:

ha : ha1  1, 75  ha  1, 75  ha1
ha  ha1  121
1, 75  ha1  ha1  121
2, 75  ha1  121
        121
ha1 
        2, 75
ha1  44cm

ha  1, 75  ha1  ha  1, 75  44  ha  77cm
                                                                                                   www.matematiranje.com


                                                                                                        5
primer 5.


   Osnovice jednakokrakog trapeza ABCD su 12cm i 8cm, a njegova visina 3cm. Ako se prave AD i BC seku

   u taćki E, odrediti dužinu visine EF trougla ABE.


Rešenje:




                                                        x

                                                       8cm
                                                         N
                                                       3cm




                                                          F
                                                       12cm



   Uočimo slične trouglove ABE i DCE , koji kao i u prethodnim zadacima imaju jednake uglove.

   Uočimo visinu trougla ABE koja je očigledno EF = 3 + x i visinu trougla DCE koja je EN = x.


   a : a1  ha : ha1
   12 : 8  (3  x) : x
   12 x  8(3  x)
   12 x  24  8 x
   12 x  8 x  24
   4 x  24
   x  6cm



   Dakle, visina trougla EF = 3 + x = 3 + 6 = 9 cm



                                                                                                www.matematiranje.com


                                                                                                     6
primer 6.


Marko je visok 1,5 m i stoji pored jarbola koji je ortogonalan na vodoravnom pločniku. U jednom trenutku,

dužine senki Marka i jarbola su 0,5 m i 6 m. Odrediti visinu tog jarbola.


Rešenje:




                            jarbol




                            x                        Mare


                                                1,5m


                                      6m                0,5m


   Uočimo slične trouglove i postavimo proporciju:


                x :1,5  6 : 0,5
                0,5  x  6 1,5
                     6 1,5
                x
                      0,5
                x  6  3  x  18m



Naravno , sličnost se primenjuje i kod četvorouglova, petouglova...

Evo par primera:



primer 7.


Stranice četvorougla odnose se kao 20:15:9:8 , a zbir dve manje stranice njemu sličnog četvorougla je

25,5cm. Odrediti stranice drugog četvorougla.
                                                                                             www.matematiranje.com


                                                                                                  7
Rešenje:

a : b : c : d  20 :15 : 9 : 8  a1 : b1 : c1 : d1  20 :15 : 9 : 8

Iz proporcije vidimo da su najmanje stranice c i d, odnosno c1 i d1 .

Onda mora biti: c1  d1  25,5

a1 : b1 : c1 : d1  20 :15 : 9 : 8 
a1  20k
b1  15k
c1  9k
d1  8k

Ovo zamenimo u :

                                                                  25,5
c1  d1  25,5  9k  8k  25,5  17k  25,5  k                       k  1,5
                                                                   17

a1  20k  a1  20 1,5  a1  30cm
b1  15k  b1  15 1,5  b1  22,5cm
c1  9k  c1  9 1,5  c1  13,5cm
d1  8k  d1  8 1,5  d1  12cm



primer 8.

Stranice petougla su 35mm,14mm,28mm,21mm i 42mm. Najmanja stranica njemu sličnog petougla je

12mm. Odrediti dužine ostalih stranica ovog petougla.

Rešenje:

a  35mm
b  14mm
c  28mm
d  21mm
e  42mm

U zadatku kaže najmanja stranica sličnog petougla je 12mm, jasno je da to mora biti b1  12mm

Kako važi da je :
                                                                                                8
a b c d e
      k
a1 b1 c1 d1 e1
b         14     7
   k k   k 
b1        12     6

Našli smo koeficijent sličnosti, vraćamo se da nadjemo dužine ostalih stranica…

            a                 6
a  35mm     k  a1  35   5  6  30mm
           a1                 7
           b                 6
b  14mm   k  b1  14   2  6  12mm
           b1                7
            c                6
c  28mm   k  c1  28   4  6  24mm
           c1                7
            d                 6
d  21mm   k  d1  21   3  6  18mm
           d1                 7
            e                6
e  42mm   k  e1  42   7  6  42mm
           e1                7




                                                                                  9

Contenu connexe

Tendances

Primene slicnosti na_pravougli_trougao
Primene slicnosti na_pravougli_trougaoPrimene slicnosti na_pravougli_trougao
Primene slicnosti na_pravougli_trougaoJelena Dobrivojevic
 
Piramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaPiramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaBojan Maksimovic
 
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatomVIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatommirjanamitic18
 
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaTrigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaJelena Dobrivojevic
 
Paralelne i normalne prave zadaci za vezbanje
Paralelne i normalne prave   zadaci za vezbanjeParalelne i normalne prave   zadaci za vezbanje
Paralelne i normalne prave zadaci za vezbanjeMilica Vasiljevic
 
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznateVIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznatemirjanamitic18
 
Pravougaonik i kvadrat temena i stranice.pptx
Pravougaonik i kvadrat  temena i stranice.pptxPravougaonik i kvadrat  temena i stranice.pptx
Pravougaonik i kvadrat temena i stranice.pptxMilica Vasiljevic
 
Diedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementiDiedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementiJelena Volarov
 
Piramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidePiramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidemirjanamitic18
 
Povrsina paralelograma
Povrsina paralelogramaPovrsina paralelograma
Povrsina paralelogramaNevenaLjujic
 
множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)
множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)
множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)Milica Vasiljevic
 

Tendances (20)

Primene slicnosti na_pravougli_trougao
Primene slicnosti na_pravougli_trougaoPrimene slicnosti na_pravougli_trougao
Primene slicnosti na_pravougli_trougao
 
Piramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaPiramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramida
 
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatomVIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
 
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaTrigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
 
Cetvorougao
CetvorougaoCetvorougao
Cetvorougao
 
VI разред
VI разредVI разред
VI разред
 
Paralelne i normalne prave zadaci za vezbanje
Paralelne i normalne prave   zadaci za vezbanjeParalelne i normalne prave   zadaci za vezbanje
Paralelne i normalne prave zadaci za vezbanje
 
Površina kocke
Površina kockePovršina kocke
Površina kocke
 
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznateVIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
 
Pravougaonik i kvadrat temena i stranice.pptx
Pravougaonik i kvadrat  temena i stranice.pptxPravougaonik i kvadrat  temena i stranice.pptx
Pravougaonik i kvadrat temena i stranice.pptx
 
Prizmaa
PrizmaaPrizmaa
Prizmaa
 
Diedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementiDiedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementi
 
Racun mesanja
Racun mesanjaRacun mesanja
Racun mesanja
 
Piramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidePiramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramide
 
Povrsina paralelograma
Povrsina paralelogramaPovrsina paralelograma
Povrsina paralelograma
 
Površina kvadra i kocke
Površina kvadra i kockePovršina kvadra i kocke
Površina kvadra i kocke
 
Centralna simetrija
Centralna simetrijaCentralna simetrija
Centralna simetrija
 
Valjak i kupa
Valjak i kupaValjak i kupa
Valjak i kupa
 
5 cetvorougao
5 cetvorougao5 cetvorougao
5 cetvorougao
 
множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)
множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)
множење као збир једнаких сабирака (из клетовог уџбеника)
 

Plus de Jelena Dobrivojevic (20)

Stepenovanje
StepenovanjeStepenovanje
Stepenovanje
 
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynateSistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
 
Sinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teoremaSinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teorema
 
Osnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacineOsnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacine
 
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratneNeke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
 
Logaritmi
LogaritmiLogaritmi
Logaritmi
 
Logaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacineLogaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacine
 
Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcijaLogaritamska funkcija
Logaritamska funkcija
 
Kvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacinaKvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacina
 
Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcijaKvadratna funkcija
Kvadratna funkcija
 
Korenovanje
KorenovanjeKorenovanje
Korenovanje
 
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojeviKompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
 
Iracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacineIracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacine
 
Iracionalne jednacine
Iracionalne jednacineIracionalne jednacine
Iracionalne jednacine
 
Graficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistemaGraficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistema
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
 
Eksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcijeEksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcije
 
