http://www.slideshare.net/mdraginaj/presentations

1. Kardiovaskularni sistem

3. Srce (cor)
• Dvostruka mišićna pumpa
• Vezivno-mišićne pregrade ili septa
• 2 faze: sistola i dijastola
• Endokard (serozna presvlaka), miokard,
spoljašnja strana srca – seroza ili epikard

6. Atrijum = pretkomora
• Atrium dextrum – utiču gornja i donja šuplja vena te
sinus coronarius (krv iz srčana mišića)
• “ulaz” u atrium
• je ostium ili ušće, a prekriva ga valvula tricuspidalis koje
drže 2 chordae tendineae tj dva papilarna mišića
• Odatle venska krv odlazi u plućnu arteriju kroz ušće
plućne arterije tri polumesečasta zaliska (semilunarna)
• Pluća (plućne arterije-arteriole-kapilare...plućne vene)

7. • Plućne vene, vv pulmonales nose svežu krv u levi
atrijum – ventrikul.
• Aorta ima ušće, ostium aortae, koja ima valvulu sa 3
polumesečasta (semilunarna) zaliska

8. Provodno srčano mišićje
• Miociti u kojima nastaju i provode se impulsi
• SA čvor – AV čvor – AV snop – kraci desnog i levog AV
snopa – Purkinjeova vlakna
• SA čvor u gornjem dijelu desne pretkomore, AV čvor u
donjem delu desne pretkomore
• SA čvor “prima” informacije autonomnog sistema
• Purkinjeova vlakna dospevaju do srčanog mišića
• SA čvor čini “pacemaker” tj daje spontane impulse od
70/min. Šta ako otkaže?
• 0,16 sekunde AV čvor “zaustavlja” impuls

9. Perikard
• Vezivno-serozna ovojnica srca , početnih delova aorte i
plućne arterije, te završnih delova plućnih vena.
• Unutar njega je šupljina, sa malo serozne tečnosti

10. Srčani minutni volumen
• Količina krvi koju svaka komora izbaci u jednoj minuti
(cca 5L) i odgovara računu:
• 70mL X 70/min = 5 000mL
• Količina krvi koja dolazi u srce (venski priliv) automatski
se izbaci kontrakcijom ventrikula.
• Za to nije bitan rad (Frank Starlingov zakon).
• Više krvi – povoljniji položaj aktinskih i miozinskih niti
• Podražene SA ćelije

11. • Simpatikus povećava frekvenciju i snagu
• Hipertrofija srca
• I do 30 L SMV u zdravih sportista!

12. EKG - osnove
• P-talas (depolarizacija pretkomora)
• QRS (depolarizacija komora)
• T- talas(repolarizacija komora)
• PQ = vreme između početka kontrakcije pretkomora i
početka kontrakcije komora – 0,16s
• QT interval = trajanje sistole komora – 0,3s
• UZV srca: veličina srčanih komora, hipertrofija srčanog
mišića i funkcija zalistaka

14. Krvni sudovi
• Arterije, kapilari i vene
• Unutarnji endotelni sloj (tunica intima)
• Srednji mišićno-elastični sloj (tunica media)
• Spoljašnji vezivni sloj (tunica externa)
• Tunica media zbog krvi pod većimpritiskom ima deblji
mišićni sloj.

15. MALI KRVOTOK
• čine krvni sudovi priključeni plućima, tj. one dovode
vensku krv u pluća i arterijsku krv obogaćenu kiseonikom
odvode iz pluća.
• DSK-> plućna arterija - > gusta kapilarna mreža oko
alveola – > ogranci plućnih vena - > dve plućne vene –
> ulivaju se u levu srčanu pretkomoru
• Arteria pulmonalis (plućna arterija) počinje truncusom
pulmonalis i izlazi iz desne srčane komore, ona dovodi
vensku krv u pluća. Unutar šupljine osrčja je, a na izlazu
se deli na a. Pulmonalis dextra i a. Pulmonalis sinistra
teku prema plućnom hilusu te se unutar pluća dalje
razgranjuju

