1. Gotika-koristiti pojmovnikgotičkaarhitektura
Razvoj gradovai privredni napredaksuizmenili društvene prilike uEvropi ukasnomsrednjemveku.
Uspon gradskihopštinapratilaje plodnaumetničkaaktivnost.Prve odlikestilajavljajuje suXIIvekuu
oblasti Il de Frans,u okolini Pariza,međutimstil se vrlobrzoraširionaostale oblasti i druge evropske
zemlje.Gotikaje trajalauItaliji dopojave renesanse uXV veku,dokje uzemljamaseverne Evrope trajala
i duže,takoda se u tim zemljamaovaj stil vezuje i zaXV vek.U ovomperioducentalnomestougradu
zauzimakatedralakojaje ne retkonajvišagrađevinaugradu i oko nje se odvijaćitavgradski,politički,
religiozni,ali i obrazovni životugradu.Katedrale zbogsvoje složene arhitekturegrade se decenijama,
čestoi vekovima,takodasuneke katedrale započete uranoj gotici,azavršene uplamenoj gotici ili
renesansi.Uovovreme dolazi doobnove univerziteta,Bolonja,Sorbonai praški univerzitetKarlaVI
postajucentri znanja.
U periodugotike dolazidopromenautememauumetnosti.Bogorodicauovomperiodudobija
centralnomestoureligioznojumetnosti,njoj se posvećujukatedrale,imacentralnomestouluneti
portala,istovremenoonapostaje predmetizučavanjanauniverzitetima.Naručioci umetnostipostajui
esnafi koji se uovomperioduuzdižui zauzimajuvažnomestougradskomživotu,takodase u
religioznimscenamapojavljujusceneizsvakodnevnogživota.Upoznomsrednjemvekuvažnostse
pridaje čovekui izražavanjuosećanja,pauskladusatim dolazi postepenododrugačijegprikazivanjaod
izrazite stilizacijenapočetkugotike dorealističnogpredstavljanja.Jednaodglavnihodlikagotikeje
prelomljeni lukkojije ugotički stil peruzeoodislamske umetnosti Bliskogistoka.
Arhitektura
Crkva SenDeni i opat Siže
Pojavagotike vezuje se zaobnovuopatije SenDenii opataSižea 1135-1140. OpatijaSenDeni je bilo
mestou kojemsubili sahranjenifrancuski kraljevi dinastije Kapet.OpatSiže je želoobnovomove crkve
da učvrsti primatfrancuskogkraljastvaranjemkontinuitatasaprethodnimkraljevimaFrancuske,ali i da
ovuopatijustavi podpatronatomrimskogpape.Obnovahorskogdelaucrkvi trebaloje da omogući da
se ceo horski deopostavi podjednimsvodomi dabude više svetlosti ucrkvi.Poduticajemcrkvenih
učenjaPseudoDionisijaAreopagitai opataSižamasivni stubci koji subili karakteristični zaromaniku
zamenjeni suvitkimstubovima,masivni zidovi i radijalne kapele je zameniovelikimprozorimai uveoje
krstatstorebrasti svod.Zapravoovomobnovomonje ustanovioosnovne elementegotičke arhitekture:
prelomljeni luk,krstasto -rebrasti svodi kontraforekoje postajusastavni deogotičke katedrale.
4. Notr Dam u Parizupripadaranoj gotici i svojomarhitekturompokazujesve elemente gotičkogstila.U
pitanjuje bazilikasabrodovimakojuposredini presecatransept.Unutrašnjostcrkve je podeljananatri
dela(trospratna):u prvomredusu vitki stubovi koji nose prelomljenelukove,iznadse nalaze galerije.Da
bi se na vrhunalazili visokiprozori ukrašenivitražima.Katedraluprekrivakrstasto-rebrasti svod.
Graditelji katedrale težilisudaistaknuvisinukatedraletakodase potisakprenosi nakrstasto-rebrasti
svodkoji počivana stubovima,ali se dodatnograđevinaučvršćuje spoljaupotrebomkontrafora.
Upotrebnomnovihkonstruktivnihelemenatapostiže se visinagrađevine,zidovi se rasterećujui
ostavljajumestazavelike prozore.Promene ustiluvidnesui u spoljnoj obradi fasade.Fasadaje
trospratna,katedralaobičnoimatri portala,iznadkojegse nalazi drugi sprat ukrašenprozorimaučijem
centruse nalazi rozeta,dokse na vrhunalaze dve kule-zvonici.
