Seminarski rad: ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ZATVORENE GEOGRAFSKE CJELINE. Prema knjizi „The changing face of Dalmatia“, 2006.

1. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek za arheologiju
Katedra za prapovijesnu arheologiju
AARRHHEEOOLLOOŠŠKKOO IISSTTRRAAŽŽIIVVAANNJJEE ZZAATTVVOORREENNEE
GGEEOOGGRRAAFFSSKKEE CCJJEELLIINNEE
PPrreemmaa kknnjjiizzii „„TThhee cchhaannggiinngg ffaaccee ooff DDaallmmaattiiaa““
-- SSeemmiinnaarrsskkii rraadd --
MENTOR: STUDENT:
prof. Marcel Burić Martina Jalšovec
Zagreb, rujan 2006.

2. 2
SADRŽAJ:
SADRŽAJ ..................................................................................................................................2
UVOD.........................................................................................................................................3
ISTRAŽIVANJE PRIJE ISTRAŽIVANJA...........................................................................4
NEOTHERMAL DALMATIA PROJECT............................................................................6
Početna istraživanja.............................................................................................................6
Rekognosciranje terena ......................................................................................................6
Rekognosciranje terena ......................................................................................................7
Analitičko terensko istraživanje i iskapanje..................................................................8
ZAKLJUČAK ..........................................................................................................................10
POPIS SLIKA..........................................................................................................................11
POPIS LITERATURE............................................................................................................12

3. 3
UVOD
Knjiga „The changing face of Dalmatia“ predstavlja svojevrstan vodič kroz sve one
radnje koje treba poduzeti prije samog iskopavanja jednog arheološkog lokaliteta. Rezultat je
rada mnoštva ljudi koji su 1980-ih godina sudjelovali u jedinstvenom projektu čiji je cilj bio
identificiranje i objašnjavanje promjena u okolišu, strukturi naselja i socijalnoj strukturi
ljudskih zajednica u sjevernoj Dalmaciji tokom proteklih 8000 godina, tj. od mezolitika pa sve
do sadašnjosti što je uključilo povijesne i etnološke studije.
Projekt pod nazivom NEOTHERMAL DALMATIA PROJECT nastao je na temelju zalaganja
glavnog autora knjige, dr. Johna Chapmana sa Londonskog sveučilišta u suradnji s dr.
Šimom Batovićem sa Zadarskog sveučilišta te Robertom Shielom sa Sveučilišta u
Newcastleu1.
Istraživanje je predviđeno na površini od 2200 km2 u prostoru okolice Zadra; Ravni kotari,
Velebit, Bukovica i zadarski arhipelag (sl. 1). Ovaj je prostor odabran zbog blizine većeg
gradskog naselja u kojem se nalazi studij arheologije te arheološki i etnološki muzej što je
uvelike olakšalo obradu i pohranu otkrivenog pokretnog materijala, ali i informacija.
Zadarsko zaleđe je ujedno jedno od
najplodnijih područja u Dalmaciji
što uvjetuje dugotrajno naseljavanje
i iskorištavanje prirodnog okoliša.
Rekognosciranjem, pokusnim i
prostornim istraživanjima te
analizama okoliša naposljetku je
uspješno obrađen prostor od oko 120
kvadratnih kilometara2.
1
Chapman, J. i sur. The changing face of Dalmatia. Leichester University press. London, 1996. str. 3-5.
2
isto. str. 12-15.
SSlliikkaa 11.. PPooddrruuččjjee iissttrraažžiivvaannjjaa..