16. Plućne vene
• Iz pluća u levu srčanupretkomoru
• Vv pulmonales dextrae i vv pulmonales sinistrae
• Desne 3 : leve 2

18. Veliki krvotok
• Aorta sa svojim ograncima
• Venski deo velikoga krvotoka tvore gornja i donja šuplja
vena sa svojim pritocima.
• Aorta ima grudni (torakalni) i trbušni (abdominalni) dio.
• Aorta ascendens, arcus aortae, pars thoracica aortae
descendentis

20. grudna aorta i ogranci
• Grane luka aorte su:
• Brahiocefalično arterijsko stablo (truncus
brachiocephalicus) - > ide na desnu zajedničku
karotidnu i desnu potključnu arteriju.
• Leva zajednička karotidna arterija (arteria carotis
communis sinistra)
• Leva potključna arteria (arteria subclavia sinistra)

21. Arterije glave i vrata
• Zajednička karotidna arterija – arteria carotis
communis
• Na desnoj strani se odvaja od brahiocefaličnog
arterijskog stabla, a na levoj strani je neposredni
ogranak luka aorte
• Ima grudni i vratni deo
• Deli se na a. carotis interna i a carotis externa
• Spoljašnja karotidna arterija - arteria carotis externa
se u nivou gornje vilice deli na :
• Površinsku slepoočnu arteriju – a. temporalis
superficialis
• Gornjoviličnu arteriju – a. maxillaris

22. A.
maxillaris
A. temporalis
superficialis

23. • Carotis interna
• Arteria vertebralis
• WILLISOV PRSTEN!
• Aneurizme

24. Delovi Willisovog prstena(ŠESTOUGLA)
• prednja cerebralna arterija, leva i desna - lat. arteria
cerebri anterior
• prednja spojna arterija - lat. arteria communicans
anterior
• unutrašnja arterija glave, leva i desna - lat. arteria
carotis interna) (tj.srednja cerebralna arterija, lat. arteria
cerebri media)
• stražnjacerebralna arterija, leva i desna - lat. arteria
cerebri posterior
• stražnja spojna arterija - lat. arteria communicans
posterior

25. Unutrašnja karotidna arterija
• Krvlju opskrbljuje oko, mozak, moždane ovojnice, nosnu
šupljinu, spoljašnjii deo nosa, paranazalne sinuse
• Prolazi kroz canalis arteriae carotis internae i daje arteria
cerebri anterior et media – prednja i srednja arterija
velikog mozga!

26. Grudna aorta – aorta thoracalis
• Grane silazne aorte:
• Parijetalne grane – stražnje izmeđurebrene arterije –
aa. Intercostales posteriores
• Visceralne grane grudnog dela silazne aorte
• Bronhijalne arterije, aa bronchiales
• Ogranci za jednjak, rami oesophagei
• Ogranci za ssredogruđe, rami mediastinales
• Ogranci za osrčje, rami pericardiaci

27. Trbušna aorta
• Nastavak prsnog dijela silazne aorte
• Proteže se ispred lijeve strane kralježnice i to od
otvora ošita kroz koji prolazi do 4 slabinskog kralješka
• Dijeli se na a iliaca communis dextra et sinistra
• Grane:
• Parijetalne grane trbušne aorte
• Slabinske arterije aa lumbales
• Neparne grane:
• Celijačno arterijsko stablo – truncus coeliacus
• Arteria mesenterica superior et inferior
• Parne grane:
• A suprarenales
• Aa renales

28. Celijačno arterijsko stablo
• A gastrica sinistra, a hepatica communis, a lienalis
• Arteria mezenterica superior – odvaja se sa prednje
strane u razini L1 sa opskrbnim područjem dvanaesnika,
gušterače, jejunuma, ileuma, slijepog crijeva, crvuljka,
uzlazni dio debelog crijeva
• Arteria mesenterica inferior – odvaja se s prednje strane
u razini L2, spušta se lijevo od aorte i ide pristupom u
malu zdjelicu kao arteria rectalis superior.

