1. 11. Međunarodni simpozijum o korporativnom upravljanju
Ekonomije malih zemalja u uslovima pjačanih glovalnih izazova
Prof. dr. Tihomir Domazet
FINRAR – FINANSIJE, RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA
Banja Vrućica, 19. i 20. 05. 2016.
Preko modernog jubileja duga do
održivog ekonomskog rasta

2. Uzroci krize
Uzrok krize, prema Post-keynesijanskoj teoriji je brzi rast duga
privatnog sektora. Rast duga javnog sektora je posljedica, a ne uzrok
krize.
Uzrok krize je i financijalizacija - sistem novca kao duga, gdje banke
kreiraju novac, koji premašuje kreirani novac, te odvlači imovinu iz
privatnog u financijski sektor. To je i moralni hazard, jer su zajmovi bili
spekulativni.

3. Kretanje duga privatnog sektora najrazvijenijih
zemalja svijeta 1960-2020 (odnos/ %/duga i BDP-a)

4. Ekonomski neuspjeh kao nikad dosad
Ekonomski sustav i ekonomske politike nemaju odgovora na pitanja, poput:
1.Samo pet zemalja svijeta, među kojima su Hrvatska i Srbija, nemaju 2015. ekonomski
rast (BDP) u odnosu na 1986. godinu.
2.Nikada se nije desilo u posljednjih 200 godina da nije bilo rasta u razdoblju 25
godina.
3.Gotovo sve zemlje regije SEE imaju 2015. manje zaposlenih od 1986. godine.
4.Nije uspjela konvergencija EU novih članica EU
Nema odgovora o učincima financijalizacije, ortodoskne (neoliberalne) politike,
neuspjehu konvergencije.
Ekonomska politika od nastanka (2008) krize do danas nema analizu uzroka krize i
neuspjeha ekonomskih politika.

5. Moderni Jubilej duga
Ukoliko je dug privatnog sektora glavni uzrok krize utoliko se rješavanje krize treba
početi rješavati otpis tako kreiranog duga do nastanka krize.
To je moderni Jubilej duga, a originalno proizvlazi iz Biblije. U Bibliji je, u Levitskom
zakoniku, uređeno da je nakon određenog razdoblja dugove potrebno otpisati, što se
naziva Jubilejska godina odnosno Jubilej duga.
Trasformacija - obveza:
Vlada države u kojoj se dijelom otpisuju potraživanja od poduzeća i kućanstava,
zauzvrat obvezuje da će osigurati rast BDP-a 5% prosječno godišnje u sljedećem
razdoblju od 5 godina, što se može postići samo drugačijom ekonomskom politikom.

6. .
NOVA EKONOMIKA(?)

7. Tržište rada ne djeluje
Tržište rada (radne snage) ne djeluje - labour market is not
working

8. Tržište je kolabriralo: primjer - cijene nafte

9. Sayov zakon ne djeluje
Jean Baptist Say je govorio da, zbog toga što je ukupna
kupovna moć upravo jednaka ukupnim dohocima i ukupnoj
proizvodnji, suvišak potražnje ili ponude nije moguć. Sayov
zakon više ne važi odnosno Keynes i Post-Keynesijanci
naglašavaju da se dodatni iznos dohotka ne mora u cijelosti
potrošiti (tj. da granična sklonost potrošnji ne mora nužno
biti jednaka nuli).

10. Modigliani–Miller teorem ne vrijedi
The Modigliani–Miller theorem (of Franco Modigliani, Merton
Miller) is a theorem on capital structure, arguably forming the basis
for modern thinking on capital structure. The basic theorem states
that under a certain market price process (the classical random
walk), in the absence of taxes, bankruptcy costs, agency costs, and
asymmetric information, and in an efficient market, the value of a
firm is unaffected by how that firm is financed. Since the value of
the firm depends neither on its dividend policy nor its decision to
raise capital by issuing stock or selling debt, the Modigliani–Miller
theorem is often called the capital structure irrelevance
principle.

