Presentation on ensuring alignment between policy planning and financial planning: experience from Slovenia (BSC), Katja Lautar, SIGMA expert, joint SIGMA-ReSPA PIFC regional conference for EU candidate countries and potential candidates, Skopje, 19 September 2019.

1. © OECD
Peta regionalna konferencija na temu unutrašnjih finansijskih
kontrola u javnom sektoru
Obezbjeđivanje usklađenosti planiranja javnih
politika i finansijskog planiranja:
Iskustvo Slovenije
Katja Lautar
Šefica Službe za fiskalnu i ekonomsku politiku
Ministarstvo finansija Slovenije
Skoplje
19. septembar 2019.

2. © OECD
Sadržaj:
Strateško
planiranje
Budžet
/ MTBF
RIA
Razmatranje slovenačkog iskustva sa (postepenim)
uspostavljanjem procesa i sistema kojima se osigurava
usklađenost između strateškog planiranja, izrade pojedinačnih
javnih politika i finansijskog/budžetskog planiranja.

3. © OECD
• Površina: 20,273 km2
• Glavni grad: Ljubljana
• Stanovništvo: 2 miliona
• Članica EU - maj 2004.
• Europodručje - januar 2007.
• Šengenski prostor -
decembar 2007.
• Članica OECD (maj 2010)
O Sloveniji: Ključni statistički podaci i indikatori 2019.
Source: UMAR and *SORS, realease
Source: SORS, *ESA methodology
Source: AJPES, SORS
2
Stvarni rast (%) 2016 2017 2018* 2019f 2020f
Bruto domaći proizvod 3.1 4.9 4.5 3.4 3.1
Izvoz 6.4 10.7 7.2 5.1 5.3
IUvoz 6.6 10.3 7.7 6.0 5.8
Privatna potrošnja 3.9 1.9 2.2 2.9 2.4
Bruto investicije u fiksni kapital -3.7 10.7 10.6 7.7 7.0
Državna potrošnja 2.7 0.5 2.6 2.2 1.9
Godišnji rast (%) 2016 2017 2018 2019f 2020f
Zaposlenost prema SNA 1,8 2,9 3,0 2,0 1,0
Stopa nezaposlenosti (MOR, u %) 8,0 6,6 5,1 4,3 3,9
Zarada po zaposlenom (realna,
bruto) 2,0 1,3 1,6 3,3 3,5
Produktivnost (BDP po
zaposlenom) 1,3 1,9 1,5 1,4 2,1
Jedinični trošak radne snage)* 1,8 1,3 2,5 3,7 3,4
Inflacija (na kraju godine) 0,5 1,7 1,4 2,2 2,2
% BDP 2016 2017 2018 2019f 2020f
Javni bilans* -1.9 0.0 0.7 0.9 1.0
Javni dug* 78.7 74.1 70.1 65.4 61.3
Dec_2016 Dec_2017 Dec_2018 Jan _2019 Maj_2019
Ukupna zaposlenost
824.485 856.201 887.170 881.245 896.129
Ukupni broj zaposlenih u
javnom sektoru
235.841 236.676 240.035 239.365 241.567
% javnog sektroa u ukupnoj
zaposlenosti 28,6 27,6 27,1 27,2 27,0

4. Strategija razvoja Slovenije 2030.
Vizija, 5 strateških usmjerenja, 12 ciljeva
ŠTA je sa prioritetima razvoja, prioritetima za
ulaganja, institucionalnim okvirom i strukturnim
promjenama?
Program
razvojnih
prioriteta i
politika
Nacionalni
program reformi
Program
stabilnosti =
Fiskalna
strategija u
sklopu 4g.
MTBF
Državni budžet,
opštinski budžeti, Fond
zdravstvenog osiguranja,
Fond penzijskog i
invalidskog osiguranja
→ GG ili S.13
Operativni
programi Izvještaj o
razvoju (IMAD)
Makroekonoms
ke prognoze
(IMAD)
Preporuke
konkretno za
Sloveniju - CSR
Pakt za
stabilnost i
rast
EU 2020
Slovenačko strateško planiranje u okviru EU
(aspekt javnih finansija)

5. Slovenački model razvojnog planiranja

6. Glavni ciljevi i strateška usmjerenja

7. Glavne komponente sistema za kreiranje
politika i za strateško planiranje (institucije)
Vlada predlaže Narodnoj skupštini usvajanje
zakona, nacionalnog budžeta, nacionalnih programa i drugih
opštih pravnih akata kojima se određuje glavni sadržaj i dugoročne
političke smjernice za svaku do oblasti u nadležnosti države.
Vlada usmjerava državnu upravu preko
ministarstava (13resora +2 bez
portfelja: jedan je GODEUCP).
Uredba o razvojnom
planiranju i pripremi
budžeta
Usklađenost strateškog
planiranja sa pripremom
budžeta: GODEUCP & MF
POSLOVNIK
Vlade Republike
Slovenije
Vladina
služba za
zakonodav
stvo
Generalni
sekretarijat
6

