Strateške smjernice - Sisačko-moslavačka županija

Strateške smjernice – programski okvir za identifikaciju projektnih ideja
u sklopu projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije:
Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske
Sisačko-moslavačka županija
„Županija ubrzanog gospodarskog rasta, temeljenog na inovativnoj i izvozno orijentiranoj
industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, poželjno turističko odredište prepoznatljive očuvane
povijesne kulturne i prirodne baštine, razvijene infrastrukture privlačna investitorima
poželjna za rad i življenje.“
Vizija Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. – 2013.
1. UVOD
Ove Strateške smjernice (dalje: Smjernice) izrađene su u okviru provedbe projekta „Priprema
temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za
slabije razvijena područja Republike Hrvatske“ (dalje: Projekt), kako bi se preciznije odredila
područja u kojima će se identificirati ideje za intervencije i investicije za Sisačko-moslavačku
županiju, usklađena sa svim relevantnim europskim, hrvatskim i županijskim razvojnim
strateškim i programskim dokumentima.

Prioritetna područja koja su određena ovim Smjernicama predstavljaju programski okvir
prvenstveno u sklopu ovog Projekta, no metodologija analize ključnih problema i potencijala,
identifikacija ključnih razvojnih prioriteta i slijedom toga dane preporuke se mogu primijeniti
i na druga područja u Republici Hrvatskoj.
U procesu određivanja prioritetnih područja za intervenciju u ovim Smjernicama korištena je
metoda analize postojeće Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije i
ocjena usklađenosti njenih ciljeva i mjera sa strateškim i programskim dokumentima EU (pod
pretpostavkom da je ona već usklađena s relevantnim nacionalnim dokumentima, tj.
Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske), te analiza i sinteza najnovijih podataka
o društvenom i gospodarskom stanju na području Sisačko-moslavačke županije. Osim toga,
detaljno su razrađeni prijedlozi mjera za investicije u onim područjima u kojim postoji
potpuna usklađenost, na osnovu dostupnih relevantnih podataka (DZS, HZZ, HGK, HUP,
HCR,...) kao i informacija prikupljenih dugogodišnjim radom timova UNDP-a na području
županije. Na temelju prethodno prikupljenih podataka i prvenstveno informacija prikupljanih
na individualnim sastancima sa svim dionicima u razvoju županije (sa posebnim naglaskom
na suradnju s razvojnom agencijom Sisačko-moslavačke županije – SI.MO.RA. d.o.o.), kao i
naknadno dostavljenih informacija, izvršena je analiza i ocjena svih prikupljenih projektnih
ideja.
Ovakvim pristupom nastojalo se analizirati dosadašnji razvoj na području provedbe ovog
projekta, precizno utvrditi sadašnje stanje i postaviti okvir za određivanje prikladnih
projekata koji će doprinijeti razvoju ciljanog područja, međusektorskoj suradnji i uspostavi
partnerstava.
Analiza napravljena za potrebe ovih Smjernica moći će se koristiti u izradi nove županijske
razvojne strategije koja je predviđena za 2014. godinu.
2. STRATEŠKI I PROGRAMSKI OKVIR
Polazeći od prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke
županije u prvom koraku analizira se njihova usklađenost sa slijedećimdokumentima:
 „Europa 2020“ (web) – Strateški prioriteti
 UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca
2013., o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu
za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnomfondu,
Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan
snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (http://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN)
Iz ove usporedbe proizlaze moguća područja intervencije, prikazana tabelarno u prilogu 1
ovim Smjernicama, raspoređena prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama
sadržanim u Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke županije.

Ono što je potrebno primijetiti jest da se postojećom Strategijom „pokrivaju“ svi tematski
ciljevi što, s jedne strane, znači gotovo automatsko uklapanje konkretnih projekata u ciljeve i
mjere Strategije dok, s druge strane, znači nedovoljnu fokusiranost Strategije i realnost u
određivanju strateških ciljeva. Nadalje, Strategijom nije određen redoslijed prioriteta među
navedenim strateškim ciljevima, a nisu uzeti u obzir ni nedostaci i potencijali pojedinih
mikro-regionalnih cjelina na području županije, tj. nedostaje geografski kriterij za
određivanje prioriteta za ulaganje, o čemu je potrebno voditi računa prilikom izrade nove
Strategije.

3. ANALIZA STANJA
Sisačko-moslavačka županija je smještena u južnom dijelu središnjeg dijela Republike
Hrvatske, na području gdje se dotiču Panonska i Gorska Hrvatska. Županija graniči sa
Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Brodsko-posavskom i Požeško-
slavonskom županijom, a na jugu i sa Bosnom i Hercegovinom. Županija obuhvaća Posavinu,
Banovinu, Moslavinu, te dijelove Korduna i Slavonije.
Sisačko-moslavačka županija predstavlja prometno čvorište i zbog povoljnog prirodnog i
prometno-geografskog položaja iznimno je dobro povezana s ostalim dijelovima Republike
Hrvatske, kao i susjednim zemljama. Smještena je na sjecištu dva značajna cestovna i
željeznička prometna pravca: Posavskog koridora koji povezuje Zagreb i Slavonski Brod,
odnosno zemlje Zapadne i Srednje Europe s jugoistočnom Europom i Bliskim istokom, te
prometnog pravca koji povezuje Mađarsku i Podravinu s Hrvatskim primorjem i
Mediteranom.
Površina područja županije je 4.468 km2 i administrativno je organizirana kroz 7 gradova
(Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Popovača) te 12 općina (Donji
Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska
Ves, Popovača, Sunja, Topusko i Velika Ludina) i 456 naselja. Administrativno, političko,
gospodarsko i kulturno središte županije je grad Sisak.
Prema indeksu razvijenosti Sisačko-moslavačka županija uvrštena je u I. skupinu1 jedinica
područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75%
prosjeka Republike Hrvatske. Konkretno, indeks razvijenosti za Sisačko-moslavačku županiju
iznosi 48,50%. Najlošije rangirane općine s indeksom razvijenosti manjim od 50% (I. skupina)
su: Donji Kukuruzari, Dvor i Gvozd, u sljedećoj su (II. skupina - od 50% do 75%): Glina,
Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Martinska Ves, Petrinja, Sunja i
Topusko. U III. skupini od 75% do 100% svrstani su Lekenik, Lipovljani, Kutina, Novska,
Popovača i Velika Ludina, a grad Sisak jedini spada u skupinu IV. (100-125%) s indeksom od
104,4%, dok u V. skupini (>125%) nema niti jednog mjesta iz Sisačko-moslavačke županije.
Ratnim razaranjima bilo je zahvaćeno više od pola teritorija (310 naselja), što je nagnalo
gotovo 50.000 stanovnika (uglavnom hrvatske nacionalnosti) u progonstvo. Posljedice ratnih
razaranja su i danas vidljive. Nakon ratnih događanja, još uvijek je značajan dio površine
županije ostao miniran. Do kraja 2013. godine ukupno je razminirano 41,672 km2. U strukturi
površina županije zagađenih minsko-eksplozivnim stvarima (MES) i neeksplodiranim ubojitim
sredstvima (NUS) najviše se odnosi na šume (81,3%) i poljoprivredne površine (18,7%,
odnosno cca 20,2 km2). Veliki hendikep predstavlja činjenica da je ukupno oko 34% plodnog
zemljišta pod minama. Na dan 18. ožujka 2014. godine ukupna veličina minski sumnjivog
područja i područja zagađenog isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima u županiji
iznosila je 107.939.865 m2. Najkritičnija situacija je oko grada Petrinje gdje je samo na
1 Odluka VladeRepublike Hrvatske o razvrstavanju jedinicalokalnei područne(regionalne) samoupraveprema
stupnju razvijenosti od 27.prosinca 2013.godine(NN 158/2013)
2 Izvor podataka: Sisačko-moslavačkažupanija,Upravni odjel za zaštitu okolišai prirode,KLASA:213-01/14-
01/01 od 19. ožujka 2014.

području naselja Mošćenica bilo 15 smrtnih slučajeva od zaostalih minsko-eksplozivnih
sredstava. Postupak razminiravanja kontinuirano traje, ovisno o dostupnim sredstvima.
Posljedice ratnih razaranja u područjima koja su bila okupirana odražava se i na indeks
razvijenosti i demografska kretanja – karakterizira ih slaba naseljenost i osjetna daljnja
ubrzana depopulacija.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj stanovnika na području Sisačko-
moslavačke županije je 172.4393, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 38,6 stanovnika po
km2. Po prosjeku je to znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske (prosjek: 75,71 st/km2).
Ukupno demografsko kretanje županije je izrazito negativno. U odnosu na prethodni popis
stanovništva iz 2001. godine, bilježi se pad u broju stanovnika za 7,5% (sa 185.387 na
172.439 stanovnika). Ovaj depopulacijski trend se nastavlja iz prethodnog razdoblja kada je
od 1991. do 2001. broj stanovnika županije pao za čak 65.691 stanovnika (ili 25%!).
Proces depopulacije u Sisačko-moslavačkoj županiji je prisutan kroz duži niz godina. Glavni
razlozi loše demografske slike su negativan prirodni prirast i migracija stanovništva
(iseljavanje). Osim već spomenute rijetke naseljenosti, statistički podaci govore i o
neravnomjerno naseljenom području, tj. ruralni dijelovi su slabije naseljeni i vidljiva je
njihova daljnja depopulacija - izražen je proces napuštanja i propadanja seoskih sredina, dok
u gradovima broj stanovnika raste. Neravnomjerna naseljenost uzrokuje i velike razlike u
razvijenosti pojedinih dijelova županije.
Povrh toga, Sisačko-moslavačka županija ima i vrlo velik udio starog stanovništva - prosječna
starost prema popisu iz 2011. godine je 43 godine (prosjek za Republiku Hrvatsku je 41,7), a
indeks starenja županije je 131 i veći je od prosjeka za Hrvatsku u koji je 115, kao i koeficijent
starosti koji iznosi 26,2 (Republika Hrvatska: 24,1). Starenje stanovništva, odnosno smanjenje
aktivnog stanovništva, rezultira time da sve više stanovnika živi od mirovine, što predstavlja
dodatno opterećenje na mirovinski i zdravstveni sustav, te potrebu za razvojem dodatnih
programa pomoći osobama treće životne dobi. Slijedom svega navedenog, zaključak je da
županija spada među četiri demografski najugroženije županije u Republici Hrvatskoj.
Posebno valja naglasiti situaciju s romskom zajednicom u Sisačko-moslavačkoj županiji,
pripadnici koje većinom još uvijek žive u divljim naseljima bez osnovne infrastrukture i
električne energije. Potrebe romske manjine su velike i provedbom Nacionalnog programa bi
se trebale ublažiti razlike i poboljšati životni uvjeti za pripadnike romske zajednice.
Od ukupnog broja stanovnika, radno sposobnih (radni kontingent: stanovništvo između 15 i
64 godina) je 113.7504 stanovnika, što je udio od 66% stanovnika. Udio žena i muškaraca u
strukturi stanovništva je gotovo pa izjednačen – 83.608 muškarca i 88.831 žena. Što se tiče
kretanja nezaposlenosti, na kraju 2013. godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanje PU Sisak
(HZZ Sisak) evidentirano je bilo 14.8735 nezaposlenih osoba. Na kraju godine godišnja stopa
3 Državni zavod za statistiku,Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
4 Ibidem.
5 HZZ Sisak,www.hzz.hr

