2. Općenito o Uru
• Ur je grad smješten u južnoj Babiloniji. Danas je to moderni Tell el-Mukayyar u
Iraku. Sam grad poznat je po još uvijek netaknutom ziguratu. Bio je svetište
božice mjeseca imenom Nanna u sumerskoj mitologiji. Hram je izgrađen 2100. pr.
Kr. za vladavine Ur-Nammua. Visok je 21 metar. Ur je mjesto gdje je niknulo prvo
(klinasto) pismo, gdje sežu počeci astronomije i matematike, umjetnosti i obrta.
• Prema povijesnim dokazima, Ur je bio naseljen već oko 4300. pr. Kr., no grad nije
cijelo vrijeme bio naseljen. Do 3400. pr. Kr. Ur biva kroz jedno dulje razdoblje
poplava razoren i uništen. Do 2600. pr. Kr. kultura se diže iz pepela te se manje
zajednice povezuju, ponovno se uspostavlja grad, grade se irigacijski sustavi da
bi se spriječile poplave u kišnim razdobljima. Konačni oblik Ur dobiva oko 2300.
godine.
hr.wikipedia.org/wiki/Ur
3. Opis pozicije i veličine grada
• Geografske koordinate: 30°57′45″N,46°6′11″E
• Površina: 0,72 km2
4. Analiza vanjskog oblika grada
• Ur je bio omeđen zidinama
• Po debljini i obliku zidova iz tlocrta
se također može zaključiti kako su
dijelovi zidina nastajali u različitim
vremenskim razdobljima (najmanje
tri različita tipa zidina: donje zidine,
gornje lijeve i gornje desne zidine)
5. Analiza vanjskog oblika grada
• Glavni ulaz u grad bio je s istočne
strane, što se može vidjeti kao
penetracija u zidinama pa bi svatko
tko bi ušao u tu “penetraciju” bio
omeđen zidinama, te laka meta
Urske obrane
6. Analiza vanjskog oblika grada
• Grad je nepravilnog oblika, sličnog
ljudskom srcu, što se vidi iz
priloženog.
8. Analiza vanjskog oblika grada
• Ur je bio omeđen zidinama
• Po debljini i obliku zidova iz tlocrta se također
može zaključiti kako su dijelovi zidina nastajali
u različitim vremenskim razdobljima (najmanje
tri različita tipa zidina: donje zidine, gornje
lijeve i gornje desne zidine)
• Glavni ulaz u grad bio je s istočne strane, što
se može vidjeti kao penetracija u zidinama pa
bi svatko tko bi ušao u tu “penetraciju” bio
omeđen zidinama, te laka meta Urske obrane
• Grad je nepravilnog oblika, sličnog ljudskom
srcu, što se vidi iz priloženog.
• Oblik grada diktirala je uzvisina na kojoj se
nalazi
9. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada
• Iako se sam Ur nalazio na
povišenome, također se i središte
Ura(gdje je smješten i Zigurat)
nalazi na povišenome u odnosu na
grad
10. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada
• Povišeni dio grada podsjeća na
Akropolu u Ateni. Akropola ima =
Pantenon dok Ur ima Zigurat
11. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada
• U gradu se vide ostaci skupova kuća
od kojih je velika većina nepravilnog
oblika i zbog neplanirane gradnje, ali
većinom zbog maksimalne
iskoristivosti brdovitog terena. Kao
primjer tu vidimo oblik središta Ura,
koji ima svoje zidine nepravilnog
oblika najviše zbog oblika terena
12. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada
• Također su neke kuće u gradu
nastale uz ulice koje vode prema =
vratima grada pa su svoj nepravilni
oblik dobile zbog prilagođavanja
obliku ulice
13. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada
• Istovremeno su se neke ulice
provlačile između razbacanih kuća =
pa su i one dobile svoj nepravilni
oblik
14. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada
• Iako se sam Ur nalazio na povišenome,
također se i središte Ura(gdje je smješten i
Zigurat) nalazi na povišenome u odnosu na
grad
• Povišeni dio grada podsjeća na Akropolu u • Da zaključimo, Ur je nastao tako da
Ateni. Akropola ima Pantenon dok Ur ima
Zigurat
su se zasebno planski gradile
naseobine, no kako su bile građene
• U gradu se vide ostaci skupova kuća od kojih
je velika većina nepravilnog oblika i zbog
u različitim vremenskim
neplanirane gradnje, ali većinom zbog razdobljima, onaj koji je drugi
maksimalne iskoristivosti brdovitog terena. projektirao naseobinu morao se
Kao primjer tu vidimo oblik središta Ura, koji prilagođavati obliku terena kojeg je
ima svoje zidine nepravilnog oblika najviše
zbog oblika terena dobio na raspolaganju. Taj oblik je
• Također su neke kuće u gradu nastale uz ulice
ovisio o reljefu, rasporedu ulica i
koje vode prema vratima grada pa su svoj drugih objekata
nepravilni oblik dobile zbog prilagođavanja
obliku ulice
• Istovremeno su se neke ulice provlačile
između razbacanih kuća pa su i one dobile
svoj nepravilni oblik
15. Literatura i slike
• dr. Jadranka Damjanov, “Likovna umjetnost, II. Dio”, Školska knjiga, Zagreb, 2007. godine
• http://hr.wikipedia.org/wiki/Ur
• http://earth.google.com/download-earth.html
• http://stable.toolserver.org/geohack/geohack.php?pagename=Ur¶ms=30_57_45_N_4...
• http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2f/World_map_model.png
• http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/74/Heart.jpg
• www.payvand.com/news/06/dec/1161.html
• http://static.panoramio.com/photos/original/7058642.jpg