8. God. 3God. 0 God.
1
Ukupni rashodi
Servisiranje duga
+ drugi rashodi u
skladu sa zakonom
Ograničenost
resursa (koji se
dodjeljuju sektorima
/ministarstvima/strate
gijama/programima)
Finansiranj
e postojećih
programa
Ukupni
diskrecioni
rashodi
Uštede od
efikasnosti
Osnovna
dodjela
Dodatna
sredstva za
finansiranje
novih programa
Konceptualni okvir za srednjoročno planiranje –
manevarski prostor za (nove) programe, mjere?
Rezime na osnovu MMF-a

9. Povezivanje strategija i budžetiranja
(pristup ↓↑)
Mjere, strukturne politike i njihovi efekti,
finansijski efekti
Strateška :
SDS, PDPP,
programi
Faza
odlučivanja:
MTBF
Faza izrade
državnog
budžeta
(1/2 GG)
Zakonodavna
faza(usvajanj
e u
Parlamentu)
Implementacija i
izvršenje u god.
t
RIA -
funkcija
Evaluacija, PBB
Puna
usklađen
ost

10. Usklađivanje srednjoročnog programskog okvira i strateškog planiranja kroz
procjenu
Makroekonomske procjene
Fiskalne procjene/fond
Ograničenja potrošnje na nivou politika
PBB & programska klasifikacija su korisni alati
Sektorski zahtjevi ↑ „želja“ ili realnost
Tehnički/finansijski
aspekt - MF
Aspekti koji se tiču
politika - LM +
GODEUCP (uloga?)
Kvalitetne procjene
Prognoze naspram
brojčanih ciljeva, uticaja
mjera/ investicija
Prihodi, dug, rashodi (1),
ocjene uticaja,
multiplikatori zasnovani na
politikama
Fiskalna politika,
upravljanje dugom, politika
javne potrošnje u odnosu
na komponentu rasta?
Prostor za nove
„troškove“, novi uticaji na
brojčane ciljeve iz
strategije/programa
Ključne izmjene politika
– strukturne promjene –
novi/bolji indikatori
Trend rashoda, pregled
potrošnje, procjena
politika
Procjena i ocjena politika i
programa, planiranje
investicija
Sektorske strategije,
investiciona politika –
obavezna procjena „sa
stanovišta novca“ + sve
nove ideje/propisani
brojčani ciljevi ALI..
Strukturiran, regulisan proces: kombinacija aspekta koji se odnosi na politike i
tehničkog-stručnog aspekta

11. Uputstva
za primjenu Poslovnika Vlade RS
• Trenutno, Generalni sekretarijat provjerava procjene RIA i instrumente
regulatornog upravljanja + neophodno samo mišljenje MF
10
ZAKON
PROCJENA STANJA
I RAZLOGA
CILJEVI,
PRINCIPI I
GLAVNA
RJEŠENJA
PROCJENA
FINANSIJSKIH
POSLJEDICA
INDIKATIVNI IZNOS
SREDSTAVA ZA
IMPLEMENTACIJU
OPIS ARANŽMANA U
DRUGIM PRAVNIM
SISTEMIMA
PROCJENA
POSLJEDICA

12. Procjena uticaja i posljedica:
Za životnu
sredinu, uklj.
aspekte koji se
tiču prostora i
zaštite
Za ekonomiju
Administrativni:
procedure +
obaveze
Za
dokumente
o razvoju i
planiranju
Važne okolnosti
u vezi …
Učešće
javnosti
Društvene
posljedice
11

13. Član 8b:
Elementi predloga zakona:
Poslovnik Narodne skupštine, procjena posljedica u pojedinačnim oblastima:
12
• Posljedice po
životnu sredinu,
uklj. aspekte koji
se tiču prostora i
zaštite
• Posljedice po
ekonomiju, naročito
MSP, kao i po
konkurentnost
• Samo
administrativne
posljedice,
nema nadzora
• Finansijske
implikacije po
državni budžet i
druge javne
fondove
Budžet
Planiranj
e
razvoja
Odobrenj
e Gen.
sek/
MF
Društve
ni

14. Primjer Slovenije: Ko šta radi?
• Godišnji plan Vlade: zakoni, propisi, strategije upravljanja
obavezama (mjesečni izvještaji), uloga MPA (nema kontrole
kvaliteta)
• Ministarstvo finansija: Direktorat za budžet + fiskalna jedinica:
fiskalne prognoze, priprema budžeta, strukturni bilans (fiskalno
pravilo), predlog ekonomske politike i strukturnih mjera, nacrti
pravnih dokumenata, nacrti strateških dokumenata, (NRP, SP,
memorandum za državni budžet)
• IMAD: makroekonomske prognoze, efekti mjera, potencijalni BDP,
naknadna (ex-post) procjena fiskalne politike, izrada nacrta
makro-poglavlja u PS, NRP i memorandum
• Fiskalni savjet: Ex ante & ex post procjena fiskalne politike
• Resorna ministarstva: sektorske mjere i predlozi zakona ALI i
strategije, preduslovi za fondove EU (+200)
• GODECP danas nema jasnu ulogu u pogledu razvoja: SDS + SDG…