rasta nezaposlenosti iznosila je 1% više nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a nego krajem
2012. godine.
Obrazovna struktura
Pokazatelji o obrazovnoj strukturi stanovništva su ispod prosjeka Republike Hrvatske. Prema
popisu stanovništva iz 2011. godine u Sisačko-moslavačkoj županiji u skupini stanovništva
starijeg od 15 godina (147.426 stanovnika) ima 4.419 stanovnika bez škole, tj. 3%
stanovništva, što je više od prosjeka za Republiku Hrvatsku – 1,71%6.
STANOVNIŠTVO
PREMA
POHAĐANJU ŠKOLE
Ukupno
Osnovna
škola
Srednja
škola
Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Ne
pohađa
Predškolsko
obrazovanje
Sisačko-moslavačka
županija
svi 172.439 14.290 6.936 2.563 3.787 142.315 2.548
m 83.608 7.431 3.442 1.209 1.588 68.641 1.297
ž 88.831 6.859 3.494 1.354 2.199 73.674 1.251
Republika Hrvatska 4.284.889 356.468 184.992 67.741 166.503 3.425.953 83.232
Grad Glina svi 9.283 692 265 86 118 8.024 98
Grad
Hrvatska
Kostajnica svi 2.756 229 106 34 66 2.293 28
Grad Kutina svi 22.760 1.932 981 459 660 18.329 399
Grad Novska svi 13.518 1.324 606 190 317 10.945 136
Grad Petrinja svi 24.671 2.318 1.077 303 576 20.075 322
Grad Sisak svi 47.768 3.596 1.889 812 1.428 39.241 802
Općina
Donji
Kukuruzari svi 1.634 172 75 15 12 1.346 14
Općina Dvor svi 5.570 328 158 77 31 4.893 83
Općina Gvozd svi 2.970 155 93 17 22 2.633 50
Općina
Hrvatska
Dubica svi 2.089 198 85 27 20 1.746 13
Općina Jasenovac svi 1.997 183 81 23 18 1.677 15
Općina Lekenik svi 6.032 548 235 75 89 4.989 96
Općina Lipovljani svi 3.455 276 157 62 55 2.809 96
Općina Majur svi 1.185 78 30 6 10 1.047 14
Općina
Martinska
Ves svi 3.488 281 162 42 44 2.927 32
Općina Popovača svi 11.905 1.100 558 208 199 9.626 214
Općina Sunja svi 5.748 413 191 44 41 5.011 48
Općina Topusko svi 2.985 207 87 43 56 2.559 33
Općina
Velika
Ludina svi 2.625 260 100 40 25 2.145 55
* Podaci po općinama i gradovima,kao i na razini županije, ne pokazuju bitne razlike između žena i muškaraca
po uključenosti u obrazovni sustav, osim kod pokazatelja za uključenost u visokoškolsko obrazovanje.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Sisačko-moslavačka županija je iznad hrvatskog
prosjeka po broju stanovnika sa završenom osnovnom školom ili bez osnovne škole. Prema
6 Državni zavod za statistiku,Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

posljednjem popisu stanovništva u tu skupinu pripada 26,6% stanovništva županije, što je
negativan pokazatelj naspram nacionalnog prosjeka od 23%. Najveći broj stanovništva starog
15 i više godina, ima završenu srednju školu te taj udio stanovništva u Sisačko-moslavačkoj
županiji iznosi 51,65%, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 52%. Udio visokoobrazovanih u
Sisačko-moslavačkoj županiji iznosi svega 10,47% stanovništva, dok je prosjek za Republiku
Hrvatsku 16,4%.
Posebnu prepreku u razvoju županije predstavlja velik broj stanovništva sa završenom
osnovnom školom ili bez osnovne škole. Temeljem statističkih podataka HZZ-a Sisak , u
veljači 2014. godine, od ukupnog broja nezaposlenih, 36,8%7 je bez osnovne škole ili samo sa
osnovnom školom, 58,0% je sa srednjom stručnom spremom (trogodišnji i četverogodišnji
programi, uključujući gimnazije), a 5,5% nezaposlenih je sa višom ili visokom stručnom
spremom.
Također, dodatan izazov je stanje s obrazovanjem i zapošljavanjem romske populacije.
Obrazovna struktura rastuće romske populacije glavni je faktor otežanog zapošljavanja
nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine. U evidenciji nezaposlenih evidentirano je
3.1798 osoba romske nacionalne manjine bez škole i nezavršene osnovne škole (70,6%) i
1.017 osoba romske nacionalne manjine sa završenom osnovnom školom (22,6%). Ovi
podaci su pokazuju potrebu dodatnog angažmana u pogledu provođenja Nacionalnog
programa za Rome – poglavlje Odgoj i obrazovanje i pripadajući ciljevi.
Obrazovna infrastruktura
Mreža predškolskih ustanova u županiji je dobro razvijena, no kapaciteti za prihvat djece još
uvijek nisu dovoljni. Vrtići su dostupni u svim gradskim središtima i većini općina, s izuzetkom
općine Majur i općine Hrvatska Dubica. Ukupno ima 15 dječjih vrtića i jedan Program
predškolskog odgoja (Općina Gvozd). Osnivači većine vrtića su jedinice lokalne samouprave,
dok je jednom vrtiću osnivač udruga (SOS Dječje selo Hrvatska). Kao i u cijeloj zemlji, izazov
predstavlja uključivanje i organiziranje predškolskog odgoja i sadržaja za djecu u udaljenim
ruralnim područjima. JLS (npr. Grad Petrinja) imaju planove za proširenje postojećih dječjih
vrtića kako bi se omogućilo prihvat djece koja trenutno ne mogu dobiti mjesto u vrtiću.
Na području županije nalazi se 21 osnovna škola (od čega je 9 u Sisku). Veliki problem vezano
za osnovno školstvo je kontinuirano smanjenje broja djece u gotovo svim JLS, što kao
posljedicu ima zatvaranje područnih škola (s 35 na 21 u razdoblju od 1991. godine do danas),
čime se djecu iz takvih sredina prisiljava da svakodnevno putuju u druga mjesta kako bi
prisustvovali nastavi.
Na području Sisačko-moslavačke županije postoje sljedeće obrazovne ustanove:
 Gimnazija Sisak
 Ekonomska škola Sisak
 Tehnička škola Sisak
 Srednja škola Viktorovac
7 HZZ Sisak,www.hzz.hr
8 HZZ Sisak,Izvješćeo provođenju Nacionalnogprograma za Rome www.hzz.hr

 Industrijsko – obrtnička škola, Sisak
 Obrtnička škola, Sisak
 Srednja škola Tina Ujevića, Kutina
 Tehnička škola Kutina
 Srednja škola Novska
 Srednja škola Petrinja
 Srednja škola Glina
 Srednja škola Topusko
 Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica
 Srednja strukovna škola Kotva Sisak.
Na području Županije postoji jedan učenički dom mješovitog tipa u Kutini.
Visokoškolsko obrazovanje izvode:
 Metalurški fakultet u Sisku
 Tehnički fakultet u Sisku
 Ekonomski Fakultet Zagreb - Poslovna ekonomija
 Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu - Primjena informacijske tehnologije u
poslovanju
 Učiteljski fakultet – Odsjek u Petrinji.
Na području županije nalazi se četiri pučka otvorena učilišta – POU Kotva d.o.o (Sisak,
Petrinja), POU Mencl (Sisak), POU Kutina i POU Novska.
Neusklađenost obrazovne strukture s potrebama gospodarstva i činjenica da obrazovni
programi ne prate nove grane i tehnologije koje se razvijaju, predstavlja prepreku
gospodarskom razvoju županije. Do nedavno, na području županije nisu postojali programi
za cjeloživotno obrazovanje. Značajan korak prema naprijed predstavlja projekt
„Partnerstvom i znanjem do zapošljavanja”9 kojeg je provodila Industrijsko-obrtnička škola s
partnerima: Tehnička škola Sisak, Industrijsko-obrtnička škola Sisak, Tehnička škola Kutina,
HZZ Sisak i Kutina, Sisačko-moslavačka županija, Hrvatska gospodarska komora - županijska
komora Sisak i LEDA - Poduzetnički centar. Projekt je polučio značajne rezultate: 49 osoba
koje su završile program strukovnog usavršavanja su se zaposlile i nezaposlenost ciljane
skupine je pala za 14,4%, nabavljena je oprema (CNC strojevi i solarna centrala), a nastavno
osoblje osposobljeno je za provođenje nastave uz uporabu iste. Također, kreirana su i
odobrena četiri nova obrazovna programa: “Obnovljivi izvori energije”, “Primjena CAD-CAM
sustava i programiranje CNC strojeva”, “Dizajniranje s CAD software alatima” i “Upravljanje
robotskim sustavima”.10
U županiji poseban izazov predstavlja i značajan broj nezaposlenih osoba s invaliditetom. HZZ
Sisak je u 2013. provodio projekt „Znam, radim, živim - Profesionalna rehabilitacija osoba s
invaliditetom“ koji je bio usmjeren na podršku toj osjetljivoj skupini - dugotrajno
nezaposlenim osobama s invaliditetom, korisnicima pomoći i usluga u sustavu socijalne skrbi,
9 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=14170

