SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  9
Gotika-koristiti pojmovnikgotičkaarhitektura
Razvoj gradovai privredni napredaksuizmenili društvene prilike uEvropi ukasnomsrednjemveku.
Uspon gradskihopštinapratilaje plodnaumetničkaaktivnost.Prve odlikestilajavljajuje suXIIvekuu
oblasti Il de Frans,u okolini Pariza,međutimstil se vrlobrzoraširionaostale oblasti i druge evropske
zemlje.Gotikaje trajalauItaliji dopojave renesanse uXV veku,dokje uzemljamaseverne Evrope trajala
i duže,takoda se u tim zemljamaovaj stil vezuje i zaXV vek.U ovomperioducentalnomestougradu
zauzimakatedralakojaje ne retkonajvišagrađevinaugradu i oko nje se odvijaćitavgradski,politički,
religiozni,ali i obrazovni životugradu.Katedrale zbogsvoje složene arhitekturegrade se decenijama,
čestoi vekovima,takodasuneke katedrale započete uranoj gotici,azavršene uplamenoj gotici ili
renesansi.Uovovreme dolazi doobnove univerziteta,Bolonja,Sorbonai praški univerzitetKarlaVI
postajucentri znanja.
U periodugotike dolazidopromenautememauumetnosti.Bogorodicauovomperiodudobija
centralnomestoureligioznojumetnosti,njoj se posvećujukatedrale,imacentralnomestouluneti
portala,istovremenoonapostaje predmetizučavanjanauniverzitetima.Naručioci umetnostipostajui
esnafi koji se uovomperioduuzdižui zauzimajuvažnomestougradskomživotu,takodase u
religioznimscenamapojavljujusceneizsvakodnevnogživota.Upoznomsrednjemvekuvažnostse
pridaje čovekui izražavanjuosećanja,pauskladusatim dolazi postepenododrugačijegprikazivanjaod
izrazite stilizacijenapočetkugotike dorealističnogpredstavljanja.Jednaodglavnihodlikagotikeje
prelomljeni lukkojije ugotički stil peruzeoodislamske umetnosti Bliskogistoka.
Arhitektura
Crkva SenDeni i opat Siže
Pojavagotike vezuje se zaobnovuopatije SenDenii opataSižea 1135-1140. OpatijaSenDeni je bilo
mestou kojemsubili sahranjenifrancuski kraljevi dinastije Kapet.OpatSiže je želoobnovomove crkve
da učvrsti primatfrancuskogkraljastvaranjemkontinuitatasaprethodnimkraljevimaFrancuske,ali i da
ovuopatijustavi podpatronatomrimskogpape.Obnovahorskogdelaucrkvi trebaloje da omogući da
se ceo horski deopostavi podjednimsvodomi dabude više svetlosti ucrkvi.Poduticajemcrkvenih
učenjaPseudoDionisijaAreopagitai opataSižamasivni stubci koji subili karakteristični zaromaniku
zamenjeni suvitkimstubovima,masivni zidovi i radijalne kapele je zameniovelikimprozorimai uveoje
krstatstorebrasti svod.Zapravoovomobnovomonje ustanovioosnovne elementegotičke arhitekture:
prelomljeni luk,krstasto -rebrasti svodi kontraforekoje postajusastavni deogotičke katedrale.
Notr Dam u Parizu-osnovne odlikestila
Notr Dam u Parizupripadaranoj gotici i svojomarhitekturompokazujesve elemente gotičkogstila.U
pitanjuje bazilikasabrodovimakojuposredini presecatransept.Unutrašnjostcrkve je podeljananatri
dela(trospratna):u prvomredusu vitki stubovi koji nose prelomljenelukove,iznadse nalaze galerije.Da
bi se na vrhunalazili visokiprozori ukrašenivitražima.Katedraluprekrivakrstasto-rebrasti svod.
Graditelji katedrale težilisudaistaknuvisinukatedraletakodase potisakprenosi nakrstasto-rebrasti
svodkoji počivana stubovima,ali se dodatnograđevinaučvršćuje spoljaupotrebomkontrafora.
Upotrebnomnovihkonstruktivnihelemenatapostiže se visinagrađevine,zidovi se rasterećujui
ostavljajumestazavelike prozore.Promene ustiluvidnesui u spoljnoj obradi fasade.Fasadaje
trospratna,katedralaobičnoimatri portala,iznadkojegse nalazi drugi sprat ukrašenprozorimaučijem
