2. Na čemu se zasniva profesionalna orijentacija?
• Pružanju pomoći mladim prilikom odlučivanja o izboru daljeg
obrazovanja, profesije.
• Usmjeravanje pojedinca na ona područja rada koja najbolje
odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama
ličnosti i društvenim potrebama u kojima imaju najviše izgleda
da uspiju.
3. Zasto je profesionalna orijentacija potrebna?
PROFESIONALNA
ORIJENTACIJA
POJEDINAC
RADNA
ORGANIZACIJA
TRŽIŠTE RADA
Sa aspekta organizacije koja
zapošljava, doprinosi
smanjenju rizika poslovanja
i omogućavava da poslove
obavljaju oni od kojih se
može očekivati da će ih
uspješno obaviljati.
Sa aspekta pojedinca
profesionalna orjentacija
doprinosi većem
zadovoljstvu pojedinca.
Sa aspekta potreba tržišta
rada profesionalna
orjentacija dovodi do niže
stope nezaposlenosti
4. Problemi sa kojima se susrećemo?
UTICAJ VRŠNJAKA
LOŠA INFORMISANOST
IZBOR NAJPOPULARNIJEG
ZANIMANJA
LOŠA INFORMISANOST
Nedovoljna ili pogrešna
profesionalna informisanost je
jedan od najčešćih problema
u izboru budućeg zanimanja
mladih.
UTICAJ VRŠNJAKA
U prošlogodišnjoj anketi koja je
sprovedena među učenicima
završnih razreda osnovnih škola,
znatno veliki broj učenika izjavio
je da želi da upise srednju
ekonomsku školu.
Ovakav podatak govori o
jednoobraznosti mišljenja i lošoj
informisanosti mladih.
IZBOR NAJPOPULARNIJEG ZANIMANJA
Iskustva u radu ukazuje na to da
mladi danas sve više pri izboru
zanimanja pažnju usmjeravaju na
ugled zanimanja, a manje na samu
prirodu posla, uslove rada i
mogućnost zapošljavanja, što
kasnije može usloviti umanjenu
mogućnost zapošljavanja nakon
školovanja
5. Kako ublažavamo probleme sa kojima se susrećemo ?
Loša informisanost
Usmijeravati mlade da traže takve informacije koje će im pri donošenju odluke o
budućem zanimanju, omogućiti da postave ne samo kratkoročni, već i dugoročni cilj.
Podsticati ih da tragaju za informacijama sa tržišta rada, zahtjevima pojedinih
zanimanja, uslovima obrazovanja, mogućnostima sticanja posebnih znanja i vještina u
okviru odabranog zanimanja, ...
Izbor najpopularnijeg zanimanja
Mlade informišemo o potrebama na tržištu rada, usmjeravamo ih da razmotre uslove
zapošljavanja ili samozapošljavanja u okviru odabranog zanimanja, pa tek nakon toga
njihovu pažnju usmjeravamo na ugled zanimanja.
Uticaj vršnjaka
Podstičemo mlade da razmotre uzroke povodljivosti i spremnosti žrtvovanja sopstvenih
želja i sposobnosti u cilju “održavanja drugarstva”.
Školovanje traje četiri godine, a zanimanjem, koje je i sredstvo prihoda, bavit ćemo se
narednih 30 do 40 godina.
6. O čemu treba voditi računa pri izboru zanimanja?
• Radne navike – srednje škole zahtijevaju mnogo više učenja i
rada nego osnovne.
• Školski uspjeh – da li je školski uspjeh dovoljno dobar za upis u
školu za koju se on interesuje.
• Školski predmeti – koje predmete najviše voli, koji ih najviše
interesuju i kakav uspjeh imaju iz određenih predmeta.
7. Najčešće stranputice mladih u izboru zanimanja
• Upisaću se u najbližu školu – Biće ti zgodno četiri godine,
nećeš se mučiti i putovati daleko od kuća, ali se može dogoditi
da se posle cijelog radnog vijeka mučiš jer moraš raditi ono što
ne voliš.
• Upisaću se u tu školu jer većina mojih drugova ide tamo i ne
bih da se razdvajam od njih. – Za tvoje drugove je ta škola
možda prava, ali za tebe nije. Ni dobri drugovi te ne mogu
spasiti od nezadovoljstva pogrešno odabranom školom. Biće
drugara i u novoj školi.
• Upisaću se u ovu školu jer je popularna. - I ako je ta škola
trenutno popularna možda to neće biti i kroz četiri godine
kada je ti završiš.
8. Najčešće stramputice mladih u izboru zanimanja
• Upisaću se u školu koji su izabrali moji roditelji. – Ostvarivanje
sna svojih roditelja može te odvesti u školu koju ne voliš i gdje
ćeš se osjećati nezadovoljno ili još gore, nedorastao
zahtjevima škole.
• Upisaću se bilo gdje jer imam slab uspjeh. – Postoje različite
trogodišnje škole. I sa slabijim školskim uspjehom postoji
mogućnost izbora.
• Donio sam odluku, ili ta škola ili ništa! – Uvijek treba da imaš
rezervne izbore, alternative, slične smjerove koji bi ispunili
tvoja očekivanja. Ne treba biti isključiv.
• Ja sam skroz odličan, sve mi sjajno ide, svejedno šta ću upisati.
– I ako je tako, postoje predmeti koje voliš i oblasti kojima si
više naklonjena.
9. • Srednja škola je prva stepenica posle obavezne
osnovne škole.
• Sad već treba da znаte šta želite:
- da li želite da se zaposlite posle završene srednje
škole
- da nastavite školovanje posle završene srednje škole
- da završite srednju stručnu školu i da posle možda
nastavite školovanje.
10. Istraživanje Ministarstva prosvjete i
kulture
• Rezultati ankete među svršenim osnovcima, koje je sprovelo
Ministarstvo, pokazuje da najveće interesovanje vlada za:
o ekonomiju
o pravo
o trgovinu
o gimnaziju
o zdravstvo
o elektrotehniku
o ugostiteljstvo
o turizam
11. Istraživanje Ministarstva prosvjete i
kulture
• Najmanji interes za poljoprivredu i preradu hrane, kao i za
geodeziju i građevinarstvo.
• Među deficitarnim kadrovima na prvom mjestu su zidari,
obućari i stolari.
• Nezainteresovaniost za struke poput prerađivača mlijeka,
rasadničara, tepetara, metalurga, rudara, kovača, kožarskog
tehničara, zlatara, dimnjačara i časovničara.
12. • PORUKA UČENICIMA !!!
• Sada je potrebno da dobro preispitate sebe,
razmislite o tome kom zanimanju tеžite i koje
sposobnosti posjedujete.
• Detaljno se informišite o svemu što vаs zanima,
između ostalog i o perspektivi zapošljavanja sa
zanimanjem koje odaberete.
• Samo ako izaberete zanimanje koje je u skladu sa
vašim sposobnostima, interesovanjima i
osobinama ličnosti možete se nadati uspjehu i
zadovoljstvu u radu.
• UZBOR JE VAŠ !!!