Adicione formule
Adicione formuleAdicione formule
Adicione formule
 
Kvadratna jednacina
Kvadratna jednacinaKvadratna jednacina
Kvadratna jednacina
 

Slicnost trouglova

  • 1. SLIČNOST TROUGLOVA Za dve figure F i F1 kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F1 . Činjenicu da su dve figure slične obeležavamo sa F F1 . Sličnost bi neformalno mogli da opišemo kao: Sličnost je preslikavanje neke figure F u figuru F1 tako da je razmera odgovarajućih duži figura F i F1 isti broj i ako su odgovarajući uglovi jednaki. Za utvrđivanje sličnosti trouglova koristimo četiri stava: C  C1 1 b a a1 b1   1 1 A B A1 c1 B1 c I stav Dva trougla ABC i A1 B1C1 su slična ako i samo ako je jedan par stranica jednog trougla proporcionalan paru stranica drugog, a uglovi zahvaćeni ovim stranicama jednaki su među sobom. II stav Trouglovi ABC i A1 B1C1 su slični ako i samo ako su dva ugla jednog trougla jednaka sa dva odgovarajuća ugla drugog. III stav Trouglovi ABC i A1 B1C1 su slični ako i samo ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne. IV stav Dva trougla ABC i A1 B1C1 su slična ako i samo ako su dve stranice jednog trougla proporcionalne odgovarajućim stranicama drugog , uglovi naspram dveju od tih odgovarajućih stranica jednaki, a naspram drugih dveju odgovarajućih stranica su oba ugla oštra , oba prava ili oba tupa. www.matematiranje.com 1
  • 2. U zadacima , pošto zaključimo da su neka dva trougla slična, primenjujemo : a : a1  b : b1  c : c1  O : O1  k Naravno : O  a  b  c je obim prvog trougla a O1  a1  b1  c1 je obim drugog trougla k je koeficijent sličnosti Ovu gornju jednakost možemo zapisati i sa : a : b : c  a1 : b1 : c1 Vrlo lako možemo zaključiti da važe i sledeće proporcionalnosti: a : a1  ta : ta1  ha : ha1 b : b1  tb : tb1  hb : hb1 c : c1  tc : tc1  hc : hc1 P : P  a 2 : a12  b 2 : b12  c 2 : c12 1 Naravno ovde su : t- težišne duži, h – visine i P – površine sličnih trouglova. primer 1. Na crtežu su dati podaci o trouglovima ABC i PQR. Odrediti dužine stranica PQ i PR trougla PQR. Q 4cm  C R 12cm 6cm   A 15cm B  P www.matematiranje.com 2
  • 3. Rešenje: Uočimo najpre da su trouglovi slični po II stavu o sličnosti trouglova. Dalje predlažemo da sa crticama obeležite koja kojoj stranici odgovara. Pogledajte na sledećoj slici: Q 4cm  C 12cm R 6cm  A B 15cm P Kako imamo podatke za najmanje duži ( sa po jednom crvenom crtkom) one će biti na početku proporcije... BC : RQ  AC : PR BC : RQ  AB : PQ 6 : 4  12 : PR 6 : 4  15 : PQ 6  PR  4 12 6  PQ  4 15 48 60 PR  PQ  6 6 PR  8cm PQ  10cm primer 2. Ako su oznake i podaci kao na priloženom crtežu, odrediti dužinu zajedničke stranice BC trouglova ABC i CBD. C    B 3cm D 6cm  A www.matematiranje.com 3
  • 4. Rešenje: Kao i u prethodnom primeru, trouglovi ABC i BCD su slični po II stavu , jer imaju po dva odgovarajuća ugla jednaka. I ovde ćemo upotrebiti trik sa crticama... C   B 3cm D 6cm A Uočimo dalje da nam stranice sa po tri crtice ( najduže) ne trebaju, jer nijedna od njih nema datu dužinu. Moramo paziti jer je zajednička stranica BC istovremeno najkraća za trougao ABC i srednja po dužini za trougao BDC. Dakle: AB : BC  BC : BD 6 : BC  BC : 3 BC  BC  6  3 2 BC  18 BC  18 BC  9  2  3 2 primer 3. Stranice trougla ABC su a = 12cm , b = 18cm, c = 8cm. Odrediti obim njemu sličnog trougla čija je najduža stranica 27cm. Rešenje: 4