centruse nalazi rozeta,dokse na vrhunalaze dve kule-zvonici.
Razvoj gotike uFrancuskoj se može pratiti i na drugimkatedralama,pre svegaSenRemi uRemsu,Notr-
dam u Šartru, katedrali uAmijenu.Utokuvisoke gotike dolazidonekihpromenauarhitekturi:u
unutrašnjosti katedrale umestogalerija,pojavljujuse trifore,doksuportali nafasadi i transeptuuvučeni.
Poznafaza gotike uFrancuskoj nazvanaplamenagotikasve više pažnje posvećuje ukrasui fijalamakoje
podsećajunaplamen.
Gotikau Engleskoj
Širenje gotike uEngleskoj najviše se vezuje zakenteberijskogbiskupaTomasaBeketai razvoj
cistersitskogreda.Katedrale uEngleskojne teže visini,većširini.Katedrale imajudvatranseptakoji su
uslovljeni novinamauunutrašnjemprostoru,pre svegauvoženjemLadychapel i Trinitychapel (kapele
posvećene Bogorodici i SvetomTrojstvu)takodakatedralaspoljaizgledaduže i šire negokatedrale u
Francuskoj. U engleskimkatedralamase povećavabroj rebara,takoda svodovi častopodsećajuna
mrežui ta osobenostnazvanaje perpendikularni stil. Najpoznatijakatedralaje Kenteberijskakojase
vezuje zabiskupaTomasaBeketakoji je ubijenispredkatedrale.Njegovoubistvoi nevinoprolivenakrv
uslovilaje dekoracijuukatedrali korišćenjemcrnog,belogi roze mermerauhorskomdelu.Sem
katedrale uKenteberiju,poznataje katedralauGločesterui Vestminsterskaopatija.
Primorije
PrimorskaoblastBalkanaprimilaje uticaje gotike izVenecije čijuje arhtekturuodlikovalajednostavna
konstrukcijagrađevinei elegatnadekoracijafasada.UMletačkoj republici izdvajajuse palate među
kojimaje najpoznatijaDuždevapalatai palataCa d’Orou Veneciji.Udalmatinskoj regiji izdvajase
katedralau Šibenikukojuje projektovaoJurij Dalmatinackoji je,takođe zaslužani skulptoralnu
dekoraciju.
Duždevapalata
Ca d’Oro,Vencija
Gotičkaskulptura
Slikasvetanagotičkimportalimabila je uslovljenarasporedomscenakojesuprikazivale celokupno
znanje ondašnjegsveta.Posmatranoodozdonagore prikazane suscene koje suprikazivale materijalno-
čovekado vrhaduhovno-odnosnobožansko.Pojavljujuse teme izsvakodnevnogživota,etičkog
(personifikovanog) i verskogživota.Skulpturenadovratnicimaprikazujustarozavetne kraljeve,dokse na
fasadamaizdvajajuteme Blagovesti i Sretenje,dabi u luneti najčešće bile prikazane temevezaneza
Bogorodicu.
Skulpture nakatedrali uŠartru
Gotička skulptura u početku je bila vezana za arhitekturu, međutim vremenom postaje sve punijeg
oblika i izražajnih emocija. U odnosu na romaniku, gotički portali imaju nov smisao za red, odlikuje ih
simetričnost i jasnoća, zatim sve figure stoje samostalno i vezane su međusobnoj komunikaciji. Najraniji
primeri ranogotičke skulpture nalaze se na zapadnom portalu u Šartru figure kraljeva prate oblik stuba,
draperija je linearno prikazana, da bi se vek kasnije na severnom portalu figure nagoveštavaju
natualizam i osećajnost na licima, što je u suprotnosti sa romaničkim fantastičnim i demonskim
prikazima. Na gotičkim portalima Bogorodica se javlja u luneti, njeno pojavljivanje se ističe su skladu sa
jačenjem njenog kulta, i koji podrazumeva naglasak na božanskoj ljubavi koju vernici oberučke
prihvataju zbog humanijeg pristupu Bogu. Posebno se pobožnost u Šartru širi od 1204., kada su u
katedrali relikvije s.Ane,Bogorodičinemajke.
Luneta u Šartru prikazuje scene koje se vezuju za Bogorodičino Vaznesenje ( 15. avgust)-smrt,
vaznesenje i krunisanje- Bogoodica se povezuje sa crkvom Ecclesia, je sada Hristova nevesta i Vrata raja
uz pređašnju ulogu posrednice. Ona biva prenesena na nebo , postaje njegova saputnica- Trijumf