4. 4
ISTRAŽIVANJE PRIJE ISTRAŽIVANJA
Svako istraživanje arheološkog lokaliteta mora započeti proučavanjem pisanih, pa čak
i usmenih izvora koji o njemu postoje3. Ponekad pisani izvori postoje samo u odliku spomena
lokaliteta, a ponekad su mnogo iscrpniji te se sastoje od detaljnog opisa, crteža, navođenja
lokalnih legendi i naziva te sličnih podataka koji uvelike olakšavaju odluku o pokretanju
iskopavanja te sam njegov proces. Uz pisane izvore potrebno je proučiti i stare zemljopisne
karte i crteže na kojima se često nalaze ucrtani arheološki lokaliteti. Povijesne karte su vrlo
korisne za proučavanje npr. rimskih ili srednjovjekovnih lokaliteta jer su današnji lokaliteti
tada bili živa naselja, putovi ili burgovi, a ono što je danas ruševina u vrijeme crtanja karte
možda je još uvijek postojalo kao cjelovita građevina ili je bilo mnogo uočljivije u okolišu.
Osim proučavanja pisanih i kartografskih izvora istraživač mora prikupiti svu
dostupnu dokumentaciju o mogućim prethodnim arheološkim ili građevinskim radovima na
lokalitetu koji namjerava iskopavati. Takvi podatci su iznimno korisni jer pružaju uvid u
stanje na lokalitetu bez potrebe iskopavanja probnih rovova ili drugih destruktivnih metoda
koje često mogu uništiti gornje slojeve lokaliteta ili dati zbunjujuću sliku stanja na terenu.
Nakon proučavanja pisanih i drugih izvora potrebno je raznim metodama pregledati
sam teren kako bi se što bolje uočili sastavni dijelovi lokaliteta koji se namjerava iskopavati.
Postoje razne metode kojima se može sagledati cjelokupna slika lokaliteta bez upotrebe
radnih strojeva ili lopata.
Jedna od najomiljenijih metoda je uzimanje zračnih fotografija (sl. 2). Osim što zračne
fotografije daju dobar uvid u površinsko stanje lokaliteta, one omogućuju odabir
najpogodnijeg mjesta za početno iskopavanje te općenito ukazuju na potencijal lokaliteta i
njegovu kompleksnost. Zračne fotografije korisne su i tokom samog istraživanja kako bi se
stekao što bolji dojam stanja istraženosti, a nakon završene kampanje često olakšavaju
interpretaciju samog lokaliteta4.
Površinski pregled ili rekognosciranje terena znači uočavanje artefakata ili
konstrukcija na površini zemlje te njihovu interpretaciju. Velike koncentracije tako
prikupljenog materijala često ukazuju na postojanje lokaliteta na samom rekognosciranom
3
Barker, P. Tehnike arheološkog iskopavanja. MHAS. Split, 2000. str. 48-51.
4
Isto. str. 52-53.

5. 5
području ili u njegovoj neposrednoj blizini. Međutim, komplicirana struktura terena, loše
vremenske prilike, intenzivna poljoprivredna obrada tla i drugi nepovoljni uvjeti često mogu
iskriviti sliku te dati krivi dojam o postojanju ili nepostojanju arheološkog lokaliteta na
obrađenom terenu5.
Osim zračnim fotografijama i rekognosciranjem, pretpostavljeni lokalitet se može
pregledati i raznim geofizičkim metodama kojima se otkrivaju podzemne nepravilnosti kao
što su bunari, jame, kanali, jarci, podovi, peći ili ceste. Neke od tih metoda su
magnetometrijski pregled, pregled georadarom i sl. 6
Od destruktivnih metoda pregleda lokaliteta najčešće se koriste bušotine te probni
rovovi ili sonde što arheolozima omogućuje uvid u prirodu i dubinu naseobinskih slojeva i
zdravice te prikupljanje podataka o tome da li se lokalitet doista isplati iskopati i
konzervirati. Takve metode, međutim, često daju zbunjujuće podatke jer, osim što uništavaju
dijelove nalazišta uzrokuju presijecanje slojeva što otežava njihovo kasnije uklapanje u
cjelovitu sliku lokaliteta, a time i dobivanje konačne stvarne slike istraženog terena7.
Osim stanja i položaja samog terena potrebno je utvrditi i opća obilježja okoline u
kojoj se lokalitet nalazi. Važno je poznavati geološki sastav tla, floru i faunu uže i šire okolice
lokaliteta, klimu i lokalne vremenske prilike. Osobito je važno utvrditi kakvo je bilo stanje tih
parametara u vrijeme kad je lokalitet koji se arheolog sprema istražiti bio intenzivno
naseljavan.
SSlliikkaa 22.. PPrriimmjjeerr zzrraaččnnee ssnniimmkkee aarrhheeoolloošškkoogg llookkaalliitteettaa..
5
Barker, P. Tehnike arheološkog iskopavanja. MHAS. Split, 2000. str. 59.
6
isto. str. 60-68.
7
isto. str. 69-71.

