Roditeljski sastanci Škola za život
•
2 j'aime•29,040 vues
Roditeljski sastanci Škola za život
Recommandé
Contenu connexe
Tendances
Tendances (20)
Similaire à Roditeljski sastanci Škola za život
Similaire à Roditeljski sastanci Škola za život (20)
Plus de Skolazazivot
Plus de Skolazazivot (18)
Roditeljski sastanci Škola za život
- 1. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR)
- 2. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) 2018./19. 1. r. OŠ 5. r. OŠ 7. r. OŠ (Biologija, Kemija, Fizika) 1. r. SŠ 2019./20. 2. r. OŠ 6. r. OŠ 8. r. OŠ (Biologija, Kemija, Fizika) 2. r. SŠ Eksperimentalno uvođenje
- 3. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Nastavni plan i program iz 1994. (SŠ) i 2006. (OŠ) Kurikulum - popis sadržaja koje učenik treba usvojiti - ishodi koji odgovaraju na pitanja što učenici znaju, što mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene - usmjeren na činjenično znanje - usmjeren na kompetencije Razlike:
- 4. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR)
- 5. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR)
- 6. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Tradicionalni pristup Suvremeni pristup Učenik je usmjeren na usvajanje velike količine činjeničnog i nepovezanog znanja koje teško primjenjuje i povezuje. Sadržaj je važan, ali je pozornost usmjerena na uočavanje smisla i primjenu.
- 7. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Tradicionalni pristup Suvremeni pristup Sadržaj učenja je unaprijed zadan i neupitan. Sadržaji se prilagođavaju učenikovim predznanjima i jakim stranama.
- 8. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) http://alhsformativeassessment.blogspot.com/2013/01/look-at-cartoon-linked-here-and-explain.html
- 9. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Učenik se služi hrvatskim novcem u jediničnoj vrijednosti kune u skupu brojeva do 20. – MAT, 1. r. OŠ Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija. – PID, 1. r. OŠ Primjeri ishoda – 1. razred OŠ
- 10. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Učenik izrađuje jednostavne i složene tehničke tvorevine prema tehničkoj dokumentaciji korištenjem alata i pribora. – TK, 5. r. OŠ Učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta. – HJ, 5. r. OŠ Primjeri ishoda – 5. razred OŠ
- 11. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Učenik izvodi pokuse i podatke dobivene pokusima prikazuje tekstom, tablicama i grafovima. – KEM, 7. r. OŠ Učenik objašnjava upotrebu anorganskih i organskih tvari, njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš i metode njihova zbrinjavanja. – KEM, 7.r. OŠ Primjeri ishoda – 7. razred OŠ
- 12. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja. 1. r. SŠ 5. r. OŠ Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta. Učenik čita prema određenoj svrsi opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika. 1. r. OŠ Ishodi u različitim godinama učenja i poučavanja
- 13. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Što se neće promijeniti u školskoj svakodnevici? - učenici će učiti - nastavnici će poučavati - nastava će se odvijati u učionicama (ali i u drugim prostorima)
- 14. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Što se hoće promijeniti u školskoj svakodnevici? - aktivna uloga učenika u učenju - organizacija nastave - osuvremenjivanje nastave - pristup vrednovanju
- 15. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) http://bit.ly/promjene1
- 16. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Zašto rješavanje problema? Škola treba pripremiti učenika - za poslove koji još ne postoje - za korištenje tehnologija koje još nisu osmišljene
- 17. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Zašto je važno znati kako učiti? - učenik zna zašto uči i motiviran je za učenje - učenik usvaja vještine koje su mu potrebne u samostalnom učenju
- 18. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Praćenje i vrednovanje učenika - vrednovanje kao učenje - vrednovanje za učenje - vrednovanje naučenog
- 19. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Autonomija učitelja autonomija – sloboda – odgovornost Učitelj odabire: - teme - sadržaje - nastavne materijale i izvore - aktivnosti i strategije poučavanja
- 20. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Ciljevi novih pristupa učenju i poučavanju: - cjelovit pristup učenju - razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja - ojačavanje samopouzdanja i motivacije - zadovoljstvo učenika, roditelja i učitelja
- 21. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Koja je uloga roditelja i obitelji? - roditelj ili skrbnik = model i podrška - partnerski odnos sa školom - učenik – roditelj / skrbnik – škola: povjerenje i suradnja
- 22. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Vrednovanje uspješnosti projekta Škola za život - prati se: 1. kompetencija učenika u rješavanju problema 2. zadovoljstvo učenika i roditelja 3. motivacija učitelja
- 23. Projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Publikacija je izrađena u sklopu projekta „Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme” koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za sadržaj ove publikacije odgovorno je isključivo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, publikacija ni na koji način ne odražava mišljenje Europske unije.