15. Prva faza u pripremi budžeta:
Utvrđivanje ukupne gornje granice za budžet i
Vladine programe= SP &MTBF
Druga faza u pripremi budžeta:
Detaljna priprema potprograma, projekata i
aktivnosti resornih ministarstava
MAKROEKONOMSK
A PROGNOZA
1. sesija Vlade na temu budžeta
GORNJE
GRANICE
RESORNA
MINISTARSTVA
Predlozi u skladu sa
prioritetima
ZAVRŠNI PREGOVORI
Budžet se dostavlja Parlamentu
2. sesija Vlade na temu budžeta
Vlada usvaja budžet
Rashodi NE
samo B.9 (±)
brojčani cilj
Procjena
prihoda
Limiti javne potrošnje (5
klasifikacija)
+ PRIORITETI
Primjer Slovenije: Proces pripreme
budžeta
DBP (za ukupnu GG) se šalje EK

16. UREDBA
o dokumentima razvojnog planiranja i postupcima
za pripremu državnog budžeta
Uređuje:
1. način izrade razvojnih dokumenata,
2. izradu politika i utvrđivanje nacionalnih razvojnih prioriteta
3. postupke i dokumente za pripremu državnog budžeta i njegovih
izmjena, rebalansa budžeta i drugih dokumenata koji se odnose na
te akte.
• Primjenjuje se i kad je u pitanju priprema vladinih stavova o
dokumentima razvojnog planiranja na nivou Evropske unije i
međunarodnih organizacija i druge obaveze na međunarodnom
planu.
• Relevantnim propisima se mora zahtijevati da budžetske
komponente budu u skladu sa državnim politikama i prioritetima
sadržanim u strateškim planskim dokumentima
• Definisanje hijerarhije dokumenata i jasnih odgovornosti

17. Kako se može/bi trebalo povezati javne finansij0
i plan razvoja?
• Obavezivanje institucija, nadzor i vlasništvo vlade
• Mapiranje svih strateških i sektorskih ciljeva i ishoda (kao i
mogućih preduslova za kohezionu politiku)
• Njihovo povezivanje sa fiskalnim rashodima: utvrđivanje
limita na nivou politika
• PBB je bio u fokusu kao veza između javnih finansija i
Plana razvoja
• Jačanje budžetskog okvira i utvrđivanje (jasnih) prioriteta
Ključni „tekući procesi“: „Lakše reći nego učiniti“
 Programsko budžetiranje i strateško planiranje (treba mjeriti,
ostvarivanje opštih/užih ciljeva, da li je dovoljno SMART?)
 Strukturne mjere: tržište rada, penzije, zdravstvo …
 Jačanje kapaciteta za implementaciju strategija i za mjerenje
ostvarivanja rezultata (RIA, PBB…fiskalni/ finansijski aspekti)
 Modernizovanje budžetskog sistema kako bi se bolje podržali oni
Ponovno razmotriti
aspekte za Sl:

18. Koliko su važne procjene regulatornog uticaja-
RIA u obezbjeđivanju usklađenosti strateškog
planiranja i pripreme budžeta?
 Vlade obično troše više nego što
mogu da obezbijede/naplate
poreza
 Loša analiza efekata (uklj. fiskalne) može
da dovede do rizika za implementaciju
politika (politike za koje nema sredstava)
 Procjene RIA pomažu u donošenju pojedinačnih odluka
o pojedinačnim politikama i u izradi i planiranju budžeta. Time
se smanjuje rizik od politika za koje nema sredstava za finansiranje.
 One povezuju srednjoročno planiranje i razvoj
 Donosioci odluka se obavezuju kroz ekonomsku politiku,
manje prostora za političko manevrisanje.
 Transparentnost i “lakoća" fiskalnog planiranja sa jasnim
prioritetima i ciljevima.

19. Ključna pitanja i teme
• Potreba za postojanjem adekvatnog regulatornog i
metodološkog okvira koji prepoznaje potrebu za punom
usklađenošću različitih vladinih planova.
• Propis/zakon naspram političke posvećenosti. Zašto to ne
funkcioniše uspješno?
• Jasnoća statusa i uloge/hijerarhija različitih planova
(budžet, sektorske strategije, planovi rada itd.)
• Jasnoća u pogledu uloga i odgovornosti različitih aktera u
sklopu vlade
• Funkcionalan sistem RIA koji bi trebalo da pomogne
unapređenju kvaliteta pojedinačih politika i da potkrijepi
pripremu budžeta (procjena fiskalnog uticaja)
• Programsko budžetiranje i sektorske strategije
18

20. Hvala na pažnji!
katja.lautar@mf-rs.si
Promjena značajno psihološki utiče na ljudski um.
Oni koji se plaše vide je kao prijetnju, zato što znači da se stvari mogu
pogoršati.
One koji se nadaju ona podstiče, zato što bi se stvari mogle poboljšati.
One koji su sigurni ona inspiriše, zato što izazovi postoje da bi se stvari
unapređivale.
King Whitney Jr.