a s ciljem povećanja njihove motiviranosti, obrazovanosti i zapošljivosti. Opći cilj projekta je
bio doprinijeti integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada kroz unaprjeđenje njihovih
vještina u području telekomunikacijske djelatnosti, te kroz zapošljavanje pozitivno utjecati na
uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Svrha ovog projekta je bila edukacija osoba s
invaliditetom uz mogućnost zapošljavanja.
Trenutno HZZ Sisak zajedno sa HGK Sisak provodi projekt „Unaprjeđenje sustava podrške
osobama s invaliditetom“ (u okviru natječaja „Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja“,
IPA, IV. komponenta). Osim HGK Sisak, partneri na projektu su HZZ Kutina, Udruga invalida
rada Grada Siska te HOK Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije. Opći cilj projekta je
olakšati socijalno uključivanje osoba s invaliditetom kroz poboljšanje pristupa njihovu
zapošljavanju, a specifičan cilj je stvoriti poticajno okruženje za zapošljavanje osoba s
invaliditetom u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Opća ocjena stanja na području županije je da nema dovoljno adekvatnih obrazovnih
programa niti razvojnih projekata za zadržavanje i zapošljavanje stanovništva na području
županije.
Zdravstvo i socijalna skrb
Mreža zdravstvenih ustanova na području Sisačko-moslavačke županije uključuje tri Doma
zdravlja (Sisak, Petrinja i Kutina), Opću bolnicu “Dr.Ivo Pedišić“ u Sisku s Odjelom za
pulmologiju i produženo liječenje u Petrinji, Neuropsihijatrijsku bolnicu “Dr.Ivan Barbot“ u
Popovači, Lječilište Topusko, Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, te
Gradske ljekarne Sisak. Nedavno je izgrađena nova zgrada Hitne službe i općeniti je zaključak
da postoji značajan broj zdravstvenih ustanova, no zdravstvena infrastruktura i opremljenost
zdravstvenih ustanova ne zadovoljavaju potrebe stanovništva županije. Bolnica u Sisku, a
naročito Lječilište u Topuskom, pretrpjele su i ratna razaranja. Potrebna su znatna ulaganja u
saniranje i modernizaciju objekata. Također, sve institucije zdravstvene zaštite se nalaze u
većim gradovima, te zdravstvene usluge nisu jednako dostupne svom stanovništvu.
Konkretno, stanovništvo u zabačenim ruralnim krajevima nema istu kvalitetu usluge kao u
urbanim središtima, niti je dovoljno dobro prometno povezano sa njima.
U županiji postoji mreža usluga patronažne skrbi i zdravstvene njege u kući, te jedna sestra
za patronažnu skrb pruža usluge za 4.721 stanovnika, što je u granicama standarda i
normativa predviđenog Pravilnikom o standardima i normativima prava na zdravstvenu
zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja prema kojem je standard 1 patronažna sestra/
5.100 stanovnika.
Potrebe svakodnevno rastu zbog migracija mlađeg, radno sposobnog stanovništva u
gradove, iseljavanja i starenja stanovništva, tj. staro i nemoćno stanovništvo ostaje u
seoskim domaćinstvima. U županiji nema hospicija, a usluga palijativne skrbi u zajednici je u
razvoju.
Na području županije djeluje i Obiteljski centar, te je ostvarena dobra suradnja ove ustanove
s brojnim institucijama u zajednici - naročito školama, a postoji i dobra suradnja sa sustavom
socijalne skrbi. Obiteljski centar je provodio i provodi radionice koje su usmjerene na
prevenciju poremećaja u ponašanju, osnaživanje partnerskih odnosa, te senzibilizaciju na

probleme skupina u riziku - kao što su osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja ili žrtve
trgovanja ljudima. Postoji potencijal za veću suradnju u pružanju usluga usmjerenim na
najranjivije korisnike, djecu, mlade i obitelji u riziku radi strateškog pristupa unaprjeđenja
zaštite obitelji na području županije, kao i ciljano planiranje i integriranje usluga koje
nedostaju u županiji.
Gospodarstvo
Sisačko-moslavačka županija, prema BDP-u po stanovniku, spada u donji dio ljestvice svih
hrvatskih županija. To upućuje na još uvijek slabu gospodarsku aktivnost i neiskorištenost
svih gospodarskih potencijala županije. Važno je naglasiti da županija ima značajne prirodne
resurse i postoji potencijal za iskorištavanje šljunka, pijeska, kamena, gline, nafte, prirodnog
plina, poljoprivrednog zemljišta (koje pokriva preko 50% županije) i termalnih voda
(Topusko, Petrinja, Sisak). Uz termalne vode, posebni prirodni resurs je i ljekovito blato na
području Topuskog. Potencijal ljekovite jodne vode na širem području grada Siska nije
iskorišten. Također, tu su i već spomenute plovne rijeke.
Prioritetni gospodarski sektori županije su: prerađivačka industrija, prerada naftnih derivata,
, turizam i poljoprivreda. Dominantan je položaj naftne, petrokemijske i metalne industrije,
ali je naglašena i duga tradicija u poljodjelsko-prehrambenom sektoru (npr. Gavrilović
Petrinja).
Slijede prerađivačka industrija (proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda), proizvodnja
električne energije, hrane i pića, te drvna industrija dok je udio ostalih djelatnosti znatno
manji. Županija je prepoznatljiva po uzgoju autohtonih pasmina konja „hrvatski posavac“ i
''hrvatski hladnokrvnjak'', te dobrim preduvjetima za proizvodnju voća, posebice jabuka i
šljiva.
Prema podacima HGK, najvažniji sektori u gospodarstvu županije, prema ukupnom prihodu
su:
 prerađivačka industrija 62 %
 trgovina 18 %
 građevinarstvo 5 %.
Broj zaposlenih u pojedinim granama gospodarstva prati ovaj poredak.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2011. u Sisku je 4.721 aktivnih poslovnih
subjekata (što je porast od 72% u odnosu na 2008.), od čega 2.300 obrta 1.746 trgovačkih
društava te više od 200 zadruga.
Županija je tradicionalno orijentirana prerađivačkoj industriji u kojoj prednjači nekoliko
velikih tvrtki koje za sobom povlače puno manjih kooperanata. Primjerice, Petrokemija, koja
ostvaruje najviše prihoda, direktno utječe da sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih
proizvoda, zbog čega taj sektor ima najveće prihode u županiji, a slijedi ga sektor proizvodnje
metala te prehrambena industrija.
No unatoč tome što je velikim kompanija, ukupno gledajući, poslovni prihod od 2008. do
2012. rastao, mala poduzeća bilježila su pad prihoda, pad zaposlenih, a jedino je rastao

ukupan broj poslovnih subjekata. U odnosu na 2008. godinu, broj malih poduzeća povećao
se za 16,6 posto te ih je sada ukupno 1.710, koji su ostvarili 3,56 milijardi kuna prihoda.
Gospodarski pokazatelji svrstavaju Sisačko-moslavačku županiju među županije koje, ukupno
gledajući, posluju s dobiti. Prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, s ostvarenih 171,3
milijuna kuna neto dobiti u 2012., Sisačko-moslavačka županija formalno pripada grupi od
tek jedanaest hrvatskih županija koje ostvaruju dobit. No analizirajući podatke, vidljivo je da
tome pridonosi tek nekoliko velikih subjekta koji ukupnoj brojci doprinose s 264,1 milijunom
kuna neto dobiti, dok su kumulativni rezultati malih i srednjih poslovnih subjekata neto
gubici.
Od četiri najveće tvrtke na području županije dominira ABS Sisak (bivše Željezara Sisak i CMC
Sisak). U županiji je 2012. bio registriran ukupno 1.741 poslovni subjekt koji je zapošljavao
ukupno 17.953 osobe, što je 15% manje nego 2008. Taj trend se nastavlja i danas. Veća
povećanja zaposlenih zabilježena su u drvnoj industriji koju poduzetnici smatraju jednom od
djelatnosti županije koje imaju najveći prosperitet.
Kao što je trend i u drugim županijama, malo i srednje poduzetništvo Sisačko-moslavačke
županije najviše naginje trgovini, a slijedi ih prehrambena industrija, dok najviše zaposlenika,
osim u kemijskoj, radi i u prehrambenoj industriji, prvenstveno zahvaljujući Gavriloviću.
Kada je pak riječ o izvozu, tvrtke Sisačko-moslavačke županije izvoze oko 3,4% ukupnog
izvoza Republike Hrvatske. Petrokemija Kutina je pri tome prednjači s ostvarenih preko 60%
županijskog izvoza. Najuspješniji izvoznici su poduzeća drvne industrije, a slijede ih
proizvodne tvrtke. Udio izvoza u ukupnim prihodima malih poduzeća je 12,9% i time su iznad
vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku koji iznosi 10,9%. Među najvećim izvoznicima srednje
veličine u županiji ističu MMM Vukelić i Ante Mijić-Quercus iz Novske, također drvni sektor.
Najveći izvoznik je tvrtka Selk iz Kutine koja se bavi proizvodnjom elektroničkih
komponenata, te ostvaruje izvoz od 134,5 milijuna kuna. Još četiri subjekta ostvaruju
značajan izvoz, veći od 20 milijuna kuna, a to su Almos, Applied Ceramics, Lipovljani Lignum,
te Turbomehanika.
Prema „Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po
županijama u 2010. godini“, sljedećih pet poslovnih subjekata ostvarilo je najveći ukupan
prihod u 2010. godini:
r.br. Naziv poduzetnika Sjedište poduzetnika Ukupan prihod (tisuća
kuna)
1. PETROKEMIJA D.D.
TVORNICA GNOJIVA
KUTINA 2.290.622
2. GAVRILOVIĆ D.O.O. PETRINJA 639.668
3. CMC Sisak d.o.o. SISAK 568.199
4. LONIA D.D. KUTINA 270.920
5. VIVERA D.O.O. GLINA 203.947
Poljoprivredna proizvodnja
Poljoprivreda predstavlja iznimno važnu gospodarsku granu na području županije. Plodno
poljoprivredno zemljište predstavlja veliki potencijal - poljoprivredne površine čine 52%
površine, slijede šumska područja (44%) i neplodne površine (4%). Poseban problem