29. Zajednička ilijačna arterija
• Podeli se na desnu i levu zajedničku ilijačnu arteriju, a.
Iliaca communis dextra et sinistra
• Unutarnja ilijačna arteria, a iliaca interna daje visceralne
ogranke (a uterina, a vesicalis, a rectalis), parijetalne
ogranke za mišiće glutealne regije i medijalnog dela
bedra.
• Spoljašnja ilijačna arterija prolazi ispod lig pubicuma te
se nastavlja u bedrenu arteriju – a femoralis
• Arteria femoralis – najveća opskrbna žila noge, nastavlja
se u arteriju kolenske jame – a popliteu, grane su joj aa
pudendae externae (grana spoljašnjih polnih) i a
profunda femoris (duboka arterija bedra).

32. Arterije ruke
• A subclavia na desnoj strani se odvaja od
brahiocefaličnoga arterijskog stabla, a na levoj strani je
ogranak luka aorte.
• Grane:
• Vertebralna arteria
• Arterijsko stablo štitnjače i vrata (truncus
thyrreocervicalis)
• Unutarnja grudna arteria (arteria thoracica interna)
• Vertebralna arterija ide kroz otvore poprečnih nastavaka
šestog do prvog vratnog pršljena te prolazi kroz veliki
zatiljni otvor i pristupa unutar lobanje – tu se one spajaju
i stvaraju a. basilaris – arterija bazilarna

34. • Arteria brachialis se nastavlja sve do u lakatnu jamu, gde
se podijeli na palčanu arteriju (a radialis) i lakatnu arteriju
(a ulnaris)
• Na dlanu tvore arcuse palmarise (arterijski lukovi za
vaskularizaciju šake i prstiju)

36. • Vertebralna arterija se uspinje kroz otvore poprečnih
nastavaka 6-1 cervikalnog pršljena , prolazi kroz veliki
zatiljni otvor i pristupa unutar lobanje.
• Obostrano spojene vertebralne arterije tvore a. basilaris
• Pazušna arterija – nastavak je potključne arterije i
proteže se od prostora između ključne kosti i prvog rebra
gdje se nastavlja na potključnu arteriju, pa do m
pectoralis majora gdje se nastavlja na pazušnu arteriju
nadlaktična arterija – a brachialis!

37. • A poplitea – a tibialis posterior et arteria tibialis anterior
• A tibialis posterior – iza medijalnog maleola goljenične
kosti se dijeli na a plantaris medialis i a plantaris
lateralis.

38. Vene
• Vena vaca superior dovodi krv iz gornjeg dela tela,
• v cava inferior iz donjeg dela tela,
• sinus coronarius vensku krv vodi iz srčanog mišića
• Gornja šuplja vena smeštena u gornjem sredogruđu
• i nastaje spajanjem desne i leve brahiocefalične
vene i ona dovodi krv iz ruke i glave

39. Vena vratnica – vena portae
• Vena portae (vena vratnica) sakuplja vensku krv iz
celoga probavnog sistema unutar trbušne šupljine i njima
pridodanu vensku krv slezine
• Celokupnu krv jetre odvode jetrene vene što utiču u
završni deo donje šuplje vene

41. Vene nogu
• Na spoljašnju ilijačnu venu se nastavlja vena femoralis,
pa prednja i stražnja golenična vena – v tibialis anterior
et posterior!
• varikoziteti

42. Limfni sistem i limfa

43. • Limfa teče samo jednim smerom tj .
• Od perifernih tkiva prema velikim venama (zalisci!)
• Najveći limfni vodovi su ductus thoracicus (grudni
limfovod) i ductus lymphaticus dexter (desni limfovod)
• Oba utiču u stecište potključne i unutrašnje jugularne
vene tj. Venski ugao.

44. Uloga limfe
• Neprekidno odnošenje belančevinskih molekula iz
međućelijskog prostora (ako ne = nagomilavanje)
• Prenos masti – nakon apsorpcije iz crevnih resica
izravno ulaze u nju
• Imunosna uloga
• Limfna crpka – stezanje glatkih mišićnih vlakana u zidu
limfne žile i pritisak spolja(npr. mišić)