  • 5. Ovde ćemo upotrebiti: a : a1  b : b1  c : c1  O : O1  k Najpre se pitamo : koja je to stranica u sličnom trouglu data? Pa pošto je b najduža stranica u prvom trouglu , to je b1  27cm . Dalje računamo obim prvog trougla: O  abc O  12  18  8 O  38cm Sada koristimo deo ove velike proporcije koji nam treba: b : b1  O : O1 18 : 27  38 : O1 18  O1  27  38 27  38 O1  18 O1  57cm primer 4. Dva trougla su slična. Zbir dve odgovarajuće visine je 121cm a koeficijent sličnosti je 1,75. Odrediti visine. Rešenje: Recimo da se radi o visinama koje odgovaraju stranici a , odnosno a1 . Tada je: ha  ha1  121 A pošto znamo koeficijent sličnosti, onda je ha : ha1  1, 75 . Upakujmo sad ove dve jednakosti: ha : ha1  1, 75  ha  1, 75  ha1 ha  ha1  121 1, 75  ha1  ha1  121 2, 75  ha1  121 121 ha1  2, 75 ha1  44cm ha  1, 75  ha1  ha  1, 75  44  ha  77cm www.matematiranje.com 5
  • 6. primer 5. Osnovice jednakokrakog trapeza ABCD su 12cm i 8cm, a njegova visina 3cm. Ako se prave AD i BC seku u taćki E, odrediti dužinu visine EF trougla ABE. Rešenje: x 8cm N 3cm F 12cm Uočimo slične trouglove ABE i DCE , koji kao i u prethodnim zadacima imaju jednake uglove. Uočimo visinu trougla ABE koja je očigledno EF = 3 + x i visinu trougla DCE koja je EN = x. a : a1  ha : ha1 12 : 8  (3  x) : x 12 x  8(3  x) 12 x  24  8 x 12 x  8 x  24 4 x  24 x  6cm Dakle, visina trougla EF = 3 + x = 3 + 6 = 9 cm www.matematiranje.com 6
  • 7. primer 6. Marko je visok 1,5 m i stoji pored jarbola koji je ortogonalan na vodoravnom pločniku. U jednom trenutku, dužine senki Marka i jarbola su 0,5 m i 6 m. Odrediti visinu tog jarbola. Rešenje: jarbol x Mare 1,5m 6m 0,5m Uočimo slične trouglove i postavimo proporciju: x :1,5  6 : 0,5 0,5  x  6 1,5 6 1,5 x 0,5 x  6  3  x  18m Naravno , sličnost se primenjuje i kod četvorouglova, petouglova... Evo par primera: primer 7. Stranice četvorougla odnose se kao 20:15:9:8 , a zbir dve manje stranice njemu sličnog četvorougla je 25,5cm. Odrediti stranice drugog četvorougla. www.matematiranje.com 7
  • 8. Rešenje: a : b : c : d  20 :15 : 9 : 8  a1 : b1 : c1 : d1  20 :15 : 9 : 8 Iz proporcije vidimo da su najmanje stranice c i d, odnosno c1 i d1 . Onda mora biti: c1  d1  25,5 a1 : b1 : c1 : d1  20 :15 : 9 : 8  a1  20k b1  15k c1  9k d1  8k Ovo zamenimo u : 25,5 c1  d1  25,5  9k  8k  25,5  17k  25,5  k   k  1,5 17 a1  20k  a1  20 1,5  a1  30cm b1  15k  b1  15 1,5  b1  22,5cm c1  9k  c1  9 1,5  c1  13,5cm d1  8k  d1  8 1,5  d1  12cm primer 8. Stranice petougla su 35mm,14mm,28mm,21mm i 42mm. Najmanja stranica njemu sličnog petougla je 12mm. Odrediti dužine ostalih stranica ovog petougla. Rešenje: a  35mm b  14mm c  28mm d  21mm e  42mm U zadatku kaže najmanja stranica sličnog petougla je 12mm, jasno je da to mora biti b1  12mm Kako važi da je : 8
  • 9. a b c d e     k a1 b1 c1 d1 e1 b 14 7 k k   k  b1 12 6 Našli smo koeficijent sličnosti, vraćamo se da nadjemo dužine ostalih stranica… a 6 a  35mm   k  a1  35   5  6  30mm a1 7 b 6 b  14mm   k  b1  14   2  6  12mm b1 7 c 6 c  28mm   k  c1  28   4  6  24mm c1 7 d 6 d  21mm   k  d1  21   3  6  18mm d1 7 e 6 e  42mm   k  e1  42   7  6  42mm e1 7 9