predstavlja 34% plodnog zemljišta pod minama u okolici gradova i općina, kao i činjenica da
je svega oko 30% državnog poljoprivrednog zemljišta dano na korištenje poljoprivrednicima
kroz Program upravljanja.
Značajna sredstva su uložena kroz Program poticaja u razvoj i unapređenje poljoprivredne
proizvodnje. U proteklih osam godina na području županije podignuto je ukupno 968,33
hektara novih nasada i to 131,74 hektara vinograda i 836,58 hektara voćnjaka. Županija je
među prvima u Republici Hrvatskoj po novopodignutim višegodišnjim nasadima. Osim toga,
županija je prva u Republici Hrvatskoj po broju ekoloških proizvođača te površini pod
ekološkom proizvodnjom. Oko 40 ekonomskih subjekata s 250 ha poljoprivrednog zemljišta
upisano je u registar ekoloških proizvođača u Sisačko-moslavačkoj županiji. Preko 50% šume
kestena nalazi se u toj županiji, što je preduvjet za ekološku proizvodnju meda. Godine 2005.
bilo je samo 9 ekoloških proizvođača a u 2012. godini u županiji posluju 102 ekološka
proizvođača koji proizvode na 2.900 hektara. Po broju pčelinjih zajednica Sisačko-moslavačka
županija je među prvima u Republici Hrvatskoj, jer je na njenom području oko 60.000
pčelinjih zajednica koje su u vlasništvu oko 7.000 pčelara. Također i najveći broj autohtonih
pasmina konja pod selekcijskim obuhvatom je u Sisačko-moslavačkoj županiji. Radi se o
3.359 grla ili 41 % ukupnog broja konja u Republici Hrvatskoj. Uglavnom je zastupljena
pasmina hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak. Također, županija ima najveći broj krava
dojilja u ekstenzivnim uvjetima. Prema godišnjem izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije
za 2012. na području županije ima 95 uzgajivača s ukupno 4.004 grla ili 34% ukupnog broja
grla u Republici Hrvatskoj. Na području županije je i najveći broj bikova u prirodnom pripustu
pod selekcijskim obuhvatom – a to je 108 grla ili 34 % ukupnog broja bikova u prirodnom
pripustu u Republici Hrvatskoj.
Najvažnije grane poljoprivrede u Sisačko-moslavačkoj županiji su uzgoj mliječnih i mesnih
pasmina goveda, proizvodnja svinja, uzgoj ovaca i konja u životinjskoj proizvodnji, te pšenica
i kukuruz u biljnoj proizvodnji, a zadnjih par godina i uljarice soja i uljana repica. Proizvodnja
grožđa i jabuka najvažnije su kulture višegodišnjih nasada, a u nekoliko posljednjih godina
primjetna je tendencija povećanog uzgoja lješnjaka, oraha i šljive.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na
području županije trenutačno je 16 korisnika sredstava Programa IPARD, te je time županija
svrstana na četvrto mjesto po broju projekata po županijama s ugovorenim iznosom od
8.247.092,04 EUR.
Posebno valja istaknuti projekt „YMCA – Mladi za razvoj poljoprivrede” odobren za
financiranje sredstvima iz pretpristupnog programa IPA IV. – Razvoj ljudskih potencijala.
Ukupna vrijednost projekta je 100.101,28 EUR, od čega je EU kroz pretpristupni program
IPA-Razvoj ljudskih potencijala osigurala 85.086,09 EUR bespovratnih sredstava. Projekt
YMCA je usmjeren podizanju razine znanja i vještina dugotrajno nezaposlenih mladih osoba
u dobi 20-29 godina s područja od posebne državne skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji, s
ciljem pružanja pomoći pri osnivanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i tvrtki
koje se bave poljoprivrednom djelatnošću i turizmom.
Zaključak je da na području županije postoje značajni prirodni resursi u vidu nezagađenog
poljoprivrednog zemljišta, povoljne klime i obilja pristupačnih izvora vode, te dobre su

pretpostavke za razvoj stočarstva, posebice proizvodnje kravljeg mlijeka te, a na određenim
lokacijama i voćarstva, vinogradarstva i povrtlarstva. Velike površine neobrađenog
poljoprivrednog zemljišta u županiji predstavljaju idealne preduvjete za razvoj ekološke
poljoprivredne proizvodnje. Vrlo je mali broj poljoprivrednika koji su uspjeli podići
proizvodnju na višu razinu, okrupniti zemljište i organizirati plasman proizvoda. Veliki je broj
malih proizvođača i njihovo slabo obrazovanje ograničava razvoj ekološke poljoprivrede u
županiji.
Stanje poduzetničkih zona i njihov razvoj
Na području Sisačko-moslavačke županije postoji 28 poduzetničkih zona, od kojih je 18
gotovo ili u visokoj fazi izgradnje te infrastrukturno opremljeno, a ostale zone su u početnoj
fazi izgradnje ili u pripremi.
Zone su smještene u Sisku, Kutini, Novskoj, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Popovači, Jasenovcu,
Velikoj Ludini, Martinskoj Vesi, Lekeniku, Petrinji, Lipovljanima, Donjim Kukuruzarima, Sunji,
Hrvatskoj Dubici, Majuru i Gvozdu uz glavne cestovne i željezničke prometne pravce što
omogućuju nesmetani protok robe. Poduzetničke zone se prostiru na oko 277 hektara
zemljišta i opremljene su potrebnom infrastrukturom (električna i vodovodna mreža,
telekomunikacije, plin)11.
Poduzetničke zone u Sisačko-moslavačkoj županiji:
Grad ili Općina Naziv zone
1. Sisak Obrtnička zona Tanina-Gorički
2. Sisak Komunalna zona
3. Sisak Južna industrijska zona
4. Sisak Poslovna zona Barutana
5. Kutina Poslovna zona Kutina I/PZKI
6. Kutina Poslovna zona Kutina II/PZKII
7. Kutina Poslovna zona Kutina III- Krč/PZKIII-Krč
8. Kutina Industrijsko-logistička zona Kutina/ILZ Kutina
9. Kutina Poslovna zona KutinaIV/PZKIV
10. Novska Poduzetnička zona Jug
11. Novska Poduzetnička zona Zapad
12. Petrinja Poduzetnička zona Mošćenica-Poljana
13. Petrinja Poduzetnička zona Mala Gorica
14. Glina Poduzetnička zona Željezara
15. Hrvatska Kostajnica Poduzetnička zona Poljice
16. Popovača Poduzetnička zona Mišička
17. Popovača Poslovno stambena zona Jelengradska
18. Velika Ludina Poslovna zona Velika Ludina
19. Lipovljani Poduzetnička zona Blatnjača
20. Lipovljani Poduzetnička zona Hatnjak
21. Jasenovac Poljoprivredno industrijska zona
22. Jasenovac Zona malih obrta s tržnicom
11 Izvor podataka: HGK Sisak, www.hgk.hr

23. Lekenik Poduzetnička zona Marof - D1
24. Martinska Ves Poduzetnička zona Mahovo
25. Donji Kukuruzari Poduzetnička zona Veleška Polja
26. Majur Poduzetnička zona Majur
27. Gvozd Poduzetnička zona Gornja Čemernica
28. Hrvatska Dubica Poduzetnička zona Žirovanjak
Prema podacima jedinica lokalne samouprave u poduzetničkim zonama koje su trenutno u
funkciji početkom 2012. godine poslovalo je 125 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju
1.418 djelatnika.
U cilju daljnjeg razvoja poduzetničkih zona u Sisačko-moslavačkoj županiji, Planom razvoja
poduzetničkih zona na području Sisačko- moslavačke županije za razdoblje 2012. – 2014.
godine, uvažavajući kriterije kao što su:
- viša faza gotovosti s višim stupnjem infrastrukturne opremljenosti
- ispitan poduzetnički potencijal
- osiguranje zaposlenosti u proizvodnim djelatnostima
- izrađeni prostorni planovi
- riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar zone i
- ishođenje potrebnih dozvola
predviđeni su sljedeći prioriteti u izgradnji poduzetničkih zona:
Grad ili Općina Naziv zone
1. Sisak Južna industrijska zona
2. Popovača Mišička
3. Kutina Industrijsko logistička zona Kutina
4. Novska Zapad
5. Lipovljani Blatnjača
6. Lekenik Marof - D1
7. Petrinja Mošćenica-Poljana
8. Glina Željezara
9. Velika Ludina Velika Ludina
10. Jasenovac Poljoprivredno industrijska zona
11. Kutina Kutina II
12. Sisak Komunalna zona
13. Hrvatska Kostajnica Poljice
14. Martinska Ves Mahovo
15. Majur Majur
16. Donji Kukuruzari Veleška Polja
17. Hrvatska Dubica Žirovnjak
18. Gvozd Gornja Čemernica
U uređenje i opremanje poslovnih zona su uložena značajna sredstva, no razvidno je da u
najvećem broju slučajeva nedostaju planovi upravljanja poslovnim zonama, kao i napori da
se privuku poduzetnici.

