Prezentacija o aerosolima i radu naših učenika

1. Prirodoslovna i grafička škola Rijeka
SVJETLOST KAO POKAZATELJ KLIMATSKIH
PROMJENA I ONEČIŠĆENJA
VODITELJI PROJEKTA:MARINA PAVLIĆ I IRENA SABO

2. AEROSOLI:
-SITNE ČESTICE TEKUĆINA ILI KRUTINA, MANJE
OD 100 µm SUSPENDIRANE U ZRAKU
-MIJENJAJU OPTIČKU GUSTOĆU SVJETLOSTI
SASTAV:
PRAŠINA,SOL,ČAĐA, SUMPOROVI I
DUŠIKOVI OKSIDI, AMONIJAK,METALNI
OKSIDI, ORGANSKI SPOJEVI (NAJOPASNIJI
DERIVATI BENZENA-KANCEROGENI)
UTJEČU NA:
- KLIMU
-KAKVOĆU ZRAKA,
-OPASNI ZA ZDRAVLJE-
NAJOPASNIJE MANJE OD 10µm

3. NASA (National Aeronautics and Space Administration):
SATELITSKE SNIMKE UČESTALOSTI AEROSOLA
IZVORI AEROSOLA:
-pustinjska prašina (Sjeverna Afrika, Saudijska Arabija)
-požari (Južna Afrika, Južna Amerika)
-izgaranje fosilnih goriva (Indija, Kina)
-nestalna zagađenja (Europa, Sjeverna Amerika, Australija)

4. TRENDOVI PROMJENA ATMOSFERSKIH AEROSOLA
-manje promjene količine aerosola na globalnoj razini
(smanjena koncentracija u Europi i Sjevernoj Americi
nadoknađuje se povećanjem u Aziji)
-promjena u svojstvima aerosola smanjene su
koncentracije sumpornih spojeva, ali su u porastu
organski aerosoli i aerosoli dušikovih spojeva
-PROMJENA UTJECAJA AEROSOLA NA KLIMU

5. ZADATAK PROJEKTA “AEROSOLS IN EUROPE”:
PROVODITI MJERENJE AEROSOLA, TE USPOREDITI S SATELITSKIM PODACIMA
FOTOMETAR-uređaj za mjerenje
-apsorbira energiju sunčevog zračenja –
intezitet pretvara u napon
-aerosoli raspršuju i apsorbiraju sunčevu
energiju- smanjeni intezitet
proporcionalan je koncentraciji aerosola
-veličina čestica
utječe na valnu
duljinu raspršene
svjetlosti
-fotometar
Calitoo mjeri
intezitet tri valne
duljine

6. Male čestice više
raspršuju zeleno
svjetlo
Velike čestice podjednako
raspršuju crveno i zeleno
svjetlo

7. SVJETLOST NA KAPLJICAMA VODE U
ZRAKU

8. ATMOSFERSKI UVJETI MJERENJA
1. TLAK ZRAKA
-niži tlak smanjuje gustoću zrakasmanjena
raspršenost svjetla po molekulama zraka
1. KUT SUNCA
2. NAOBLAKA
-smanjuje intezitet svjetlosti određivanje vrste
oblaka i naoblake-manja od 50%
-oblaci apsorbiraju i reflektiraju svjetlost
-aerosoli su uzrok formiranja oblaka kondenzacijske
jezgre

9. -ledeni oblaci,
temperature -35⁰C
-miješani-led i voda,
temperatura: od -10⁰C
do -35⁰C
-vodeni oblaci,
temperatura: > -10⁰C

10. CONTRAIL OBLACI
-nastaju kondenzacijom vodene pare u ispuhu
aviona u uvjetu niske temperature
-različite duljine, gustoće, debljine i širine,
boje i vremena trajanja
-Utječu na stabilnost atmosfere  pri
mjerenju aerosola potrebno je ustanoviti
njihovu prisutnost
-Kondenzacijski tragovi u uvjetima stabilnog,
anticiklonalnog vremena najčešće relativno
brzo nestaju i ne šire se po nebu
Mogu li osim
vode contraili
sadržavati i
štetne tvari?

11. MJERENJA I PRIKAZ PODATAKA

12. IZABRANE POSTAJE:
1.ŠKOLA
2.BAKAR

13. PRIPREMA UZORAKA ZA USPOREDBU „MOKROM
METODOM”
ŠKOLA LUKA BAKAR

14. PRIKAZ PODATAKA
ŠKOLA
-MJERITI SE MOŽE SAMO KADA JE POSTOTAK NAOBLAKE MANJI OD 50%
-PRAZNINE U PRIKAZU POKAZUJU NAOBLAČENJE VEĆE OD 50%
-IZ GRAFIČKOG PRIKAZA MOŽEMO PROČITATI DA JE KOLIČINA AEROSOLA U
PODRUČJU ISPITIVANJA MALA A POVIŠENA KOLIČINA AEROSOLA
DOGODILA SE U DANIMA POVEĆANE VLAŽNOSTI ZRAKA ALI JOŠ NEMA
DOVOLJNO PODATAKA ZA PRAVILNU INTERPRETACIJU

15. USPOREDBA KOLIČINE AEROSOLA U ŠKOLI I BAKRU
ŠKOLA INA
LUKA HOTEL
KOLIČINE AEROSOLA IZMJERENE U ISTO VRIJEME NA 4 POSTAJE
NAJMANJE SU NA POSTAJI ŠKOLA

16. ZAKLJUČAK
ZA PRAVILNU INTERPRETACIJU PODATAKA
POTREBNO JE UZETI U OBZIR:
% NAOBLAKE
VRSTU OBLAKA
PRISUTNOST CONTRAILS OBLAKA
KOLIČINU VLAGE U ZRAKU
ZA SADA JOŠ NEMAMO DOVOLJNO
PODATAKA ZA DONOŠENJE ZAKLJUČAKA