Law

1. Oblici političkog poretka –
demokratija i autokratija

2. *Demokratija –pojam
Demokratija je nastala
od grčkih riječi demos =
narod i kratein = vladati, demokratija bukvalno znači
„vladavina naroda“.
Kao pojam je nastala u antičkoj Atini, ali je i tu bila daleko
od bukvalnog značenja same riječi.
U Atini je demokratija bila privilegija slobodnih građana,
kojih je bilo znatno manje od robova. Čak i među tim
slobodnim građanima nisu svi imali pravo učešća u
javnom životu, jer su se dijelili na „polites“ (imali pravo) i
„idiotes“ (nisu imali ovo pravo).

3. *****
Moderna demokratija je predstavnička demokratija, s obzirom
da je narod brojan da bi vladao neposredno.
Ovaj oblik demokratije je nastao na temeljima Rusoove ideje o
vladavini suverenog naroda, osnaženoj idejom jednakosti i
slobode.
U modernim državama demokratija predstavlja politički režim u
kom većina naroda, na unapred tačno određen način može
stalno ili povremeno da učestvuje u vršenju državne vlasti
(preko svojih neposredno izabranih predstavnika), kontroli
rada svojih predstavnika, postavlja pitanje njihove
odgovornosti itd.)
Dakle, ona nije „vladavina naroda“, već vladavina u ime i u
interesu naroda.

4. Vrste demokratije
*****
Stvarna i formalna demokratija
-Stvarna demokratija (demokratija identiteta) je utopija, koja
predstavlja stvarnu težnju da cijeli narod vlada, bez
podijele na one koji vladaju i one kojima se vlada.
Neostvarljiva je.
- Formalna demokratija je ono što mi danas poznajemo kao
demokratiju, a što je kroz istoriju postojalo u različitim
oblicima (antički model, liberalna demokratija, novi
savremeni oblici)
Suština je da tu postoji podela na nadređene i podređene,
one koji vladaju (shodno unaprijed utvrđenim pravilima
i procedurama, uz zaštitu prava i slobode građana) i
kojima se vlada.

5. Politička i
demokratija
* ****
ekonomska
(socijalna)
*Politička je primarno usmjerena na obezbjeđenje
pravne države - političkih prava i sloboda građana,
odnosno njihovog učešća u vršenju političke vlasti.
*Ekonomska i socijalna demokratija-težište stavlja na
unaprjeđenje ekonomskih i socijalnih prava i
sloboda, te se ogleda u težnjama za stvaranje
socijalnih pravnih država (kakva je npr. Njemačka),
nasuprot liberalnim demokratijama.

6. *****
- Neposredna i posredna demokratija –
*Neposredna
demokratija
postoji
kada
narod
neposredno vrši vlast kao državni organ ili organi.
U širem smislu, ovaj tip demokratije obuhvata
ovlašćenje naroda na donošenje odluka samo iz
oblasti zakonodavstva i to samo putem davanja
inicijative.
U užem smislu, neposredna demokratija podrazumjeva
ovlašćenja na donošenje odluka iz oblasti
zakonodavstva, izvršne vlasti i sudstva, s tim da se
može dati kako samo inicijativa za donošenje
odluke, tako i učestvovati u samom donošenju
odluke. Obaveza naroda na učešće u donošenju
odluke može biti obavezno ili fakultativno.

7. Oblici neposredne demokratije su:
*Referendum predstavlja oblik neposrednog odlučivanja građana
o prijedlogu za ustavnu promjenu,za donošenje zakona ili pak za
odlučivanje o drugom značajnom javnom pitanju.
*Plebiscit je stariji oblik od referenduma, postojao u svim državama,
dok je referendum tekovina moderne predstavničke demokratije.
Na plebiscitu se izjašnjava o životnim pitanjima jednog naroda,
postojanju državne zajednice, prisajedinjenju ili otcepljenju i
sl.), pa se kaže da se na plebiscitu narod uzdiže iznad
ustavotvorca.
Sva ostala pitanja (od oblika vladavine do izjašnjavanja o promeni
ustava, donošenju zakona i dr.) su predmet referenduma.
Plebiscit uvek ima obavezujući karatkter, a referendum može da
bude i fakultativan.

8. *****
*Narodna inicijativa – obraćanje naroda vlasti, na šta im
vlast odgovara potvrdno ili odrično. U ovom
slučaju narod pita ili predlaže a vlast odgovara (za
razliku od referenduma i plebiscita). Obično se
koristi kada se predlažu promjene ustava ili
donošenje novog zakona (ukoliko se inicijativa
podnosi u ovim slučajevima a vlast je odbije, stiču
se uslovi za raspisivanje referenduma o istom
pitanju).
*Narodna sankcija (veto) – pravo građana da se
naknadno izjasne o nekoj odluci državne vlasti (npr
novo-donesenom zakonu), tj. da je potvrde ili se
negativno o njoj izjasne i ospore je.