Fizička infrastruktura
Prometna infrastruktura
Sisačko-moslavačka županija je iznimno dobro povezana s ostalim dijelovima Republike
Hrvatske, kao i inozemstvom, mrežom prometnica, željezničkom prugom i riječnim plovnim
putem. Valja naglasiti da se i u ovome segmentu ponovno pojavljuje velika razlika u kvaliteti
prometnica između pojedinih dijelova županije. Prema kategorizaciji cesta, na području
županije postoji 11 državnih cesta u dužini od 413 km, 84 županijske ceste u dužini od
815,9km, 170 lokalnih cesta u dužini od 672,1 km i 2.000 km nerazvrstanih cesta.
Od ukupne dužine cesta od županijskog i lokalnog značaja za županiju, oko 30% prometnica
nije asfaltirano. Budući da gotovo sve JLS zbog smanjenja vlastitih prihoda nisu u mogućnosti
graditi nove i rekonstruirati stare lokalne prometnice (održavanje, proširenja, nogostupi i sl.
građevinski radovi), a još manje rekonstruirati ili izgraditi mostove i druge složene objekte
koji se nalaze na ključnim prometnicama, velik je izazov kako osigurati sredstva za kvalitetno,
kontinuirano i ekonomično održavanje prometnica.
Kroz županiju prolazi međunarodna željeznička pruga M104 (Zagreb– Sisak – Novska) koja je
južni krak X. željezničkog koridora. Uključenošću u taj željeznički prometni pravac županija
sudjeluje u povezanosti Srednje i Zapadne Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim
istokom.
Također, preko Općine Sunja, županija je dio unskog željezničkog koridora koji je u
prijeratnom razdoblju osiguravao brzu i sigurnu vezu između Središnje Hrvatske i Srednje
Dalmacije, te dalje Bosne i Hercegovine. Njegov značaj danas je bitno umanjen. U tijeku je
projekt rekonstrukcija lokalne pruge Sisak Caprag – Petrinja.
Teretni promet je uglavnom koncentriran na lokaciji željezničkog kolodvora Sisak Caprag,
lokacije utovara koje možemo još spomenuti su u mjestima: Majur, Sunja, Turopolje,
Lekenik, Dubica i Jasenovac. Utovaruje se uglavnom drvena građa, dok se na kolodvoru Sisak
Caprag obavlja utovar naftnih derivata i to prosječno dva vlaka dnevno u odlasku. Postoji
inicijativa privatnog poduzetnika iz Gline, tvrtka „ŠERIF EXPORT-IMPORT“ d.o.o. da se obnovi
željeznička pruga do Gline. S obzirom da se radi o jednom od najvećih izvoznika drvnih
proizvoda u Republici Hrvatskoj, obnova ove pruge bi olakšala i učinili ekonomski isplativijim
proizvodnju, kao i stvorila mogućnost za nova radna mjesta.
Na području županije odvija se i riječni promet koji ima perspektivu kako u unutrašnjem,
tako i u međunarodnom prometu, a sve su više prisutni i počeci korištenja riječnog prometa
u turističke svrhe. Sisak je najzapadnija riječna luka u Hrvatskoj, a sisačka južna industrijska
zona smještena je uz sam akvatorij Save, što uz blizinu Zagreba i karlovačkog bazena, čini
Sisak jednim od ključnih čvorišta riječnog prometa u Hrvatskoj. S obzirom na gospodarska
kretanja, u riječnom prometu postoji tendencija pada prometa, odnosno prijevoza robe.
Nedovoljno izgrađena i osposobljena prateća infrastruktura i slabo održavanje plovnog puta
rijekom Savom rezultira sve manjim pretovarima i prijevozima iz godine u godinu. U bazi
podataka projektnih ideja Grada Siska nalaze se i projekti izgradnje nove luke Sisak i

komunalnog pristaništa na rijeci Kupi u Sisku, a Općina Jasenovac ima u planu raditi projekt
uređenja riječne luke u Jasenovcu. Ovi projektni prijedlozi su usmjereni na poboljšanje uvjeta
za odvijanje riječnog prometa i stvaranje preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj županije.
Projekti su usmjereni na povećanje prijevoza naftnih derivata, šljunka i ostalih roba kao i
veću robnu razmjenu riječnim plovnim putovima, prvenstveno s tržištima Bosne i
Hercegovine i Srbije.
Opći je zaključak da zapuštenost cestovne, riječne i željezničke prometne infrastrukture
onemogućuje potpuno iskorištavanje povoljnog geostrateškog položaja županije. Sve JLS na
području županije imaju projektne ideje koje se odnose na izgradnju i rekonstrukciju
prometne infrastrukture, no nemaju potrebna sredstva za provedbu ovih projekata.
Komunalna infrastruktura
Na području županije samo 90, od ukupno 453 naselja, ima potpuno ili djelomično riješenu
opskrbu pitkom vodom, kroz deset javnih i organiziranih vodoopskrbnih sustava. To su
uglavnom veća urbana središta županije, dok se preostala naselja opskrbljuju vodom iz
pojedinačnih izvora (pretežno zdenaca), a manjim dijelom iz lokalnih vodovoda. Postotak
opskrbljenost stanovništva vodom je nejednak i kreće se od 20% do 70%. Stupanj
opskrbljenosti veći od 50% bilježe samo gradovi: Sisak (91,9%), Petrinja (64,8%), Hrvatska
Kostajnica (86,2%) i Kutina (68,8%), te općine Donji Kukuruzari (64,7%), Gvozd (51,1%),
Martinska Ves (65,2%) i Topusko (54,4%). Ozbiljan problem predstavlja postojanje
pojedinačnih, malih i nekontroliranih sustava, koji nisu dio javnog sustava vodoopskrbe.
Osim toga, kao i kod drugih jedinica područne/regionalne samouprave u Središnjoj
Hrvatskoj, vodoopskrbnu mrežu karakteriziraju značajni gubici vode (a samim time i energije)
u distribuciji u svim sustavima, najčešće zbog starosti mreže. Prijetnju sigurnosti i zdravlju
predstavlja problematika ispravnosti vode za piće.
Nijedno naselje na području županije nema izgrađen cjeloviti kanalizacijski sustav s
pripadajućim pročišćivačima otpadnih voda. Postojećim sustavima odvodnje u većim
naseljima pokriveni su dijelovi urbanih i poslovnih zona, dok prigradska područja i manja
naselja nemaju izgrađen javni kanalizacijski sustav. Za prihvat otpadnih voda iz domaćinstava
u naseljima bez kanalizacijskog sustava služe septičke jame, a recipijenti su vodotoci i
melioracijski kanali.
Ovakvo stanje je neprihvatljivo i predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi, okoliš, i ujedno
veliku prepreku za razvoj gospodarstva i privlačenje investicija uopće. Daljnji razvoj mreže
vodoopskrbe i odvodnje na području županije zahtijeva velika ulaganja u saniranje postojećih
sustava, kao i ulaganja u njihovo proširenje i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda, za što gotovo sve JLS nemaju sredstava.
Na području županije obrana od poplava savskih voda uklopljena je u sustav obrane od
poplave koji se osniva na učinku smanjenja vršnog protoka vodnog vala pri kontroliranim
izlijevanju velikih voda u retencijske prostore (Črnec polje, Lonjsko polje, Odransko polje i
Ribarsko polje). Upravljanje vodnim količinama u sustavu Srednjeg Posavlja obavlja se sa tri
odteretna kanala (Sava - Odra - Sava, Lonja - Strug i Kupa - Kupa), nizom razdjelnih građevina
(preljev Jankomir, te ustave Prevlaka, Strelečko, Palanjek, Trebež I. i II., Košutarica, Jasenovac

i Brodarci), nizinskim retencijama (Lonjsko polje, Mokro polje i Kupčina), odnosno poplavnim
površinama (Opeka, Trstik i Zelenik). Nedavne poplave na području županije su pokazale sve
manjkavosti postojećeg sustava za obranu od poplava i potvrdile potrebu sustavne obnove i
daljnje izgradnje objekata za obranu od poplava. Također, postojeći sustav navodnjavanja ne
odgovara složenoj dinamici rijeka. Ovaj problem se često spominje u razgovorima s čelnicima
JLS uz obalu Kupe i Save (npr. Martinska Ves), ali nisu započete aktivnosti na razradi
projekata kojima bi se on adresirao. Sustav obrane od poplava je važan mehanizam za
osiguravanje uvjeta za bavljenje poljoprivredom i zaštitu imovine ljudi, koji iziskuje iznimna
financijska sredstva i nacionalnu koordinaciju i podršku. JLS na zahvaćenim i ugroženim
područjima nemaju te kapacitete da bi same mogle provesti ovakve projekte. U svakom
slučaju, ključna je uloga i Hrvatskih voda, kao relevantnog tijela koje će u budućem razdoblju
biti nositelj ovakvih projekata.
Još uvijek je prisutan problem nedostupnosti električne energije na područjima na kojima je
uništena ili oštećena elektroenergetska mreža, i još nije obnovljena. Prije ratnih razaranja
stanovništvo je na ovim područjima imalo pristup električnoj energiji, pa postoji
infrastruktura na kućanstvima. Ovaj problem onemogućuje razvoj malih poljoprivrednih
obiteljskih gospodarstava, dovodi do daljnje depopulacije, pa time i do negativnog učinka na
razvijenosti cijelog područja. Procjenjuje se da je u Republici Hrvatskoj još uvijek oko 500
kućanstava u ovoj situaciji.
Zaštićena područja i prirodna bogatstva
Zaštićeni dijelovi prirode zauzimaju 58.760 ha površine županije, odnosno 13,21% njene
ukupne površine, što je iznad državnog prosjeka (9%). Prema Prostornom planu županije, još
26 lokacija predviđeno je za zaštitu. Za njih je potrebno izraditi stručne podloge kao
preduvjet daljnjih radnji u njihovoj zaštiti. Kao lokalitet posebne prirodne vrijednosti ističe se
Park prirode Lonjsko polje koji se prostire na površini od 506 km2, a čine ga tri polja: Lonjsko,
Mokro i Poganovo polje. Ta poplavna polja očuvala su ugrožena vlažna staništa nitrofilnih
pašnjaka i vlažnih livada, na kojima se uzgajaju stare autohtone pasmine kao što su
turopoljska svinja i posavski konj, a Park je jedinstven kao jedno od najvažnijih staništa ptica
u Europi. Na području Parka evidentirano je 250 ptičjih vrsta. Uvršten je u Ramsarski popis, a
dva područja unutar Parka, Krapje đol (25 ha) i Rakita (430 ha), proglašeni su posebnim
ornitološkim rezervatima. Od 2007. mjere zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih i drugih
prirodnih vrijednosti provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima SMŽ.
Zaštićena područja Sisačko-moslavačke županije – pregled12:
12 Izvor podataka: www.zastita-prirode-smz.hr
POPIS ZAŠTIĆENIH PODRUČJA SISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE
KATEGORIJA IME NAMJENA ZAŠTITA POVRŠINA RAZINA UPRAVLJANJA
1. POSEBNI CRET Zaštita biološke raznolikosts naglaskom
na određenu sastavnicu, znanstvena
20.04.64. 20 ha Županija