11. Philipsova krivulja više ne važi
Često postoji izbor: inflacija ili
nezaposlenost (kratkoročno).
Ako se ekonomska politika opredijeeli za
povećanje agregatne potražnje, smanjit će
se nezaposlenost, ali će se povećati
inflacija.
Ako se, pak, opredijeli za smanjenje
agregatne potražnje, smanjit će se
inflacija, ali povećati nezaposlenost
Navedeno je pod nazivom - Philipsova
krivulja
Philipsova krivulja više ne važi

12. S (nacionalna štednja) više ne određuje I (Investicije)
The IS/LM model was born (Oxford,
1936. Roy Harrod, John R. Hicks,
and James Meade) all presented papers
describing mathematical
models attempting to summarize John
Maynard Keynes' General Theory of
Employment, Interest, and Money.
Hicks, who had seen a draft of Harrod's
paper, invented the IS/LM model.
Dosadašnji model IS – LM da
štednja određuje investicije
više ne važi, nego obrnuto da
investicije određuju štednju

13. Sada funkcionira fiat novac - novac koji je funkcionirao
4000 godina više nema.
Kolapsom svjetskog monetarnog sustava odnosno Bretton – Woodsa
dakle slomom zlatnog standarda (1971) podlogu za emisiju dodatne
količine valutarnog novca čini sam fiat novac pa se emisija novca od tada
temelji isključivo na povjerenju, odnosno na zakonu. Suvremeni novac
počiva na povjerenju u snagu, potencijal i efikasnost funkcioniranja
određene nacionalne ekonomije. Fiat novac postaje podloga za
emisiju kreditnog novca banaka. Emisija primarnog novca u suvremenim
uvjetima postaje ključno iskušenje središnjih banaka i ekonomskih
politika koje se na njih naslanjaju.

14. Svijet je pred dramatičnim promjenama i
najvećim izazovima -ikada
Današnji se svijet nezabilježenom kreće brzinom u novi, temeljem tehnoloških i
tehničkih promjena, koje se sveukupno nazivaju – Četvrta industrijska revolucija. 4IR
donosi napredak u mnogim područjima, poput genetike, umjetne inteligencije,
nanotehnologije ili biotehnologije, mobilno komuniciranje, društvene mreže i
„pametne“ stvari, svijet ulazi u eru razvijene robotike i umjetne inteligencije (artificial
intelligence, AI).
Promjene, koje danas izgledaju kao fantazija vjerojatno znatan dio biti realnost već do
2025. godine
4IR će iz temelja promijeniti realni sektor - način proizvodnje (Mode of production)
ili odnose u proizvodnji (Relation of production).
Brojna društva već potresa neriješeni odnos ‘baze’ i ‘nadgradnje’ i prijeti novom
krizom.
Postojeću krizu nije moguće riješiti bez uređenja novog odnosa ‘baze’ i
‘nadgradnje’, gdje ekonomika mora dati nova rješenja.

15. NOVI EKONOMSKI SISTEM
KAO DIO EKONOMIKE 21. STOLJEĆA

16. Ekonomika rasta i pune zaposlenosti
Znanje faktor rasta
Nova ekonomska paradigma odnosno ekonomika rasta i pune zaposlenosti, a s time u
vezi i investicijska politika, temelji se na kompanijama i institucijama u kojima
dominiraju stručnjaci sa znanjem, inteligencijom, inventivnošću, motivacijom i
kreativnošću.
Ekonomski rast temeljen na – inovacijama (znanju).
Investicije: Bhaduri – Marglin model
Efektivna potražnja,
Puna zaposlenosti

17. Nova paradigma i 4IR
Za ostvarenje glavnih ciljeva: (1) ekonomski rast (razvoj) i (2) puna
zaposlenost zahtijeva se potpuno novi okvir, novu ekonomska paradigma,
koja se gotovo u potpunosti razlikuje od postojeće. Time se ujedno rješava
kriza.
Prva dva ključna polazišta, koje će oblikovati naredno razdoblje u
globaliziranom svijetu jesu četvrta industrijska revolucija, 4 IR, i
geoekonomika koja nameće potpuno nova globalna rješenja.
Svi se moraju prilagoditi novim uvjetima. To će biti presudno za opstanak
mnogih industrija i kompanija, jer će 4IR iz temelja promijeniti proizvodne,
a slijedom toga i društvene odnose.

18. Utjecaji 4IR
Četvrta industrijska revolucija izvršit će, direktno ili indirektno, utjecaj na tri
glavna segmenta i to: (1) biznis, (2) državu i (3) pojedinca odnosno ljude.
1.Utjecaj na biznis. Prilagodba na digitalizaciju ekonomije, koja se već
odvija je veliki izazov za mnoge kompanije.
2.Utjecaj na državu. Usklađivanje države (vlade) s tehnološkim,
ekonomskim i društvenim realnostima 21. stoljeća zahtijeva također goleme
inovacije.
3.Utjecaj na ljude. Četvrta industrijska revolucija, konačno, promijenit će
ne samo ono što ljude rade, već i tko su ljudi. To će utjecati na identitet i
sve probleme povezane s tim, kao što su privatnosti, vlasništvo, obrasci
potrošnje, vrijeme posvećeno poslu i slobodno vrijeme (zabava), kako
razvijati karijeru, njegovati vještine, upoznati ljude i njegovati odnose.

