Ibsen, Henrik: Nora / Lutkina kuća (norveški modernizam, moderna psihološka drama (drama), elementi drame s tezom, komorne drame, moderne građanske tragedije ili drame, 1879. g.)

1. Nora (Lutkina kuća)
Henrik Ibsen (1828. – 1906., modernizam)
* norveški modernizam, moderna psihološka drama (drama), elementi
drame s tezom, komorne drame, moderne građanske tragedije ili drame,
1879. g.
Danijela Mikadi, mag. educ. philol. croat.

2. Henrik Ibsen
 norveški dramatičar
 unio je u dramsku književnost značajne tematske i stilske novine
 u Ibsenovim dramama prvi put progovara tragika otuđenoga suvremenog čovjeka
 Ibsenovo stvaralaštvo dijeli se u tri razdoblja:
 u ranoj fazi stvara romantičarske povijesne drame inspirirane nordijskom poviješću i mitologijom
 u središnjoj fazi nastaju društvene drame s naturalističkom dramaturgijom: Stupovi društva, Nora
(Lutkina kuća), Sablasti
 u završnoj fazi približava se simbolističkoj dramaturgiji: Divlja patka, Hedda Gabler
 najznačajniji i najutjecajniji skandinavski dramatičar
 utjecao je i na hrvatske dramatičare: Ivu Vojnovića, Milana Begovića i Miroslava Krležu
 svojim je dramama dao poticaj dramskom stvaralaštvu koje je u doba realizma bilo
zapostavljeno
 oblikovao je modernu građansku tragediju i tzv. komornu dramu
 po njemu je kazališni pravac dobio naziv ibsenizam

3. Nora (Lutkina kuća) (1879.)
 tema: emancipacija žene i pravo pojedinca na slobodan razvoj i na slobodan
izbor (Norino napuštanje obiteljskog doma)
 mjesto radnje: stan obitelji Helmer u božićno vrijeme (druga polovica 19. st.)

4. Likovi
 Nora
 Torvald Helmer (Norin muž, odvjetnik)
 doktor Rank (prijatelj obitelji Helmer)
 gospođa Kristina Linde (prijateljica iz djetinjstva)
 Krogstad (bankovni službenik)

5. Događaji koji prethode radnji drame
Nora i Torvald žive u naoko sretnom građanskom braku. Međutim, Nora od
supruga krije tajnu: prije nekoliko godina zadužila se kod bankovnoga
službenika Krogstada da bi teško bolesnom Torvaldu platila liječenje. Nora
vraća dug štedeći od novaca koji dobiva od Torvalda i potajice radeći.
Bliži se Božić, a Nora se raduje budućnosti bez štednje i briga jer je njezin muž
postao direktor banke. Međutim, jedna je od prvih Torvaldovih odluka da otpusti
Krogstada kojega smatra nemoralnim.

6. 1. čin
Radnja započinje Norinim povratkom iz božićne kupovine. Prvi dijalog Nore i Torvalda skicira
njihove bračne odnose: Torvald se prema Nori odnosi pokroviteljski, koreći je zbog rasipnosti i
lakomislenosti, a ona se trudi biti privlačna i zabavna mužu. U iznenadni posjet dolazi Kristina
Linde, Norina prijateljica iz školskih dana. Pripovijedajući o svojim životnim teškoćama, gđa
Linde predbacuje Nori da ona ne zna što su to pravi problemi, a Nora joj povjerava kako je i
ona imala teških trenutaka kad joj je muž bio bolestan. U isto vrijeme Krogstad je došao
razgovarati s Torvaldom o najavljenom otkazu. Nakon Krogstadova odlska Torvald, na Norin
nagovor, odlučuje pomoći gđi Linde i naći joj posao u banci. Ni Nora ni gđa Linde ne znaju da
se zapravo radi o Krogstadovu mjestu. Uskoro Norinu bezbrižnu igru s djecom prekida
Krogstadov povratak. Došao je ucijeniti Noru: ako se ona ne zauzme za njega, otkrit će
Torvaldu da se tajno zadužila i pritom na mjenici krivotvorila očev potpis. Nora ga prezire
smatrajući da će je Torvald zaštititi jer je to uradila u dobroj namjeri, ali Krogstad je upozorava
na ozbiljnost njezina prekršaja u pravnom smislu. Užasnuta Nora shvaća da između njezina i
Krogstadova čina ima dosta sličnosti: Torvald joj je objasnio da Krogstada prezire ne samo kao
čovjeka koji se kompromitirao krivotvorenjem nego kao i lažljivca koji je godinama prikrivao
svoju pogrešku trujući vlastitu obitelj pretvaranjem. Donedavno bezbrižna, Nora se više ne
veseli predstojećoj blagdanskoj večeri na koju su pozvani i gđa Linde i doktor Rank, obiteljski
prijatelj.