Bogorodice i krunisana-kraljicanebaili Regina Coeli
Sem skulptura u Šartru, u Remsu je prikazana scena Susreta Marije i Ane (nazvana Poseta) i scena
Blagovesti koje se ubrajaju najpoznatije skulpture gotike u Francuskoj. U ranogotičkoj skulpturi bilo je
nezamislivo da nekoliko skulptura na dovratniku odigrava narativni prizor. Činjenica da ova grupa
skulptura čini narativni prizor pokazuje koliko je potporni stub izgubi na značaju, dok je međusobni
emocionalni odnos između dve žene pokazuje sve osobenosti gotičkog stila. Blagovesti : Bogorodica
zauzima strog stav, dok Arhangel Gavrilo, nasuprot Bogorodice, ima okruglo lice uokvireno kovrdžama,
naglašen osmeh izrazito krivu liniju vitkog tela i bogato naglašenu odeću. Ovakav stil nazivamo još i «
elegantan stil» koji je oko 1240., razvili majstori koji su radili za kraljevski dvor i ubrzo će postati uzor za
skulptore visokegotike.
Sem ovih primera izdvaja se skulpturalna dekoracija na katedrali u Strazburgu koja u luneti prikazuje
Smrt Bogorodice, zatim majstor Naumburga radi dekoraciju u katedrali u Naumburgu, da bi svoj naviši
dometpoznagotikaimalau umetnosti KlausaSlutera
Gotičkoslikarstvo
Gotičko slikarstvo je u početku bilo podređeno arhitekturi, ali je vremenom dobijalo sve veći značaj.
Konstrukcije gotičkih građevina ostavljale su prostor sa oslikavanje velikih kompozicija, pa su se
uglavnom oslikavali vitraži u Francuskoj, oltarske pregrade-pale u Italiji i rukopisne iluminacije. Vitraž je
slikarska tehnika kojom se obojeno staklo stavlja u okvir od olova stvarajući mrežu na prozoru koja je
imala ulogu okvirne linije. Vitraž i svetlost su još od Sen Denija imali simboličnu ulogu božije svetlosti.
Možda je najizrazitijivitražnarozeti uŠartru i Remsu
Italija
U XIII veku u Italiji se razvija slikarstvo koje bilo pod uticajem Vizantije (italo-kristske umetnosti) i gotike.
Na severu Italije pojavljuju se slikari za koje se neki istraživači smatraju da su preteče renesanse
(trecento), dok ih neki drugi smatraju osobenim slikarima gotike u Italji. Ovi slikari su mahom radili
oltarske pale na kojima centralno mesto zauzima Maesta (Bogorodica u slavi)-vidi pojmovnik gotike.
Najraniji predstavnik je Dučo koji je radio Maestu koja se nalazi u kripti sijenske katedrale. U Sijeni se u
ovo doba pojavljuju i slikari braća Lorenceti koji su radili zidno slikarstvo u gradskoj većnici. Oni su
prikazali Dobru i Lošu vladavinu u gradu i selu. Ovom periodu pripada i najpoznatiji slikar gotike Đoto di
Bondone. Smatra se da je on najviše otišao dalje od vizantijske tradicije i da je uveo realističan prikaz u
religiozno slikarstvo. Đotov prostor na slici se manja i on sve aktere scene postavlja u prednji plan, dok
se arhitektura premešta u drugi plan slike. Uvodeći realizam, Đoto u slikarstvo uvodi međusobnu
komunikaciju i osećajnost. Najpoznatije zidne dekoracije koje se vezuju za ovog slikara su ciklus Svetog
Franje u bazilici uAsizijui dekoracijakapele Skrovenji (kapelaArena)uPadovi.
Braća Lorenceti
Đoto
Minijatura-iluminacijavojvode odBerija
Slikari iz Limburga su u XV veku naslikali najpoznatiji iluminirani rukopis pozne gotike. Molitvenik
vojvode od Berija prikazuje mesečne radove i kalendar koji je iluminiran zodijačkim znacima u luneti.
Centralno mesto zauzimaju mesečni radovi koji prikazuju scene iz svakodnevnog života pozne gotike.
Figure suu prvomplanu,dokje slikanaarhitekturaprikazanaupozadini.
Slikari izLimburga