Nadalje, županija raspolaže i s velikim potencijalom termalne energije na području općine
Topusko. Termalna voda je vulkanskog podrijetla, na izvoru temperature 68°C. U najčešćem
slučaju termalni izvori se koriste za balneološke i rekreativne svrhe. Ipak, potencijal leži u
velikoj protočnosti i visokoj temperaturi koja se može iskorištavati za potrebe grijanja
poslovnih i stambenih objekata, kao i u industrijsko-poljoprivredne svrhe (npr. plastenička
proizvodnja). Uz dosadašnji način iskorištavanja ovog potencijala vezan je i problem
ispuštanja tople vode, nakon korištenja u lječilištu Topusko, u rijeku Glinu, čime se izravno
ugrožava eko-sustav u ovoj rijeci.
REZERVAT ĐON-MOČVAR istraživanja, posjećivanje 156
2. POSEBNI
REZERVAT
DRAŽIBLATO Zaštita biološke raznolikosts naglaskom
istraživanja, posjećivanje
30.09.69.
792
77,5 ha Županija
3. POSEBNI
REZERVAT
KRAPJE
ĐOL
Zaštita biološke raznolikosts naglaskom
10.10.63.
120
25 ha U sastavu PPLP
Državna/Nacionalna
razina upravljanja
4. POSEBNI
REZERVAT
RAKITA Zaštita biološke raznolikosts naglaskom
30.09.69.
791
430 ha U sastavu PPLP
Državna/Nacionalna
razina upravljanja
5. PARK PRIRODE LONJSKO
POLJE
Zaštita biološke ikrajobrazne
raznolikosti, odgojno-obrazovna,
turističko-rekreacijska namjena
06.03.90.
821
50650 ha Državna/Nacionalna
razina upravljanja
6. REGIONALNI
PARK
MOSLAVAČKAGORA Zaštita krajobrazneraznolikosti, održivi
razvitak, turizam
02.06.2011 15.111,32ha
8199,94ha
6911,38ha
Županija SMŽ i
Bjelovarsko-bilogorska
7. SPOMENIK
PRIRODE
HRASTLUŽNJAK
SISAK
Zaštita prostorno ograničenog lokaliteta,
reprezentativniprimjerak,znanstvena,
estetska ili odgojno-obrazovna namjena
19.06.98. Županija
8. ZNAČAJNI
KRAJOBRAZ
ODRANSKO
POLJE
Zaštita krajobraznei biološke
raznolikosti, održivi razvitak, turizam,
rekreacija
17.07.06. 9401,9 ha Županija
9. ZNAČAJNI
KRAJOBRAZ
PETROVAGORA S
BILJEGOM
rekreacija
07.11.69. 102 ha Županija SMŽ i
Karlovačka
10. PARK ŠUMA KOTAR - STARI GAJ Turizam i rekreacija,zaštita krajobrazne
vrijednosti
01.07.75.
702
5218 ha Županija
11. PARK ŠUMA BRDO
DJED
Turizam i rekreacija,zaštita krajobrazne
vrijednosti
19.04.00. 27,8 ha Županija
12. SPOMENIK
PARKOVNE
ARHITEKTURE
STROSSMAYEROVO
ŠETALIŠTE
Zaštita prirodnei kulturnebaštinei
krajobrazne
raznolikosti, turizami rekreacija,
edukacija
24.02.69.
578
1,5 Županija
13. ZNAČAJNI
KRAJOBRAZ
SUNJSKO
POLJE
rekreacija
29.04.
2010.
20.550 ha Županija

Iz navedenih podataka je razvidno kako županija obiluje prirodnim bogatstvima (rijekama,
šumama, čistim zrakom, tlom i vodom, biljnim i životinjskim svijetom) i zaštićenim
područjima. Ono što nedostaje, je adekvatna valorizacija tih potencijala i stvaranje dodane
vrijednosti. Najveći potencijal predstavlja prethodno navedeni Park prirode Lonjsko Polje.
Zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode na području Sisačko-moslavačke
županije u nadležnosti su Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
Sisačko-moslavačke županije
Iz liste dobivenih projekata kao i iz razgovora sa čelnicima JLS koje okružuju Park prirode
Lonjsko polje se može zaključiti da baš svaka od njih predlaže svoje projekte ili neke
aktivnosti koje se odnose ili vezuju za Park prirode. Bez objedinjavanja takvih projekata i
projektnih ideja koristeći integrirani pristup neće se moći iskoristiti potencijali Parka prirode
niti aktivirati drugi potencijali u susjednim JLS. UNDP je započeo facilitirani proces uspostave
partnerstva JLS koje okružuju Park (i u tu svrhu je održan sastanak JLS) kako bi se stvorila
kvalitetna platforma za primjenu integriranog pristupa razvoju ove destinacije i stvorili
preduvjeti za gospodarski razvoj utemeljen na valorizaciji postojećih prirodnih potencijala.
Kulturna dobra
Županija je iznimno bogata kulturnom i povijesnom baštinom. Kulturnu baštinu županije čini
513 kulturnih dobara. Posebnu vrijednost predstavljaju sakralne građevine. Sisački Stari grad
(jedan od rijetkih očuvanih objekata trokutaste fortifikacijske izgradnje), povijesna jezgra
grada Petrinje iz 13. stoljeća, Stari grad Kostajnica, Stari grad Zrin i ostaci crkve u Topuskom
među najvrednijim su primjerima kulturno-povijesne baštine Središnje Hrvatske.
Temeljem uvida na terenu očita je nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine u
turističku ponudu županije i korištenja iste kao pokretača razvoja i komparativne prednosti u
odnosu na ostale regije. Manjak financijskih sredstava za ulaganja u obnovu, zaštitu i
sprječavanje propadanja spomenika kulture, kao i za obnovu tradicijske graditeljske baštine
na ruralnim turističkim područjima, uz oštećenost pojedinih spomenika uslijed ratnih
razaranja i devastiranost povijesnih jezgara gradova Petrinje, Hrvatske Kostajnice i Topuskog
rezultirali su time da potencijal kulture i kulturne baštine nije na odgovarajući način
iskorišten kao mogućnost za zapošljavanje i razvoj.
Činjenica je da su očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spomenika dobar temelj i za
razvoj poduzetništva i turističkog sektora, no ta djelatnost još ne daje rezultate koji bi se s
obzirom na resurse mogli očekivati. Općenito se može reći da je prisutna nedovoljna
iskorištenost svih turističkih potencijala županije, kao i da je prisutna negativna slika županije
kao područja prljave industrije i velikih društveno-gospodarskih problema. Statistički podaci
pokazuju pad turističkog prometa što je jasna posljedica manjka smještajnih kapaciteta,
nedostatne opremljenosti postojećih kapaciteta (posebno u seoskom i lovnom turizmu),
niske svijesti i nedostatka edukacije postojećih i potencijalnih nositelja za bavljenje
turizmom, kao i komplicirane procedure za otvaranje OPG-a koji bi pružali i ove usluge na
seoskom domaćinstvu. Također, okosnicu turističke ponude čini Lonjsko polje, dok su drugi
vrijedni krajobrazi i baština u turističkoj ponudi zapostavljeni.