6. 6
NEOTHERMAL DALMATIA PROJECT
Početna istraživanja
Znanstvenici koji su sudjelovali na projektu NEOTHERMAL DALMATIA svoje su
istraživanje započeli proučavanjem dotadašnjeg stanja istraživanja8 te općih geoloških i
klimatskih uvjeta na terenu9. Zaključeno je da su do tog vremena najintenzivnije istraživani
lokaliteti bili upravo oni najuočljiviji u terenu kao što su antički i srednjovjekovni ostaci
naselja, crkava i groblja dok se mnogo manja pažnja pridavala ruralnim naseljima. Takav
pristup daje lažne podatke o životu stanovništva u određenoj vremenskoj i prostornoj cjelini.
Geološkim je istraživanjem utvrđeno kako je većina mezolitičkih lokaliteta na obali vjerojatno
izgubljena uslijed podizanja razine mora početkom holocena. Ujedno je utvrđeno kako je do
većeg ljudskog utjecaja na okoliš u tom prostoru došlo u vremenu neolitika i ranog
brončanog doba što se nastavilo i u razdoblju Rimskog Carstva. Uslijed tih promjena došlo je
do jačih erozija nakon klasičnog perioda. Erozija je dovela do značajnog gubitka obradivog
tla. Područja viših nadmorskih visina gotovo su potpuno ogoljela, dok je erodirana zemlja u
udolinama znatno otežala apsorpciju oborinskih voda stvarajući močvarno zemljište
nepogodno za poljoprivredno iskorištavanje.
8
Chapman, J. i sur. The changing face of Dalmatia. Leichester University press. London, 1996. str. 5-8.
9
isto, str. 16-35.
SSlliikkaa 33.. PPrriikkaazz vvrrssttaa ttllaa uu iissttrraažžeennoomm ppooddrruuččjjuu..

7. 7
Rekognosciranje terena
Cilj rekognosciranja terena bilo je utvrđivanje ukupnog broja lokaliteta i njihove
funkcije te datacija. Osim toga, pokušalo se utvrditi kakav je bio odnos između lokaliteta i
okoliša te različitih lokaliteta međusobno10. Zbog lakšeg snalaženja lokaliteti su podijeljeni u
tri kategorije:
1. Spomenici: tumuli, zidovi, naselja i gradinska naselja
2. Mjesto nalaza okarakterizirano je kao kvadrat površine 5x5 metara sa najmanje četiri
nalaza.
3. Pojedinačni nalaz podrazumijeva 1-3 nalaza unutar kvadrata površine 5x5 metara.
TTaabbeellaa 11.. VVrreemmeennsskkaa ddiissttrriibbuucciijjaa nnaallaazzaa oottkkrriivveenniihh rreekkooggnnoosscciirraannjjeemm.. Prema: Chapman, J. i sur. The
changing face of Dalmatia. Leichester University press. London, 1996. str. 61-98.
SPOMENIK MJESTO NALAZA POJEDINAČNI NALAZ
PALEOLITIK - 44 -
MEZOLITIK - - -
NEOLITIK I ENEOLITIK 7 42 -
BRONČANO DOBA 48 155 -
ŽELJEZNO DOBA 52 36 -
RIMSKO RAZDOBLJE 97 123 -
SREDNJI VIJEK 15 22 -
MODERNO - 22 23
NEDEFINIRANO Otkriveno je ukupno 1176 tvorevina (humci, fragmenti keramike i litike i sl.).
Pregledom ovako postavljenih podataka može se doći do nekoliko zanimljivih zaključaka.
1. Nije pronađen ni jedan artefakt iz razdoblja mezolitika što se može objasniti gubljenjem
lokaliteta uslijed podizanja razine mora, činjenicom da je erozija prekrila potencijalno
zanimljive konstrukcije ili izostankom prepoznatljivog mezolitičkog materijala.
2. Intenzivno naseljavanje istraživanog područja započinje u vrijeme neolitika i eneolitika, a
nastavlja se u kasnijim razdobljima. Vrhunac naseljenosti ovo područje dostiže u rimskom
razdoblju kada se razvija i veće urbano naselje (municipium Nedinum) nakon čega dolazi
do opadanja broja otkrivenih lokaliteta što sugerira i slabiju naseljenost11. Uzrok tome je
gubitak obradivog tla uslijed intenzivne erozije koja nastupa u tom periodu, ali i povijesni
događaji kao što je doseljenje novog stanovništva što je natjeralo staro na povlačenje u
sigurnija područja.
10
Chapman, J. i sur. The changing face of Dalmatia. Leichester University press. London, 1996. str. 116.
11
isto, str. 47