Contenu connexe

Tendances (20)

Хуманизам и ренесанса
Хуманизам и ренесансаХуманизам и ренесанса
Хуманизам и ренесанса
 
Renesansa
RenesansaRenesansa
Renesansa
 
Ranovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcijaRanovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcija
 
Romanika i gotika
Romanika i gotikaRomanika i gotika
Romanika i gotika
 
Umjetnost bizanta
Umjetnost bizantaUmjetnost bizanta
Umjetnost bizanta
 
Rimska kultura
Rimska kulturaRimska kultura
Rimska kultura
 
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
 
Praistorija
PraistorijaPraistorija
Praistorija
 
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋАВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
 
Barok
BarokBarok
Barok
 
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizamRokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
 
Manirizam
ManirizamManirizam
Manirizam
 
Umetnost ranog srednjeg veka
Umetnost ranog srednjeg vekaUmetnost ranog srednjeg veka
Umetnost ranog srednjeg veka
 
Srpski srednji vek
Srpski srednji vekSrpski srednji vek
Srpski srednji vek
 
Romanicki stil
Romanicki stil Romanicki stil
Romanicki stil
 
књижевност старог века
књижевност старог векакњижевност старог века
књижевност старог века
 
Arhitektura anticke grcke
Arhitektura anticke grckeArhitektura anticke grcke
Arhitektura anticke grcke
 
Rana renesansa
Rana renesansaRana renesansa
Rana renesansa
 
Antička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveniAntička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveni
 
Helenska kultura
Helenska kulturaHelenska kultura
Helenska kultura
 

Similaire à Gotika (12)

Venecia
VeneciaVenecia
Venecia
 
Ranovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcijaRanovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcija
 
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
 
Likovna kultura 56
Likovna kultura 56Likovna kultura 56
Likovna kultura 56
 
Barok arhitektura i skulptura
Barok arhitektura i skulpturaBarok arhitektura i skulptura
Barok arhitektura i skulptura
 
Romanicki stil
Romanicki stilRomanicki stil
Romanicki stil
 
Likovna kultura 52
Likovna kultura 52Likovna kultura 52
Likovna kultura 52
 
Likovna kultura 32
Likovna kultura 32Likovna kultura 32
Likovna kultura 32
 
Likovna kultura 55
Likovna kultura 55Likovna kultura 55
Likovna kultura 55
 
Bečki antiklasicizam pdf.pdf
Bečki antiklasicizam pdf.pdfBečki antiklasicizam pdf.pdf
Bečki antiklasicizam pdf.pdf
 