7. 2. čin
Torvald šalje Krogstadu pismeni otkaz unatoč tome što ga je Nora pokušavala
odgovoriti. Ona pomišlja na to da posudi novac od doktora Ranka, ali kad joj on
u razgovoru očituje svoje ljubavne osjećaje, Nora više ne može od njega tražiti
takvu uslugu. Uto dolazi Krogstad koji, primivši otkaz, prijeti Nori. Uočivši da
ona pomišlja na samoubojstvo, upozorava je da ni to neće pomoći njezinu mužu
da sačuva ugled do kojega mu je jako stalo. Na odlasku Krogstad u poštanski
sandučić ubaci pismo u kojem traži od Torvalda da povuče otkaz jer će, u
suprotnom, sve javno obznaniti. Očajna Nora povjerava se gđi Linde koja požuri
zamoliti Krogstada da svoje pismo neotvoreno zatraži natrag. Za to vrijeme Nora
pokušava Helmera, koji jedini ima ključ poštanskoga sandučića, spriječiti da
pregleda poštu. Pretvara se da joj treba pomoć u vježbanju tarantele za sutrašnji
kostimirani ples. Dok Rank svira, Nora sumanuto pleše, kao da se radi o životu i
smrti, a Torvald se brine o lošem dojmu što bi ga mogla ostaviti na zabavi. Gđa
Linde vraća se neobavljena posla jer nije zatekla Krogstada.

8. 3. čin
Dok su Helmerovi na zabavi, gđa Linde razgovara s Krogstadom. Predlaže da jedno drugome
budu životni oslonac i da nastave tamo gdje su stali prije mnogo godina kad su bili u ljubavnoj
vezi. Krogstad je isprva sumnjao da ona manipulira njime zbog Nore, ali se uvjerio u njezinu
iskrenost kad ga je zamolila da ne traži svoje pismo natrag jer je shvatila da Nora mora
konačno mužu sve priznati. Presretni Krogstad poslušat će gđu Linde, a Helmerovima će
vratiti spornu mjenicu. Helmerovi se vraćaju s plesa i Torvald konačno otvara poštanski
sandučić. Prvo uoči Rankove posjetnice s crnim križem kojima se neizlječivo bolesni Rank
nenametljivo oprašta jer želi bolovati u samoći. Helmera prijateljeva sudbina nimalo ne dira,
razmišlja samo kako će se ta činjenica odraziti na njegov brak jer će on i Nora odsad biti još
čvršće povezani. Međutim, kad Torvald otvori Krogstadovo pismo, njegovo se držanje potpuno
promijeni. On optužuje i vrijeđa Noru, smatra je nemoralnom i nedostojnom da dalje odgaja
njihovu djecu. Krogstadu je, naravno, spreman udovoljiti da ga ušutka. Nora, koja je cijelo
vrijeme očekivala čudo, tj. da je Torvald zaštiti i preuzme krivnju na sebe, ostaje skamenjena.
Uto dolazi drugo Krogstadovo pismo u kojemu im on vraća mjenicu. Sada kada je opasnost
prošla, Torvald se ponaša kao da ništa nije bilo i spreman je oprostiti Nori. Međutim, vidjevši
muža po prvi put u pravom svjetlu, Nora shvaća istinu o svojem braku. Više ne želi živjeti u
kući za lutke, kako naziva svoj dom, i napušta obitelj, ma koliko joj to teško bilo, kako bi
mogla izgraditi samu sebe dok Torvald ostaje u nevjerici.

9. Kompozicija
 drama je sastavljena od tri čina
 zaplet počinje Krogstadovom ucjenom, a vrhunac nastupa kada Torvald
otvori Krogstadovo pismo
 preokret predstavlja drugo Krogstadovo pismo u kojemu on vraća spornu
mjenicu s krivotvorenim potpisom
 u raspletu Nora napušta obitelj

10. Stilska obilježja
 elementi modernističke tehnike vidljivi su u zamjenjivanju vanjskih sukoba
unutarnjim, uvođenju modernih tema (potraga za vlastitom osobnošću,
nemogućnost komunikacije) i simboličkih motiva
 Nora je komorna drama:
 reducirani su broj likova, sukob dramsko vrijeme i prostor
 pozornost se prebacuje s dramske radnje na psihologiju likova
 psihološka motivacija u prvom je planu, iako je u oblikovanju lika Nore (lakomislena poput
pokojnog oca) i doktora Ranka (nasljedna bolest) važna i biološka motivacija

11. Dramski sukob
 Helmer Nora Krogstad
unutarnji sukob
 Nora je prije svega psihološki oblikovan lik koji se mijenja pod utjecajem
okolnosti: na početku je prikazana kao djetinjasta, nezrela, površna mlada
žena koja udovoljava svakoj želji svojega muža, dok istovremeno jedva
primjećuje tuđe probleme (probleme gđe Linde i doktora Ranka), a na
završetku kao naglo osviještena žena koja shvaća da nije dostojna uloge
majke dok ne izgradi svoju osobnost