Notes de l'éditeur
- Što se promijenilo? Pojmovi koji su do sada bili na snazi su: nastavni plan i program koji je donosio popis sadržaja koje učenik treba usvojiti te je bio usmjeren na činjenično znanje. Zamijenili su ih pojmovi kurikulum, ishodi I kompetencije. Što zapravo znače ti pojmovi?
- Važno je naglasiti da su I dalje bitni sadržaji (I činjenice) koje učenici uče (bez temeljnih znanja nije moguća daljnja nadgradnja). No učenici sadržaje upoznaju u kontekstu koji im je razumljiv i blizak, a umjesto nagomilavanja informacija naglasak je na istraživačkim aktivnostima. Potkrijepiti primjerima!
- Glavni je izazov količina informacija koju treba prenijeti u ograničenom vremenu. Glavni je izazov prepoznavanje i uklanjanje zapreka koje otežavaju razumijevanje i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
- U matematici, ali i u stvarnome životu, podatci se često prikazuju u dijagramima ili tablicama. Te reprezentativne forme učenici susreću u različitim predmetima i različitim situacijama pa je dobro naučiti se služiti njima. U prvome razredu koristimo se samo jednostavnim primjerima, a podatci u njima moraju biti iz neposredne učenikove okoline (npr. količina/broj učitelja, dječaka i djevojčica u nekome razredu, količina/broj učenika koji imaju određenu boju očiju, količina/broj učenika koji se bave nekim hobijem...) U početku učenici te podatke slikovno (količinski) uspoređuju na crtežima, u skupovima ili piktogramima, a kasnije i brojčano u tablicama s ciljem donošenja jednostavnih i učenicima bliskih zaključaka Tijekom učenja i poučavanja potrebno je što više primijeniti metode aktivnoga učenja u kojima učenik sudjeluje u promatranju i prikupljanju podataka te donošenju zaključaka. Učenik rezultate može prikazati crtežom, tablično, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istraživački pristup potrebno je integrirati u proces učenja i poučavanja svih koncepata na različite načine: od istraživanja u neposrednoj stvarnosti, izvođenja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih načina kako bi se poticalo aktivno, istraživačko i iskustveno učenje;
- Ovaj se slajd nadovezuje na prethodni i obrazlaže zašto se u kurikulumu nalaze ishodi koji odgovaraju na pitanja koja znanja, vještine, vrijednosti i stavove učenik usvaja na kraju školske godine. Primjeri ishoda – ovisno o razredu (1. r. OŠ, 5. r. OŠ, 1. r. SŠ) Ishodi - pokušpani biti životniji
- Ishodi su usklađeni vertikalno (u različitim godinama učenja i poučavanja) čime se uvažava progresivna priroda učenja i osiguravaju blaži prijelazi između pojedinih razreda, kao i usklađenost svih ishoda i sadržaja kojima se izlažu učenici u procesu odgoja i obrazovanja na način da se oni logično nastavljaju jedni na druge i redaju bez nepotrebnih ponavljanja; ČITANJE! Jedna je od vrijednosti ove reforme povezanost svih odgojno-obrazovnih ciklusa. To znači da su ishodi u svakom predmetu povezani od prve godine učenja pa sve do zadnje godine učenja. To je vidljivo u sljedećim ishodima: učenik u prvom razredu osnovne škole čita jednostavne tekstove koji su primjereni jezičnom razvoju i dobi, na primjer kratke tekstove s riječima u kojima su naučena slova. Tijekom vremena tekstovi koje učenik čita postaju sve složeniji. U petom razredu se, osim složenosti tekstova, mijenja i sadržaj, odnosno aktivnosti koje će učenici izvršavati s tekstovima (npr. čitajući književni tekst izdvajat će ključne riječi i objasniti značenje teksta). U srednjoj školi čitaju se složeniji tekstovi i aktivnosti i sadržaji koje će učenik izvršavati bit će sve složeniji. Cilj je da učenik na kraju školovanja razumije složeni tekst koji čita, može procijeniti svrhu teksta i gledište autora teksta, uspoređuje pročitani tekst s drugim tekstovima te proširuje svoje znanje otkrivajući izvore kojima se služio autor teksta.
- Lidija Kralj: anketni upitnik za roditelje, fokus grupe Pratit će se: Kompetencije učenika u rješavanju problema (općenito, ne poseban predmet) Zadovoljstvo učenika Motivacija učitelja Ta tri elementa će se pratiti anketnim upitnicima na početku i kraju školske godine. Upitnici će biti za učenike, učitelje i roditelje. Evaluacija će se raditi kontinuirano kako bi se uočeni nedostaci mogli odmah ispravljati. Uz ove glavne elemente zanimaju nas i povratne informacije o metodama poučavanja i vrednovanja, udžbenicima, primjeni tehnologije, organizaciji nastave, mogućnosti realizacije kurikuluma i sve ostalo što se u eksperimentalnom programu radi drugačije.