Institucionalni kapaciteti za upravljanje razvojem i pripremu i provedbu projekata
Na području Sisačko-moslavačke županije prisutna je velika razlika između JLS-a u iskustvu u
pripremi, prijavi i provedbi projekata financiranih od strane EU. Za većinu JLS može reći da
nemaju nikakva iskustva u tome jer su do sada isključivo bili oslonjeni na izravno traženje
sredstava od različitih ministarstava ili javnih poduzeća. S obzirom na tu činjenicu, većina JLS
nema pravilnih spoznaja o osmišljavanju projekata, kreiranju partnerstva, potrebnoj razini
tehničke dokumentacije a pogotovo o procesu nabave većih vrijednosti za radove, usluge i
robe.
Sve jedinice lokalne samouprave s područja Sisačko-moslavačke županije izražavaju
zabrinutost oko načina sufinanciranja budućih projekata. Traže pojašnjenja oko
predfinanciranja, mogućnosti zaduživanja, plaćanja PDV-a i sl. Uslijed loše trenutne
financijske situacije, kao i straha od kreditnog zaduženja, izražena je zabrinutost JLS-a u
odnosu na financiranje vlastitog doprinosa, plaćanja PDV-a, kao i predfinanciranje provedbe
budućih projekata. Uz to, mali broj JLS-a ima pripremljenu tehničku dokumentaciju za više
projekata, dok se ostale JLS interesiraju za mogućnost sufinanciranja izrade tehničke
dokumentacije od strane resornih ministarstava ili čak osnivanje odgovarajućeg Fonda za tu
namjenu.
JLS na području županije su do sada bile skoncentrirane na rješavanje problema socijalne i
komunalne infrastrukture samo na svojim područjima. Gotovo da i nije bilo zajedničkih
projekata više JLS, niti se oni sada planiraju. Također, neke od JLS nisu do sada tražile
asistenciju županijske razvojne agencije SI-MO-RA u pripremi i provedbi projekata. Gradovi
Sisak, Petrinja, Glina, Kutina i Novska su osnovali vlastite lokalne razvojne agencije. Suradnja
u pripremi i provedbi projekata s drugim dionicima iz civilnog i poslovnog sektora je bila
ograničena na pojedinačne slučajeve.
Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije – SI-MO-RA. d.o.o.
Regionalna razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. akreditirana je
kao regionalni koordinator za područje Sisačko-moslavačke županije. Razvojna agencija
Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. obavlja:
 poslove analize, pripreme i izrade stručnih , strateških dokumenata i mišljenja za
potrebe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
 poslove suradnje s županijskim Upravnim odjelima na podršci, izradi i implementaciji
zajedničkih projekata
 poslove osmišljavanja i provođenja projekata za potrebe Sisačko-moslavačke županije
i jedinica lokalne samouprave,
 poslove suradnje s Ministarstvima i državnim agencijama i zakladama,
 poslove promocije Sisačko-moslavačke županije, promocije rada Razvojne agencije,
 poslove suradnje, savjetovanja i partnerstva na provođenju projekata
 poslove savjetovanja malog i srednjeg poduzetništva
 poslove osmišljavanja i provođenja projekata edukacije u poduzetništvu,
 poslove izrade poslovnih planova i investicijskih studija za potrebe malog i srednjeg
poduzetništva, obrta i poljoprivrednih gospodarstava,

 poslove suradnje s HAMAG-om kao parterska institucija u provedbi Projekta „Mreža
konzultanata kroz mjeru „Sufinanciranje konzultantskih usluga“.
SI-MO-RA. d.o.o. ima iskustva u pripremi i provedbi manjih projekata financiranih od strane
EU i znatno iskustvo u pripremi i provedbi različitih edukacija i seminara. Uz daljnje jačanje
ljudskih kapaciteta SI-MO-RA-a će moći postati aktivnija u poticanju regionalnoga razvoja
županije. U dijelu JLS-a, a posebno u gradovima (Sisak, Petrinja, Kutina) još uvijek postoje
znatne rezerve prema mogućnostima SI-MO-RA-e, te i dalje osnivaju i znatno financijski
podržavaju vlastite razvojne agencije. Također, neke od JLS se u pripremi i provedbi
projekata više ili manje uspješno potpuno oslanjaju na pomoć privatnih konzultantskih tvrtki.
Grad Sisak
Najveća JLS i županijsko središte Grad Sisak nema trenutno pripremljenih projekata koji bi
značajnije mogli utjecati na razvoj samog grada i šire. Međutim, postoji veći broj ideja za
potpuno nove projekte koji bi mogli iskoristiti društvene i gospodarske potencijale grada, ali
ih treba oblikovati i jasno odrediti prioritete. Vrlo slična je situacija i u Kutini kao
industrijskom središtu.
Lokalne akcijske grupe
Na području županije su aktivna četiri LAG-a:
 Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ - ukupno: 28.230 stanovnika (od toga na
području Sisačko-moslavačke županije 14.313 stanovnika),obuhvaća područje:
Novska, Pakrac, Lipik.
 Lokalna akcijska grupa „Moslavina“ – ukupno 95.894 stanovnika (od toga na području
Sisačko-moslavačke županije 44.690 stanovnika), obuhvaća područje: Čazma,
Dubrava, Garešnica, Hercegovac, Ivanić-Grad, Kloštar-Ivanić, Križ, Kutina, Lipovljani,
Popovača, Velika Ludina i Velika Trnovitica.
 Lokalna akcijska grupa „Zrinska gora-Turopolje“ – ukupno 39.986 stanovnika,
obuhvaća područje: Lekenik, Glina, Petrinja.
 Lokalna akcijska grupa „Una“ – ukupno 20.979 stanovnika, obuhvaća područje: Grad
Hrvatska Kostajnica, općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac,
Majur i Sunja.
Lokalne akcijske grupe trenutno nisu aktivne u svome punom obuhvata i značaju i ne
predstavljaju potencijalne nositelje projekata.
Privatni sektor kao nositelj projekata
Temeljem sastanaka, radionica i individualnih konzultacija između UNDP-a i privatnih
poduzetnika, neovisno o sektoru i o tome radi li se o vlasnicima malih ili srednjih poduzeća–
istaknuta je činjenica da su postojeći natječaji resornih ministarstava s minimalnom
vrijednosti projekta od 1 milijun eura za njih preveliki, te da u ovakvoj ukupnoj ekonomskoj
situaciji u RH nisu spremni na tolike rizike. Također, temeljem prethodno navedenih
podataka, većina javnih tijela koja bi trebala nositi projekte izgradnje infrastrukture i podrške
poduzetnicima nisu to u stanju (financijski i ljudski resursi), što onemogućuje stvaranje
preduvjeta za razvoj gospodarstva i zapošljavanje.

4. STRATEŠKE SMJERNICE
Osnovni preduvjeti za razvoj Sisačko-moslavačke županije su:
1. Izgradnja kapaciteta na lokalnom nivou kroz dobro osmišljene i kontinuirane programe
usmjerene na bolje osmišljavanje i objedinjavanje projekata, uspostavljanje kvalitetnih
partnerstva na lokalnoj razini i šire te primjenu praktičnih iskustava u upravljanju većim
projektima. Nositelj ovih aktivnost bi trebala biti Županijska razvojna agencija SI-MO-RA
d.o.o.
2. Osnažen javni sektor kao nositelj razvojnih projekata i kvalitetan servis građana.
3. Povezivanje Sisačko-moslavačke županije sa drugim regijama (Karlovačkom) kako bi se
postavila platforma za rješavanje problema koji su zajednički (infrastruktura) i
gospodarski razvoj (obrazovne ustanove).
4. Razvijena komunalna infrastruktura u funkciji poboljšanja života stanovnika i osnaživanja
gospodarskih aktivnosti.
5. Izrada programa i mjera za poboljšanje demografske slike županije.
6. Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava - razvoj srednjoškolskog i
visokoškolskog obrazovanja, tj. kadrova sukladno razvojnim prioritetima i potrebama
gospodarstva, uključujući i obrazovanje odraslih.
Iz svega navedenog, uključujući i podatke dostupne iz Županijske razvojne strategije,
planiranje razvojnih projekata i aktivnosti trebalo bi započeti od sljedećih nekoliko
preporuka:
1. Na području županije postoje velike mogućnosti za nove razvojne projekte. Većina JLS
predlaže projekte kojima bi se stavilo u funkciju neke od prirodnih ili društvenih
potencijala. Neke JLS imaju šansu podići svoj cjelokupni gospodarski razvoj valorizacijom
vlastitih prirodnih i društvenih potencijala kroz razvoj posebnih usluga i oblika turizma.
Isto tako postoji više dobrih ideja od strane JLS, privatnog i civilnog sektora za iskorištenje
drugih prirodnih potencijala županije, odnosno onih koji nisu u funkciji razvoja turizma
(npr. korištenje geotermalne i jodne vode, korištenje rudnih bogatstava, korištenje
hidropotencijala malih rijeka, kao i potencijala blizine i dostupnosti bio-mase). Također,
značajni su razvojni potencijali napuštene državne imovine različitih titulara vlasništva te
posebno zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.
2. S obzirom na kontinuiranu depopulaciju i nepovoljne gospodarske pokazatelje u većem
dijelu županije, potrebno se u planiranju razvoja kao i određivanju prioriteta više fokusirati
na dostupne prirodne, društvene resurse koje ima županija. Nužno je jačati razvoj
poljoprivrede, seoskog, izletničkog i eko turizma kao preduvjeta za sprječavanje
napuštanja i propadanja sela, te izraditi program potreba mladih na području županije te
provoditi mjere za zapošljavanje i zadržavanje mladih. Jedna od mjera sprječavanja de-
populacije svakako je i re-elektrifikcija izdvojenih ruralnih naselja i obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava. Također, potrebno je nastaviti s osmišljavanjem programa
koji će pratiti potrebe i trendove stanovništva, kao i obavezno podržati projekte uvođenja
širokopojasnog interneta u ruralna područja županije naročito na području Banovine,
Pounja i Posavine.
3. Podrška poslovnom sektoru u uklanjanju administrativnih barijera i kroz sustav direktnih
poticaja za projekte koji sadrže u sebi stavljanje u funkciju napuštene državne imovine i/ili
zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.
4. Direktni poticaji malim i srednjim poduzetnicima Sisačko-moslavačke županije kroz
zasebnu „grant shemu“ za unapređenje tehnološkog procesa i razvoj novih proizvoda (s
umanjenim minimalnim iznosima po projektu u odnosu na trenutno aktivne natječaje).
5. Iskoristiti industrijske potencijale industrijskih gradova Siska i Kutine kroz bolje
osmišljavanje projekata te povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama i
posebno sa poslovnim sektorom.
6. Rješavanje problema komunalne infrastrukture, posebno vodoopskrbe i odvodnje kroz
objedinjene projekte za više jedinica lokalne samouprave u ruralnim područjima (npr.
Pounje) dajući prednost korištenju učinkovitijim tehnologijama pročišćavanja, manjih
troškova održavanja. Također, ispitati mogu li susjedne županije udružiti snage sa Sisačko-
moslavačkom županijom, odnosno zajednički osmisliti sveobuhvatni projekt kojim bi se taj
problem riješio na regionalnoj razini.
7. U pripremi i provedbi infrastrukturnih projekata, za izvođenje radova uzeti u obzir
mogućnosti primjene drugih dopuštenih modaliteta ugovaranja („ključ u ruke“, FIDIC) od
onih koji su sada u primjeni u RH kod provedbe projekata financiranih od strane EU.
8. Integriranim pristupom u oblikovanju većih projekata, podržati JLS u njihovom nastojanju
da valorizacijom vlastitih prirodnih i kulturnih vrijednosti kreiraju nove oblike turizma kao
i da iskoriste blizinu Parka prirode Lonjsko polje u svrhu povećanja ukupnog gospodarskog
razvoja cijele županije. Osim toga, potrebno je jačati promociju Topuskog kao središta
lječilišnog turizma županije, te iskoristiti rehabilitacijski značaj i turistički potencijal ostalih
termalnih izvora na području županije.
9. Sporost procesa razminiranja kao poseban problem i prepreka razvoju nekih dijelova
županije pokušati riješiti putem oblikovanja zasebnih projekata za razminiranje uz urbane
dijelove gradova koji se onda mogu promatrati kao „potpora za održivi integrirani urbani
razvoj/ rehabilitacija zagađenih dijelova tla“ u okviru ERDF 6.
10. Jačanje sektora drvne industrije kroz povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim
institucijama kao i kroz direktnu pomoć poslovnom sektoru za tehnološko unapređenje
procesa proizvodnje, stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti i zajednički nastup na
tržištu. U tu svrhu je potrebno kreirati i provoditi programe poticanja poduzetničke
umreženosti, suradnje s poduzetničkim institucijama i poduzetničkim centrima i zonama.