Razvoj gotike uFrancuskoj se može pratiti i na drugimkatedralama,pre svegaSenRemi uRemsu,Notr-
dam u Šartru, katedrali uAmijenu.Utokuvisoke gotike dolazidonekihpromenauarhitekturi:u
unutrašnjosti katedrale umestogalerija,pojavljujuse trifore,doksuportali nafasadi i transeptuuvučeni.
Poznafaza gotike uFrancuskoj nazvanaplamenagotikasve više pažnje posvećuje ukrasui fijalamakoje
podsećajunaplamen.
Gotikau Engleskoj
5. Širenje gotike uEngleskoj najviše se vezuje zakenteberijskogbiskupaTomasaBeketai razvoj
cistersitskogreda.Katedrale uEngleskojne teže visini,većširini.Katedrale imajudvatranseptakoji su
uslovljeni novinamauunutrašnjemprostoru,pre svegauvoženjemLadychapel i Trinitychapel (kapele
posvećene Bogorodici i SvetomTrojstvu)takodakatedralaspoljaizgledaduže i šire negokatedrale u
Francuskoj. U engleskimkatedralamase povećavabroj rebara,takoda svodovi častopodsećajuna
mrežui ta osobenostnazvanaje perpendikularni stil. Najpoznatijakatedralaje Kenteberijskakojase
vezuje zabiskupaTomasaBeketakoji je ubijenispredkatedrale.Njegovoubistvoi nevinoprolivenakrv
uslovilaje dekoracijuukatedrali korišćenjemcrnog,belogi roze mermerauhorskomdelu.Sem
katedrale uKenteberiju,poznataje katedralauGločesterui Vestminsterskaopatija.
Primorije
PrimorskaoblastBalkanaprimilaje uticaje gotike izVenecije čijuje arhtekturuodlikovalajednostavna
konstrukcijagrađevinei elegatnadekoracijafasada.UMletačkoj republici izdvajajuse palate među
kojimaje najpoznatijaDuždevapalatai palataCa d’Orou Veneciji.Udalmatinskoj regiji izdvajase
katedralau Šibenikukojuje projektovaoJurij Dalmatinackoji je,takođe zaslužani skulptoralnu
dekoraciju.
Duždevapalata
6. Ca d’Oro,Vencija
Gotičkaskulptura
Slikasvetanagotičkimportalimabila je uslovljenarasporedomscenakojesuprikazivale celokupno
znanje ondašnjegsveta.Posmatranoodozdonagore prikazane suscene koje suprikazivale materijalno-
čovekado vrhaduhovno-odnosnobožansko.Pojavljujuse teme izsvakodnevnogživota,etičkog
(personifikovanog) i verskogživota.Skulpturenadovratnicimaprikazujustarozavetne kraljeve,dokse na
fasadamaizdvajajuteme Blagovesti i Sretenje,dabi u luneti najčešće bile prikazane temevezaneza
Bogorodicu.
Skulpture nakatedrali uŠartru
Gotička skulptura u početku je bila vezana za arhitekturu, međutim vremenom postaje sve punijeg
oblika i izražajnih emocija. U odnosu na romaniku, gotički portali imaju nov smisao za red, odlikuje ih
simetričnost i jasnoća, zatim sve figure stoje samostalno i vezane su međusobnoj komunikaciji. Najraniji
primeri ranogotičke skulpture nalaze se na zapadnom portalu u Šartru figure kraljeva prate oblik stuba,
draperija je linearno prikazana, da bi se vek kasnije na severnom portalu figure nagoveštavaju
natualizam i osećajnost na licima, što je u suprotnosti sa romaničkim fantastičnim i demonskim
prikazima. Na gotičkim portalima Bogorodica se javlja u luneti, njeno pojavljivanje se ističe su skladu sa
7. jačenjem njenog kulta, i koji podrazumeva naglasak na božanskoj ljubavi koju vernici oberučke
prihvataju zbog humanijeg pristupu Bogu. Posebno se pobožnost u Šartru širi od 1204., kada su u
katedrali relikvije s.Ane,Bogorodičinemajke.