19. Industrija 4.0 - karakteristike vizije
Nova razina sociotehniče interakcije između svih aktera i resursa koji su uključeni u
proizvodnju. To će se vrtiti oko mreže proizvodnih resursa (za proizvodnju strojeva,
roboti, transportni i sistemi skladištnja i proizvodni objekti) koji su autonomni,
sposobni za samokontrolu kao odgovor na različite situacije, samostalno
konfiguriranje, utemeljeno na znanju, opremeljno sensorima prostorno raspršen te da
inkorporiraju odgovarajuće sisteme za planiranje i upravljanje. Ključna komponenta
ove vizije - pametne tvornice – bit će ugrađene u mrežu inter-kompanijske vrijednosti
tvrtke mreža.
Pametne proizvodi u industriji 4,0 jesu jedinstveno identificirani i mogu se locirati u
svakom trenutku.
Bit će moguće ugraditi pojedinačnog kupcua-proizvod obilježje u fazi dizajna,
konfiguracija, naručivanje, planiranja, proizvodnje, rada i recikliranja.

20. New York: Analiza Ubera

21. Tvornice postaju pametnije, nema više
starih strojeva - 4IR sve mijenja.

22. Novi poslovni modeli – novi odnosi na
mikro novu
Na mikro novu, na novu poduzeća, nastaju novi pristupi i novi modeli. Više
nije u biznisu uspjh izgradnja softvera, već se ubrzano mijenja samo biznis
koji omogućuje efikasnu društvenu i poslovnu interakcije, posredstvom
softvera:
a. Promjena na tržištu: Od potrošača do proizvođača (Shift in
Markets: From Consumers to Producers)
b. Promjena u konkurentskoj prednosti: Od resursa do ekosistema
(Shift in Competitive Advantage: From Resources to Ecosystems)
c. Promjena u stvaranju vrijednosti: Od procesa do interakcija (Shift
in Value Creation: From Processes to Interactions).

23. Geoekonomika
Geoekonomika je antiteza i najveći trijumf ekonomske globalizacije. Geoekonomika ili
postizanje ciljeva ekonomskim, a ne vojnim sredstvima, zamjenjuje geopolitiku i glavni
je teorijski i empirijski alat globalnih sila.
Geoekonomika je danas ono što u globalnom ekonomskom svijetu čini novo, ustvari
geoekonomika zamjenjuje geopolitiku, jer u novom tek temeljenom svjetskom poretku,
stare multilateralne institucije, kreirane pod Američkim okriljem, nisu više sposobne
rješavati globalne probleme.

24. TRANSFORMACIJOM - implementirati
Ekonomiku 21. stoljeća
Jedini način o oblikovanja i implementiranja Ekonomike 21. stoljeća je –transformacija
i primjena znanosti o transformaciji.
Znanost o transformaciji je sasvim nova znanost kako bi se postigla nova znanost,
paradigma 21. stoljeća. Paralelno s tim, transformacija je vrlo zanimljiv kao same riječi:
Definicije transformacije: temeljita ili dramatične promjene u obliku ili izgledu; njezin
krajolik je doživjela radikalnu transformaciju; sinonimi su: promjena, promjena,
promjena, obraćenje, metamorfoza, preobraženje, transmutacija.
Valja podsjetiti da je znanost riječ dolazi od latinske riječi scientia, što znači 'znanje',
znanost čovječanstva vozilo za obavljanje znanja, s krajnjim znanjem nam treba biti
samospoznaja-izmirenje biološko objašnjenje naše 'dobro i -evil'-potlačeni, naizgled-
visoko-nesavršeni, tzv ljudsko stanje.
Transformacijski promjene, iako znanost transformacije je preduvjet za postizanje bilo
kojeg cilja uspostavljen dvadeset prvom stoljeću ekonomije prethodno objašnjeno.
Transformacija ovdje ima za cilj društvo, uključujući državu, gospodarstvo, vladu,
biznis, kućanstvo i druge dijelove, ali transformacijske promjene u obje osobne i
društvene razine često je nelinearan – t. se ponaša na neočekivane načine, često nas
iznenadi svojom prividnom naglosti.

25. Umjesto zaključka
Države ove regije trebaju definirati novi ekonomski sistem i ekonomsku politiku,
koje će imati za cilj ekonomski rast i punu zaposlenost
i
Prof. dr. Tihomir Domazet
TWENTY FIRST CENTURY
ECONOMICS
Transformation Science
Nove dvije knjige

26. Hvala na pažnji!
.