Likovna kultura 31
Likovna kultura 31Likovna kultura 31
Likovna kultura 31
 
Neoklasicizam
NeoklasicizamNeoklasicizam
Neoklasicizam
 

Gotika

  • 1. Gotika-koristiti pojmovnikgotičkaarhitektura Razvoj gradovai privredni napredaksuizmenili društvene prilike uEvropi ukasnomsrednjemveku. Uspon gradskihopštinapratilaje plodnaumetničkaaktivnost.Prve odlikestilajavljajuje suXIIvekuu oblasti Il de Frans,u okolini Pariza,međutimstil se vrlobrzoraširionaostale oblasti i druge evropske zemlje.Gotikaje trajalauItaliji dopojave renesanse uXV veku,dokje uzemljamaseverne Evrope trajala i duže,takoda se u tim zemljamaovaj stil vezuje i zaXV vek.U ovomperioducentalnomestougradu zauzimakatedralakojaje ne retkonajvišagrađevinaugradu i oko nje se odvijaćitavgradski,politički, religiozni,ali i obrazovni životugradu.Katedrale zbogsvoje složene arhitekturegrade se decenijama, čestoi vekovima,takodasuneke katedrale započete uranoj gotici,azavršene uplamenoj gotici ili renesansi.Uovovreme dolazi doobnove univerziteta,Bolonja,Sorbonai praški univerzitetKarlaVI postajucentri znanja. U periodugotike dolazidopromenautememauumetnosti.Bogorodicauovomperiodudobija centralnomestoureligioznojumetnosti,njoj se posvećujukatedrale,imacentralnomestouluneti portala,istovremenoonapostaje predmetizučavanjanauniverzitetima.Naručioci umetnostipostajui esnafi koji se uovomperioduuzdižui zauzimajuvažnomestougradskomživotu,takodase u religioznimscenamapojavljujusceneizsvakodnevnogživota.Upoznomsrednjemvekuvažnostse pridaje čovekui izražavanjuosećanja,pauskladusatim dolazi postepenododrugačijegprikazivanjaod izrazite stilizacijenapočetkugotike dorealističnogpredstavljanja.Jednaodglavnihodlikagotikeje prelomljeni lukkojije ugotički stil peruzeoodislamske umetnosti Bliskogistoka. Arhitektura Crkva SenDeni i opat Siže Pojavagotike vezuje se zaobnovuopatije SenDenii opataSižea 1135-1140. OpatijaSenDeni je bilo mestou kojemsubili sahranjenifrancuski kraljevi dinastije Kapet.OpatSiže je želoobnovomove crkve da učvrsti primatfrancuskogkraljastvaranjemkontinuitatasaprethodnimkraljevimaFrancuske,ali i da ovuopatijustavi podpatronatomrimskogpape.Obnovahorskogdelaucrkvi trebaloje da omogući da se ceo horski deopostavi podjednimsvodomi dabude više svetlosti ucrkvi.Poduticajemcrkvenih učenjaPseudoDionisijaAreopagitai opataSižamasivni stubci koji subili karakteristični zaromaniku zamenjeni suvitkimstubovima,masivni zidovi i radijalne kapele je zameniovelikimprozorimai uveoje krstatstorebrasti svod.Zapravoovomobnovomonje ustanovioosnovne elementegotičke arhitekture: prelomljeni luk,krstasto -rebrasti svodi kontraforekoje postajusastavni deogotičke katedrale.
  • 2. Notr Dam u Parizu-osnovne odlikestila
  • 3.
  • 4. Notr Dam u Parizupripadaranoj gotici i svojomarhitekturompokazujesve elemente gotičkogstila.U pitanjuje bazilikasabrodovimakojuposredini presecatransept.Unutrašnjostcrkve je podeljananatri dela(trospratna):u prvomredusu vitki stubovi koji nose prelomljenelukove,iznadse nalaze galerije.Da bi se na vrhunalazili visokiprozori ukrašenivitražima.Katedraluprekrivakrstasto-rebrasti svod. Graditelji katedrale težilisudaistaknuvisinukatedraletakodase potisakprenosi nakrstasto-rebrasti svodkoji počivana stubovima,ali se dodatnograđevinaučvršćuje spoljaupotrebomkontrafora. Upotrebnomnovihkonstruktivnihelemenatapostiže se visinagrađevine,zidovi se rasterećujui ostavljajumestazavelike prozore.Promene ustiluvidnesui u spoljnoj obradi fasade.Fasadaje trospratna,katedralaobičnoimatri