2. Kolonizacija
8.-6.st.p.K masovna iseljavanja Grka – osnutak naseobina na Sredozemlju
izbjegavali sukobe s Feničanima, Etrurcima
trajno naseljavanje iseljenika – širenje grčke kulture i civilizacije
3.
4. Uzroci kolonizacije:
oskudna zemlja
nerazvijena poljoprivreda
prenapučenost gradova
strah od dužničkog ropstva
težnja za širenjem trgovine
politički sukobi eupatrida i demosa
pojava novčane privrede
5. Kolonizacija
u početku kolonizacija nesustavna
trgovci -> kročili put u kolonizaciji
najpoznatiji pomorski priručnici: PERIPLOUS, SKILAKSOV
kolonizaciju potvrđuje i sam Zeus
odobrenje tražili u proročištima -> izvrstan izvor informacija ->
iskustva trgovaca i pomoraca
prostor kolonizacije: EGEJSKO MORE, MALA AZIJA, CRNO MORE,
JUŽNA ITALIJA, SICILIJA, JADRANSKO MORE, OBALE ŠPLNJOLSKE I
FRANCUSKE
6.
7. KOLONIJE
u metropoli određivao se točan broj kolonista - > teško se mijenjao
vođa kolonista -> nakon smrti -> osnivač kolonije
svetu vatru -> hram, sjemenje
politički neovisne o metropoli
povezane gospodarski i kulturno s metropolom
u kolonije nisu išle žene
bogatstvo kolonija -> SIBARIS -> u južnoj ITALIJI -> „SIBARIT”
ljubitelj raskoši
povjesničar ZAMAROWSKY -> razlozi prestanka kolonizacije
8. KOLONIJE
Egejsko more -> HIOS i SAMOS (proizvodi od metala, Grci iz plemena
Jonjana)
Mala Azija -> MILET (središte tkalačke proizvodnje), Efes, Smirna
na obali Bospora -> Bizant (trgovačko središte)
Milet -> brojne kolonije na obali Crnog mora: Olbija, Herson, Trapezunt
iz tih kolonija -> robovi i žito
kolonizira KRF -> KORKIRU -> strateški važno
MAGNA GRAECIA (Velika Grčka) – Sirakuza, Tarent, Kyma
uzgoj žita
Sagunt -> istočno španjolsko Sredozemlje
9. GRČKA KOLONIZACIJA HRVATSKE
OBALE
započinje tijekom 4.st.p.K
TIRANIN DIONIZIJE STARIJI -> grčka kolonija Sirakuza -> Issu -> kolonija
sirakuških Dorana
pravilan raspored ulica, glava božice Artemide (bronca, dijadema iz klasičnog
razdoblja, 4.st.p.K.)
novac -> motiv grozda i amfore, 3.st.p.K
ostaci kazališta
PHAROS -> doseljenici s Egejskog otoka Parosa
DIODOR SICILSKI „Bibliotheca historica”
Novac mitološki motivi, motivi grozda i koze, 3.st.p.K
„Starigradsko polje” -> Hvar
10. Starigradsko polje na Hvaru. Podjela zemljišta
odnosno parcelizacija tog polja potječe iz razdoblja
grčke kolonizacije.
Nakon što su osnovali koloniju, Grci su izvršili
podjelu zemljišta u blizini grada na oko 73
pravokutne čestice jednakih
dimenzija. Čestice su se održale
do danas i to zahvaljujući suhozidima koji
označavaju njihove međe. Starigradsko polje je i na
UNESCO-vom Popisu
svjetske baštine kao najbolje sačuvana izvorna grčka
podjela zemljišta na cijelomu Sredozemlju,
smatrajući da su
tamošnje nasade vinograda i maslina ostale
praktično nepromijenjene od prve kolonizacije
starih Grka te su kao
takve jedinstveno svjedočanstvo
antičkog geometrijskog sustava podjele zemlje
11. GRČKA KOLONIZACIJA HRVATSKE
OBALE
KORKYIRA HE MELAINA (Korčula) -> Grci s otoka Krfa
gusta borova šuma -> crna Korkira
Lumbardska psefizma -> podjela imovine između grčkih doseljenika
gradovi TRAGURYON, EPETION, SALONA
reljef boga KAIROSA, bog sretnog trenutka, 3.st.p.K.
Lošinj -> Apoksiomen (atleta), 2.st.p.K
Grci grade prve gradove na našoj obali – antička urbana civilizacija
upotreba žbuke
15. POSLJEDICE KOLONIZACIJE
širenje grčke kulture
gospodarski razvoj kolonija i metropola
novčna privreda
fonetsko pismo -> alfabet
JONIJA -> koljevka grčke književnosti, znanosti i filozofije