8. 8
Analitičko terensko istraživanje i iskapanje
Nakon rekognosciranja, arheolozi su detaljno istražili sve adekvatno sačuvane
lokalitete s ciljem stvaranja točne i kompletne baze podataka o postojećim objektima,
definiranja kronologije lokaliteta, njihove funkcije i utjecaja na okoliš, analize sličnosti unutar
lokaliteta i šire kako bi se odredio regionalni arhitektonski stil te kartografiranja kako bi se
ubuduće moglo istraživati i konzervirati lokalitete12. Nakon takvog istraživanja, koje bi se
moglo okarakterizirati kao rekognosciranje svakog pojedinačnog lokaliteta, odabrani su
lokaliteti iskopavani pomoću probnih sondi. Na taj je način utvrđena stvarna funkcija svakog
pojedinačnog lokaliteta, faze korištenja kao i njegova datacija.
Od desetak lokaliteta istraženih na taj način, najzanimljivija je gradina Nadin. Lokalitet se
nalazi na nadmorskoj visini od 265 m. Prvi puta je naseljena u kasnom brončanom dobu da bi
već u željeznom postala svojevrsni centar regije oko kojeg su se okupljala manja naselja.
Najveći rast Nadina dogodio se u rimskom razdoblju kada je naselje preraslo u urbanu cjelinu
okruženu ruralnim područjem. U to
vrijeme iznimno jača naseljavanje
stanovništva i iskorištavanje tla. Gradina
je napuštena u kasnoj antici da bi u
visokom srednjem vijeku bila ponovno
naseljena. Posljednja etapa u povijesti
ovog iznimno dugotrajnog naselja je
kratkotrajna okupacija u vrijeme turskih
osvajanja13.
12
Chapman, J. i sur. The changing face of Dalmatia. Leichester University press. London, 1996. str. 110.
13
isto, str. 116-125.
SSlliikkaa 44.. MMuunniicciippiiuumm NNeeddiinnuumm..

9. 9
Analitičko terensko istraživanje i paralelna komparativna studija sistema polja i utvrda
pokazala je određeni uzorak u morfologiji i veličini kod obrađenih lokaliteta. Uočena je
razlika u odnosu na sistem gradnje u Istri te kod Japoda u odnosu na Delmate. Ujedno je
utvrđena razlika tendencije okupljanja lokaliteta između sjevernih i južnih Delmata14.
Na primjeru Nadina, provedena je i tzv. radna studija kojom se pokušalo utvrditi koliki su
bili troškovi rada na pojedinačnoj utvrdi; kako vremenski tako i u ljudstvu. Zaključeno je da
je većina utvrda mogla biti sagrađena unutar pet godina uz relativno mali broj radne snage
što znaći da se radnici ne moraju regrutirati izvan postojećih rodovskih zajednica. Takav se
zaključak odnosi na prapovijesna razdoblja gdje je zbog slabe centralizacije slaba mogućnost
upravljanja većom masom ljudi15.
SSlliikkaa 55.. IIzzbboorr nnaallaazzaa -- kkeerraammiiččkkii uulloommccii..
14
Chapman, J. i sur. The changing face of Dalmatia. Leichester University press. London, 1996. str. 151-157.
15
isto, str. 158-175.
SSlliikkaa 66.. IIzzbboorr nnaallaazzaa -- mmeettaall ii kkeerraammiikkaa..