Luneta u Šartru prikazuje scene koje se vezuju za Bogorodičino Vaznesenje ( 15. avgust)-smrt,
vaznesenje i krunisanje- Bogoodica se povezuje sa crkvom Ecclesia, je sada Hristova nevesta i Vrata raja
uz pređašnju ulogu posrednice. Ona biva prenesena na nebo , postaje njegova saputnica- Trijumf
Bogorodice i krunisana-kraljicanebaili Regina Coeli
Sem skulptura u Šartru, u Remsu je prikazana scena Susreta Marije i Ane (nazvana Poseta) i scena
Blagovesti koje se ubrajaju najpoznatije skulpture gotike u Francuskoj. U ranogotičkoj skulpturi bilo je
nezamislivo da nekoliko skulptura na dovratniku odigrava narativni prizor. Činjenica da ova grupa
skulptura čini narativni prizor pokazuje koliko je potporni stub izgubi na značaju, dok je međusobni
emocionalni odnos između dve žene pokazuje sve osobenosti gotičkog stila. Blagovesti : Bogorodica
zauzima strog stav, dok Arhangel Gavrilo, nasuprot Bogorodice, ima okruglo lice uokvireno kovrdžama,
naglašen osmeh izrazito krivu liniju vitkog tela i bogato naglašenu odeću. Ovakav stil nazivamo još i «
elegantan stil» koji je oko 1240., razvili majstori koji su radili za kraljevski dvor i ubrzo će postati uzor za
skulptore visokegotike.
Sem ovih primera izdvaja se skulpturalna dekoracija na katedrali u Strazburgu koja u luneti prikazuje
Smrt Bogorodice, zatim majstor Naumburga radi dekoraciju u katedrali u Naumburgu, da bi svoj naviši
dometpoznagotikaimalau umetnosti KlausaSlutera
Gotičkoslikarstvo
Gotičko slikarstvo je u početku bilo podređeno arhitekturi, ali je vremenom dobijalo sve veći značaj.
Konstrukcije gotičkih građevina ostavljale su prostor sa oslikavanje velikih kompozicija, pa su se
uglavnom oslikavali vitraži u Francuskoj, oltarske pregrade-pale u Italiji i rukopisne iluminacije. Vitraž je
slikarska tehnika kojom se obojeno staklo stavlja u okvir od olova stvarajući mrežu na prozoru koja je
imala ulogu okvirne linije. Vitraž i svetlost su još od Sen Denija imali simboličnu ulogu božije svetlosti.
Možda je najizrazitijivitražnarozeti uŠartru i Remsu
Italija
8. U XIII veku u Italiji se razvija slikarstvo koje bilo pod uticajem Vizantije (italo-kristske umetnosti) i gotike.
Na severu Italije pojavljuju se slikari za koje se neki istraživači smatraju da su preteče renesanse
(trecento), dok ih neki drugi smatraju osobenim slikarima gotike u Italji. Ovi slikari su mahom radili
oltarske pale na kojima centralno mesto zauzima Maesta (Bogorodica u slavi)-vidi pojmovnik gotike.
Najraniji predstavnik je Dučo koji je radio Maestu koja se nalazi u kripti sijenske katedrale. U Sijeni se u
ovo doba pojavljuju i slikari braća Lorenceti koji su radili zidno slikarstvo u gradskoj većnici. Oni su
prikazali Dobru i Lošu vladavinu u gradu i selu. Ovom periodu pripada i najpoznatiji slikar gotike Đoto di
Bondone. Smatra se da je on najviše otišao dalje od vizantijske tradicije i da je uveo realističan prikaz u
religiozno slikarstvo. Đotov prostor na slici se manja i on sve aktere scene postavlja u prednji plan, dok
se arhitektura premešta u drugi plan slike. Uvodeći realizam, Đoto u slikarstvo uvodi međusobnu
komunikaciju i osećajnost. Najpoznatije zidne dekoracije koje se vezuju za ovog slikara su ciklus Svetog
Franje u bazilici uAsizijui dekoracijakapele Skrovenji (kapelaArena)uPadovi.
Braća Lorenceti
Đoto
9. Minijatura-iluminacijavojvode odBerija
Slikari iz Limburga su u XV veku naslikali najpoznatiji iluminirani rukopis pozne gotike. Molitvenik
vojvode od Berija prikazuje mesečne radove i kalendar koji je iluminiran zodijačkim znacima u luneti.
Centralno mesto zauzimaju mesečni radovi koji prikazuju scene iz svakodnevnog života pozne gotike.
Figure suu prvomplanu,dokje slikanaarhitekturaprikazanaupozadini.
Slikari izLimburga