9. *****
*Posredna ili predstavnička demokratija je vid
demokratije u kom narod ne donosi neposredno
političke odluke, već neposredno određuje ko će u
njegovo ime i u njegovom interesu te odluke donositi i
izvršavati, odnosno vršiti državnu vlast u njegovo ime.
Narodni predstavnici se biraju neposrednim putem, na
izborima, koji su unaprijed strogo regulisani u smislu
prava i procedure.
Iz ovog razloga, predstavnički organ državne vlasti je
najvažniji organ u državi i ima zakonodavnu vlast.
Zakone koje donosi dalje izvršavaju i primenjuju upravni
organi i sudovi.

10. *****
Osnovna prava i karakteristike predstavničke
demokratije su:
Pravo glasa na izborima: Može biti aktivno i pasivno; opšte i
ograničeno (kada je nekim licim oduzeto usled rasne,
nacionalne, verske i sl. diskriminacije); jednako i
nejednako (kada glas nekih građana vrijedi više ili
manje od drugih – npr. roditelji, oženjeni, školovani i
imućni i sl.); posredno (građani biraju svoje izbornike a
ovi dalje predstvanike u parlamentu), i neposredno
(građani neposredno biraju predstavnike); javno ili
tajno.
Pravo kandidovanja – starosni cenzus, kandidovanje po
listama ili pojedinačno.

11. *****
*Autokratija*
Kao samovlada, odnosno vladavina manjine, predstavlja
suprotnost demokratiji, slozenica od grckih reci: autos
– sam i kratein - vladati.
Vlast pripada manjini koja vlada u svoje ime i za svoj
interes, a ne u ime i za interese naroda.
Narod je isključen iz političkog života a vlast nije podložna
nikakvoj kontroli i odgovornosti.
Nema zagarantovanih prava i sloboda, već je sloboda samo
ono što vladajuća manjina dozvoljava.
Nastala je u Sparti.

12. Vrste autokratije:
Diktatura – u osnovi označava neograničenu vlast i kao
takva je sušta suprotnost demokratiji. Njeno značenje u
starom Rimu, gdje je i nastala, je bilo takvo da je pod
određenim okolnostima ona smatrana neophodnom i
zakonitom. Naime, u Rimu je diktatura označavala
predaju vlasti jednom čovijeku kada je država u
opasnosti. Kasnije je izobličavana i zloupotrebljavana,
te je poprimila krajnje negativan kontekst. Diktatura
može biti lična (neograničena vlast jednog čoveka) ili
stranačka i vanstranačka (neograničena vlast grupe
ljudi).
Tiranija – je nasilna i samovoljna vladavina jednog čoveka
nad svojim podanicima, iako može biti i zakonita i
nezakonita. Karakteristična za antičko doba.

13. *****
Despotija – u njoj vlada pojedinac, oslanjajući se na zakon
sile, dok su svi drugi jednaki u ropskoj podređenosti.
Apsolutistička monarhija – pojedinac raspolaže
suverenom vlašću, koju mora da vrši na osnovu čvrstih
i utvrđenih zakona, ali sa druge strane opet ne podleže
nikakvoj društvenoj kontroli ili saradnji. Monarh nije
odgovoran podanicima, ali mogao je snositi neki vid
moralne odgovornosti.
Oligarhija – vladavina nekolicine najmoćnijih
Aristokratija – vladavina manjine po osnovu izuzetnog
porijekla ii svojstava

14. *****
Teokratija – vladavina duhovnog plemstva
Plutokratija – vladavina najbogatijih
Totalitarna država – je moderan oblik autokratije, čiji cilj je
totalna kontrola društva. Ta država je osiona i nasilna,
umjesto slobode nudi sigurnost, umjesto lične akcijeakciju mase, podržava militantno shvatanje demokratije
i bodri borbeni duh, postoji samo jedna ideologija,
jedna partija, tajna policija koja sve drži pod kontrolom,
partijski monopol nad oružanom silom i državna
kontrola nad privredom.
Kao najpoznatiji primjeri u istoriji se javljaju: fašizam,
nacionalsocijalizam i staljinizam.

15. ♣Poseban oblik autokratije predstavlja
harizmatski tip vlasti.
♣Nosilac harizme uzima zadatak koji mu
je određen i na osnovu svoje misije
zahtijeva da mu se drugi pokoravaju i
slijede ga.Oblik harizmatske vlasti u
modernom vremenu predstavljali su
autoritarni režimi 20.vijeka-nacizam u
Njemačkoj i fašizam u Italiji.

16. PITANJA:
1.Šta je demokratija?
2.Koje su vrste demokratije?
3.Koji su oblici neposredne demokratije?
4.Šta je predstavnička(posredna)
demokratija?
5.Koje su vrste autokratije?
6.Šta je oligarhija?
7.Šta je totalitarizam?