portala,iznadkojegse nalazi drugi sprat ukrašenprozorimaučijem centruse nalazi rozeta,dokse na vrhunalaze dve kule-zvonici. Razvoj gotike uFrancuskoj se može pratiti i na drugimkatedralama,pre svegaSenRemi uRemsu,Notr- dam u Šartru, katedrali uAmijenu.Utokuvisoke gotike dolazidonekihpromenauarhitekturi:u unutrašnjosti katedrale umestogalerija,pojavljujuse trifore,doksuportali nafasadi i transeptuuvučeni. Poznafaza gotike uFrancuskoj nazvanaplamenagotikasve više pažnje posvećuje ukrasui fijalamakoje podsećajunaplamen. Gotikau Engleskoj
  • 5. Širenje gotike uEngleskoj najviše se vezuje zakenteberijskogbiskupaTomasaBeketai razvoj cistersitskogreda.Katedrale uEngleskojne teže visini,većširini.Katedrale imajudvatranseptakoji su uslovljeni novinamauunutrašnjemprostoru,pre svegauvoženjemLadychapel i Trinitychapel (kapele posvećene Bogorodici i SvetomTrojstvu)takodakatedralaspoljaizgledaduže i šire negokatedrale u Francuskoj. U engleskimkatedralamase povećavabroj rebara,takoda svodovi častopodsećajuna mrežui ta osobenostnazvanaje perpendikularni stil. Najpoznatijakatedralaje Kenteberijskakojase vezuje zabiskupaTomasaBeketakoji je ubijenispredkatedrale.Njegovoubistvoi nevinoprolivenakrv uslovilaje dekoracijuukatedrali korišćenjemcrnog,belogi roze mermerauhorskomdelu.Sem katedrale uKenteberiju,poznataje katedralauGločesterui Vestminsterskaopatija. Primorije PrimorskaoblastBalkanaprimilaje uticaje gotike izVenecije čijuje arhtekturuodlikovalajednostavna konstrukcijagrađevinei elegatnadekoracijafasada.UMletačkoj republici izdvajajuse palate među kojimaje najpoznatijaDuždevapalatai palataCa d’Orou Veneciji.Udalmatinskoj regiji izdvajase katedralau Šibenikukojuje projektovaoJurij Dalmatinackoji je,takođe zaslužani skulptoralnu dekoraciju. Duždevapalata
  • 6. Ca d’Oro,Vencija Gotičkaskulptura Slikasvetanagotičkimportalimabila je uslovljenarasporedomscenakojesuprikazivale celokupno znanje ondašnjegsveta.Posmatranoodozdonagore prikazane suscene koje suprikazivale materijalno- čovekado vrhaduhovno-odnosnobožansko.Pojavljujuse teme izsvakodnevnogživota,etičkog (personifikovanog) i verskogživota.Skulpturenadovratnicimaprikazujustarozavetne kraljeve,dokse na fasadamaizdvajajuteme Blagovesti i Sretenje,dabi u luneti najčešće bile prikazane temevezaneza Bogorodicu. Skulpture nakatedrali uŠartru Gotička skulptura u početku je bila vezana za arhitekturu, međutim vremenom postaje sve punijeg oblika i izražajnih emocija. U odnosu na romaniku, gotički portali imaju nov smisao za red, odlikuje ih simetričnost i jasnoća, zatim sve figure stoje samostalno i vezane su međusobnoj komunikaciji. Najraniji primeri ranogotičke skulpture nalaze se na zapadnom portalu u Šartru figure kraljeva prate oblik stuba, draperija je linearno prikazana, da bi se vek kasnije na severnom portalu figure nagoveštavaju natualizam i osećajnost na licima, što je u suprotnosti sa romaničkim fantastičnim i demonskim prikazima. Na gotičkim portalima Bogorodica se javlja u luneti, njeno pojavljivanje se ističe su skladu sa