10. 10
ZAKLJUČAK
Ovaj i slični projekti (UPER TISZA PROJECT16) koji na sveobuhvatan način
pokušavaju istražiti jednu geografsku cjelinu izvrstan su pokazatelj kako živi i kako se razvija
jedan prostor kroz dugo vremensko razdoblje te kako kvalitetno prikupiti i primijeniti sve
dostupne informacije.
Detaljnim uvidom u sve dostupne dokumente, ali i geografske, klimatske, geološke i druge
uvjete na terenu, arheolog istraživač može već i prije samog izlaska na teren znati što ga tamo
očekuje. Svako iskopavanje arheološkog lokaliteta je jedinstven i neponovljiv proces te se
nikako ne smije prepustiti slučaju. Iako u ovom tekstu nije bila posebno spomenuta,
dokumentacija procesa rada na lokalitetu u tome igra veliku, ako ne i odlučujuću ulogu.
Prilikom istraživanja pojedinog lokaliteta nikako se iz vida ne smije ispustiti i njegovo uže i
šire okruženje u kojem je on živio i kojeg je sastavni dio jer se samo tako može razumjeti
njegova uloga u vremenu i prostoru. Srednjovjekovno groblje ne može postojati bez naselja, a
rimski grad bez poljoprivrednih posjeda koji ga hrane. Zbog toga svaki arheolog mora imati
na umu kako je svaki pojedini lokalitet dio jednog većeg kompleksa te ga u tom svjetlu mora
pokušati interpretirati.
16
http://www.dur.ac.uk/j.c.chapman/research.htm

11. 11
POPIS SLIKA
Slika na naslovnoj strani: Zrmanja; http://skole.htnet.hr/ss-obrovac-
501/skola/images/zrmanja.jpg (2. IX. 2006.)
Slika 1. Područje istraživanja; Batović, Šime; Chapman, John; Shiel, Robert. The changing face
of Dalmatia. Archaeological and ecological studies in a Mediteranean landscape. Leicester University
press, The Socety of Antiquaries of London. London, 1996. str. 19, slika 10.
Slika 2. Primjer zračne snimke arheološkog lokaliteta;
http://www.archaero.com/aulnay.jpg (4. IX. 2006.)
Slika 3. Primjer vrsta tla u istraženom području; Batović, Šime; Chapman, John; Shiel,
Robert. The changing face of Dalmatia. str. 24, sl. 11.
Slika 4. Municipium Nedinum; Batović, Šime; Chapman, John; Shiel, Robert. The changing face
of Dalmatia. str. 117, sl. 84.
Slika 5. Izbor nalaza – keramički ulomci; Batović, Šime; Chapman, John; Shiel, Robert. The
changing face of Dalmatia. str. 191, sl. 136.
Slika 6. Izbor nalaza – metal i keramika; Batović, Šime; Chapman, John; Shiel, Robert. The
changing face of Dalmatia. str. 303, sl. 180.

12. 12
POPIS LITERATURE:
Korištena literatura:
1. Batović, Šime; Chapman, John; Shiel, Robert. The changing face of Dalmatia.
Archaeological and ecological studies in a Mediteranean landscape. Leicester University
press, The Socety of Antiquaries of London. London, 1996.
2. Barker, Philip. Tehnike arheološkog iskopavanja. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
Split, 2000.
Korištene web stranice:
1. dr. John Chapman; Durham University, London
(http://www.dur.ac.uk/archaeology/staff/?username=drk0jcc) (2. IX. 2006.)
2. dr. John Chapman; Istraživanja,(http://www.dur.ac.uk/j.c.chapman/research.htm)
(4. IX. 2006)
3. dr. Robert Shiel; Newcastle University, Scool of Agriculture, Food and Rural
development (http://www.ncl.ac.uk/afrd/staff/profile/r.s.shiel) (2. IX. 2006.)