12. Nora
 prije dužnosti prema mužu, prema svojoj djeci, najprije treba ispuniti dužnost
prema samoj sebi, i zato ih napušta te polazi ususret pronalaženju same sebe
 njome upravlja srce, a ne razum, suprugove je riječi osvješćuju
 ona je slobodna i živa, pred njom je slobodan izbor
 ne prihvaća nikakve uvjete i mogućnost novoga ropstva prema mužu i radije
bira slobodu uz uvjet nesigurne sutrašnjice nego primoranost na bilo kakve
slobodne uzlete duha i misli
 ne želi više biti muževa lutka, progovorila je u ime ravnopravnosti i
svojevrsne socijalne pravde te svojim odlaskom dokazala pravo na izbor
samostalna i slobodna puta
 kritičari je nazivaju himnom slobodi dotada zapostavljene žene, prosvjedom
protiv nerazumne dominacije muškaraca u društvu i u braku

13. Torvald Helmer
 u njegovu svijetu sve mora biti po pravilima i propisima, no ove osobine nisu
njegovo pravo lice
 ispod te maske krije se slab, neemocionalan, psihički rastrojen čovjek koji
krije promašenost životnih nada, slabost značaja i intelektualnu prazninu,
kojem je bit života njegov ugled
 Noru ne gleda kao svoju spasiteljicu, već kao osobu koja mu je
kompromitirala čast i ugled u društvu
 u trenutcima narušavanja njegova ugleda preobražava se u zlu i hladnu
osobu, čime otkriva svoju licemjernost
 on je jak tek onda kada može upravljati – lutkom

14. Dramska vrsta
 drama u užem smislu (komorna drama)
 elementi tradicionalne drame: Ibsen zadržava tradicionalnu dramsku
kompoziciju s uvodom, zapletom, kulminacijom, peripetijom i raspletom
 elementi romantičarskog: lica na kraju ostaju sama
 elementi realističkog: društveni problem
 elementi moderne drame: modernost drame očituje se u njezinu sadržaju
(sloboda žene, emancipacija)
 izokrenut model romantičarskih prežitaka (nevina djevojka, neumoljiv muž,
vjeran prijatelj) i drame intrige (tajna krivnja, zapečaćena usta, fatalno
pismo) te znanih kontrasta (pojava zlikovca Krogstada na idiličnoj proslavi)

15. Dramaturgija Ibsenove Nore
 drama s tezom
 označuje namjeru pisca da dramom potakne gledatelje na razmišljanje o određenom društvenom problemu
 Ibsen je kazalište doživljavao kao javnu tribinu za promicanje vlastitih stavova; u Nori on promiče feminizam i zalaže se
za pravo žene da upravlja vlastitim životom
 komorna drama
 reducira broj likova, sukob, dramsko vrijeme, prostor i općenito sva dramska izražajna sredstva
 cilj je takve redukcije prebacivanje pozornosti s dramske radnje na psihologiju likova
 moderna građanska tragedija (ili drama)
 uzima temu iz suvremenoga života i prikazuje obične ljude
 ne mora završiti smrću glavnih junaka, ali likovi ne mogu razriješiti svoje međusobne sukobe i napetosti
 važna postaje psihologija karaktera i zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim, tj. sukobima u samom liku
 obilježja modernističke dramske tehnike: prebacivanje težišta s analize društva na analizu lika,
zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim, uvođenje modernih tema (potraga za vlastitim
identitetom, nemogućnost komunikacije) i simboličkih motiva; važna je analitička dramska
tehnika, kojom se pomoću retrospekcije uvode događaji koji su se zbili prije početka dramske
radnje, a veoma su važni za radnju

16. Pojmovi i simboli
 Nora je komorna drama i drama s tezom:
 dramsko oblikovanje određenoga društvenoga problema (feminizam i emancipacija žene,
oslobođenje od ugnjetavanja i predrasuda, zadobivanje samostalnosti): na kraju drame Nora
shvati da je prije svega čovjek pa tek onda supruga i majka t dužnost prema samoj sebi
pretpostavi bračnim dužnostima, što je za 19. stoljeće revolucionaran stav
 simboli u djelu:
 kostimirana zabava predstavlja brak u kojem su supružnici pod maskama
 Norin očajnički ples odgađanje je vlastite sudbine
 kuća lutaka naziv je za umjetan, zaštićen svijet, svijet privida i manipulacije

17. Problematika
 položaj žene u obitelji i društvu
 potraga za vlastitim identitetom
 nemogućnost komunikacije

18. Literatura
 Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik,
Vremeplovom do mature - priručnik za pripremu državnog ispita iz
Hrvatskog jezika, Profil
 Dragica Dujmović-Markusi, Književni vremeplov 3 – čitanka iz Hrvatskoga
jezika za treći razred gimnazije, Profil
 Milivoj Solar, Snježana Zrinjan, Višnja Sorčik, Baština riječi 3 – čitanka iz
Hrvatskoga jezika za treći razred gimnazije, Alfa
 Skupina autora, Leksikon svjetske književnosti – djela, Školska knjiga