  • 7. jačenjem njenog kulta, i koji podrazumeva naglasak na božanskoj ljubavi koju vernici oberučke prihvataju zbog humanijeg pristupu Bogu. Posebno se pobožnost u Šartru širi od 1204., kada su u katedrali relikvije s.Ane,Bogorodičinemajke. Luneta u Šartru prikazuje scene koje se vezuju za Bogorodičino Vaznesenje ( 15. avgust)-smrt, vaznesenje i krunisanje- Bogoodica se povezuje sa crkvom Ecclesia, je sada Hristova nevesta i Vrata raja uz pređašnju ulogu posrednice. Ona biva prenesena na nebo , postaje njegova saputnica- Trijumf Bogorodice i krunisana-kraljicanebaili Regina Coeli Sem skulptura u Šartru, u Remsu je prikazana scena Susreta Marije i Ane (nazvana Poseta) i scena Blagovesti koje se ubrajaju najpoznatije skulpture gotike u Francuskoj. U ranogotičkoj skulpturi bilo je nezamislivo da nekoliko skulptura na dovratniku odigrava narativni prizor. Činjenica da ova grupa skulptura čini narativni prizor pokazuje koliko je potporni stub izgubi na značaju, dok je međusobni emocionalni odnos između dve žene pokazuje sve osobenosti gotičkog stila. Blagovesti : Bogorodica zauzima strog stav, dok Arhangel Gavrilo, nasuprot Bogorodice, ima okruglo lice uokvireno kovrdžama, naglašen osmeh izrazito krivu liniju vitkog tela i bogato naglašenu odeću. Ovakav stil nazivamo još i « elegantan stil» koji je oko 1240., razvili majstori koji su radili za kraljevski dvor i ubrzo će postati uzor za skulptore visokegotike. Sem ovih primera izdvaja se skulpturalna dekoracija na katedrali u Strazburgu koja u luneti prikazuje Smrt Bogorodice, zatim majstor Naumburga radi dekoraciju u katedrali u Naumburgu, da bi svoj naviši dometpoznagotikaimalau umetnosti KlausaSlutera Gotičkoslikarstvo Gotičko slikarstvo je u početku bilo podređeno arhitekturi, ali je vremenom dobijalo sve veći značaj. Konstrukcije gotičkih građevina ostavljale su prostor sa oslikavanje velikih kompozicija, pa su se uglavnom oslikavali vitraži u Francuskoj, oltarske pregrade-pale u Italiji i rukopisne iluminacije. Vitraž je slikarska tehnika kojom se obojeno staklo stavlja u okvir od olova stvarajući mrežu na prozoru koja je imala ulogu okvirne linije. Vitraž i svetlost su još od Sen Denija imali simboličnu ulogu božije svetlosti. Možda je najizrazitijivitražnarozeti uŠartru i Remsu Italija
  • 8. U XIII veku u Italiji se razvija slikarstvo koje bilo pod uticajem Vizantije (italo-kristske umetnosti) i gotike. Na severu Italije pojavljuju se slikari za koje se neki istraživači smatraju da su preteče renesanse (trecento), dok ih neki drugi smatraju osobenim slikarima gotike u Italji. Ovi slikari su mahom radili oltarske pale na kojima centralno mesto zauzima Maesta (Bogorodica u slavi)-vidi pojmovnik gotike. Najraniji predstavnik je Dučo koji je radio Maestu koja se nalazi u kripti sijenske katedrale. U Sijeni se u ovo doba pojavljuju i slikari braća Lorenceti koji su radili zidno slikarstvo u gradskoj većnici. Oni su prikazali Dobru i Lošu vladavinu u gradu i selu. Ovom periodu pripada i najpoznatiji slikar gotike Đoto di Bondone. Smatra se da je on najviše otišao dalje od vizantijske tradicije i da je uveo realističan prikaz u religiozno slikarstvo. Đotov prostor na slici se manja i on sve aktere scene postavlja u prednji plan, dok se arhitektura premešta u drugi plan slike. Uvodeći realizam, Đoto u slikarstvo uvodi međusobnu komunikaciju i osećajnost. Najpoznatije zidne dekoracije koje se vezuju za ovog slikara su ciklus Svetog Franje u bazilici uAsizijui dekoracijakapele Skrovenji (kapelaArena)uPadovi. Braća Lorenceti Đoto
  • 9. Minijatura-iluminacijavojvode odBerija Slikari iz Limburga su u XV veku naslikali najpoznatiji iluminirani rukopis pozne gotike. Molitvenik vojvode od Berija prikazuje mesečne radove i kalendar koji je iluminiran zodijačkim znacima u luneti. Centralno mesto zauzimaju mesečni radovi koji prikazuju scene iz svakodnevnog života pozne gotike. Figure suu prvomplanu,dokje slikanaarhitekturaprikazanaupozadini. Slikari izLimburga