1. KUGA
Kuga je teška infekcija koja se najčešde pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku
pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
'Yersinia pestis je bakterija, gram-negativni štapić, iz roda Yersinia, koji kod ljudi
može uzrokovati bolest kugu.
Bakterija je fakultativni anaerob, a primarno je bolest glodavaca. Kroz povijest je
najpoznatiji oblik kuge, bubonska kuga, bolest koja je uzela velik broj života, pa se
čak i dio povijesti naziva Doba kuge. Bubonska kuga se širi ugrizom buhe, koja sa
zaraženog glodavca prenese bakteriju na čovjeka. Ostali poznatiji primarni oblici
bolesti koje može uzrokovati Yerisnia pestis su plućna kuga i septička kuga.
Bakterija rijetko može izazvati meningitis.
Bakteriju je otkrio Alexandre Yersin, švicarsko-francuski bakteriolog, 1894.g.
tijekom epidemije kuge u Hong Kongu.
Yersinia pestis kratki je bacil. Kuga je primarno bolest divljih glodavaca (npr.
štakora, miševa, vjeverica i prerijskih pasa); može biti akutna, subakutna ili
kronična, te urbana (uglavnom mišja) ili silvatična. Poznate su masovne humane
epidemije (npr. srednjovjekovna Crna smrt); u novije doba kuga se pojavljivala
sporadično ili u ograničenim epidemijama. U SAD-u se preko 90% humanih
slučajeva kuge pojavljuje u jugozapadnim državama u Novom Meksiku, Arizoni,
Kaliforniji i Coloradu. Bubonska kuga je najčešdi oblik. Kuga se prenosi s glodavaca
na ljude ugrizom inficirane buhe.
Kod bubonske kuge inkubacija je obično 2 do 5 dana, ali varira od nekoliko sati do
12 dana. Bolest počinje naglo, često sa zimicama, a temperatura raste na 39,5 do
41 ˚C . Puls može biti ubrzan, povedani limfni čvorovi pojavljuju se s vrudicom ili
kratko nakon nje. Tipično je da su čvorovi izuzetno osjetljivi i tvrdi. U 2. tjednu
koža je glatka i zacrvenjena ali često nije topla. Bolesnik može biti nemiran,
delirantan, konfuzan i nekoordiniran. Jetra i slezena mogu biti povedane. Broj
leukocita je obično od 10000 do 20000/μL s dominacijom nezrelih i zrelih
neutrofila. Nakon inkubacije primarne kuge, koja iznosi iznosi 2 do 3 dana, slijedi

2. nagli početak bolesti s vrudicom i često jakom glavoboljom. Kašalj, koji u početku
nije izrazit, razvija se unutar 20 do 24 h; iskašljaj je u početku mukoidan, ubrzo
postaje tingiran krvlju, a zatim postaje jednoliko ružičast ili svijetlo crven (nalik na
sirup od malina) i pjenušav. Septikemična se kuga obično pojavljuje zajedno s
bubonskim oblikom bolesti. U 40% bolesnika prisutna je bol u trbuhu. Faringealna
kuga i meningitis manje su česti oblici bolesti. Pestis minor je oblik bubonske
kuge koji se obično javlja samo u endemskim
područjima. Vrudica, glavobolja povlače se u
roku od tjedan dana.
Dijagnoza se osniva na izolaciji
mikroorganizma iz krvi, sputuma ili aspirata
limfnog čvora. U prethodna cijepljenja kuga se
ne ubraja, bududi da se klinička bolest može
pojaviti i u cijepljenih osoba. Smrtnost neliječenih bolesnika s bubonskom kugom
iznosi oko 60%, a vedina smrtnih slučajeva nastaje zbog sepse u roku od 3 do 5
dana. Vedina neliječenih bolesnika s pneumoničnom kugom umire unutar 48 sati
od početka bolesti. Septikemična kuga može biti smrtonosna prije no što dođe do
predominacije bubonskih ili pludnih manifestacija.
Domena: Bacteria
Koljeno: Proteobacteria
Razred: Gammaproteobacteria
Red: Enterobacteriales
Porodica: Enterobacteriaceae
Rod: Yersinia