11. Uskladiti poslovanje obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog
tržišta, te poticati kreiranje regionalnih brandova kao način sprječavanja zatvaranja obrta.
12. Razvijati programe cjeloživotnog obrazovanja, te usavršavanja i doškolovanja za teže
zapošljive osobe (starije nezaposlene osobe, mladi bez radnog iskustva, branitelj i slabije
obrazovani). Jačati ljudske, financijske i materijalne kapacitete Zavoda za zapošljavanje te
suradnju Zavoda, obrazovnih institucija i poslovnih subjekata. Kako bi se povećala
zapošljivost/samozapošljivost nezaposlenih osoba potrebno je organizirati školovanje kroz
programe obrazovanja za odrasle, a posebno za osjetljive skupine (Romi, osobe sa
invaliditetom i dugotrajno nezaposlene osobe). Potrebno je uvesti promjene u području
visokog i strukovnog obrazovanje kako bi se on bolje povezao s gospodarstvom.
13. Dati prednost projektima koji obuhvaćaju unaprjeđenje energetske učinkovitosti i
korištenja obnovljivih izvora energije, posebice iskorištavanju hidro potencijala,
geotermalne energije kao i bio mase i bio plina.
Identificirana su 4 područja za ulaganja od iznimne važnosti za Sisačko-moslavačku
županiju:
1. Energetska obnova javnih zgrada
2. Povećanje energetske učinkovitosti i povećanje kapaciteta Lječilišta Topusko
upotrebom geotermalne energije
3. Zamjena postojećeg sustava javne rasvjete energetski učinkovitim tehnologijama
4. Elektrifikacija ruralnih naselja sunčanim elektranama
Za potrebe energetske obnove zgrada postavljeni su temelji i zadovoljena je zakonska
obveza koja proizlazi iz Zakona o učinkovitom korištenju energije ( NN 152/08; 55/12;
101/13; 153/13; 14/14) te je sukladno tome izrađen potpuni registar javnih zgrada u
vlasništvu, pripadajući energetski pregledi i energetski certifikati, pokrenut postupak
legalizacije te uneseni svi povijesni podaci o potrošnji energije (električne i toplinske) i
vode za period 2007.-2013., s intencijom nastavka popunjavanja Nacionalnog
informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Za potrebe prijave na Strukturne
fondove, u postupku je pokretanje financiranja glavnog projekta putem Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost.
U svrhu povećanja energetske učinkovitosti i kapaciteta Lječilišta Topusko upotrebom
geotermalne energije pokrenuti su procesi sufinanciranja potrebnih studija (elaborat
analize postojećeg stanja i razvojne smjernice iskorištavanja geotermalne energije na
lokaciji Topusko, glavni rudarski projekt, studija utjecaja na okoliš, elaborat o rezervama
te dodatni postupci legalizacije prema novom Zakonu o rudarstvu).
U području zamjena postojećeg sustava rasvjete, djelomično se očekuju pozitivna rješenja
prijava na natječaj Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedinice lokalne
samouprave koje nisu zadovoljile uvjete natječaja u pravilu nisu imale potpunu
dokumentaciju propisanu natječajem (FZOEU pruža pomoć u pripremi projektne
dokunentacije, ali samo ako su zadovoljeni preduvjeti: npr. potvrda glavnog projekta i
prethodna elektroenergetska suglasnost – HEP-ODS, itd). Međutim, uz dodatnu pmoć u
izradi projektne dokumenntaicje moguće je ovakve projektne ideje grupirati kao
integrirani projekt na razini cijele županije.

Većina trenutno prijavljenih lokalnih projekata, kao i projektnih ideja o kojima se razmišlja,
je male financijske vrijednosti. Oni se bave problematikom lokalne infrastrukture, kao na
primjer: lokalne nerazvrstane ceste, obnova gradskih ulica, vodovodi, odvodnja i sustavi
pročišćavanja otpadnih voda. Puno manji broj projekata se tiče razvoja poduzetništva
(najčešće u turizmu), poljoprivrede, javnih sustava grijanja, energetske učinkovitosti i zaštite
okoliša. Iz toga, kao i iz prethodne analize stanja, jasno proizlazi da osnovne potrebe u
komunalnoj infrastrukturni ove županije nisu riješene, što će i u narednom periodu 2014. –
2020. predstavljati jedan od prioriteta jer je riješena infrastruktura preduvjet razvoja. Dio tih
potreba će se moći riješiti kroz mjere i fondove ruralnog razvoja, ali i kroz objedinjavanje više
manjih projekata u veće cjeline, kojim bi se riješila problematika za više jedinica lokalne
samouprave.
Osim nedostajuće, problem je i loša postojeća infrastruktura i visoki troškovi za njeno
održavanje. To se odnosi prvenstveno na vodoopskrbu (npr. gubici u mrežama svih JLS osim
Novske su iznad 50%), loše stanje skoro svih nerazvrstanih cesta, posebno onih na ratom
pogođenim područjima teritorijalno većih JLS kao što su na primjer gradovi Glina i Petrinja te
Općina Dvor. Također, poseban problem na području županije je odvodnja i pročišćavanje
otpadnih voda jer u većini JLS taj problem još uvijek nije riješen. JLS traže načine za
financiranje skupe tehničke dokumentacije za učinkovitije sustave pročišćavanja sa
smanjenim troškovima održavanja. Ovakvo stanje sa osnovnom komunalnom
infrastrukturom znatno pridonosi sve izraženijem problemu depopulacije na većini teritorija
županije (npr. Općina Dvor i Grad Hrvatska Kostajnica).
Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije jasno obuhvaća problematiku razvoja
županije. Ciljevi, prioriteti i mjere su detaljno razrađeni i vjerojatno će biti i dalje važeći i u
periodu 2014 - 2020. S druge strane, JLS imaju svoje razvojne dokumente PUR-ove ili
strategije lokalnog razvoja, a koji su potpuno neodgovarajući i skoro neprimjenjivi čak i za
sadašnje prilike.
Iz svega navedenoga, uz pretpostavku zadovoljenja preduvjeta za daljnji razvoj, strateške
smjerove razvoja županije trebalo bi prvenstveno tražiti u sljedećim sektorima:
1. Šumarstvo i prerada drva;
2. Prerađivačka industrija i inovacije;
3. Poljoprivreda (posebno ekološka);
4. Turizam – zdravstveni, kulturni i ostali vidovi modernog turizma
5. Povećanje energetske učinkovitosti i održivo korištenje obnovljivih izvora energije –
geotermalna; energija vode, biomase.
6. INDIKATIVNA LISTA PROJEKATA

Ovaj dio smjernica donosi listu pojedinačnih i/ili integriranih projektnih ideja („paketa“) za
koje projektni tim UNDP-a drži da mogu u relativno kratkom roku polučiti značajan razvojni
efekt za cijelu županiju. Međutim, potrebno je primijetiti da se projektni „paketi“ i projektne
ideje ne poklapaju u potpunosti s proklamiranim strateškim ciljevima Županije, kao ni s
preporukama UNDP-a o razvojnim prioritetima županije. Upravo bi ove Smjernice trebale
dati uputu nosiocima projekata na području županije u kojem smjeru razvijati nove projekte.
Lista koja je u prilogu 2 ovh Smjernica odražava trenutno stanje stvari, a ne u potpunosti
poželjnu situaciju u pogledu područja zahvata, općih i pojedinačnih ciljeva, ciljnih skupina i
razine pripremljenosti projekata.
Pojedinačne projektne ideje u sklopu ovih paketa su u različitim fazama pripreme (neke od
njih i dalje su samo na razini ideje, bez ikakvog konkretnog pomaka prema realizaciji). Ti su
paketi i pojedinačne projektne ideje sljedeće:
1. Komunalna infrastruktura – lokalne i regionalne prometnice i urbana obnova
2. Komunalna infrastruktura – vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
prema distributivnim područjima (DP):
a) Petrinja - Sisak
b) Gvozd - Topusko
c) Pašino Vrelo
d) Glina
e) Moslavačka Posavina - Jasenovac
3. Prometno-infrastrukturni projekti regionalnog i nacionalnog značaja Kupa-Sava
4. Djeca i mladi
5. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije
6. Zaštita okoliša
7. Razvoj poduzetništva i poduzetnička infrastruktura
8. Novi turistički proizvodi i destinacije (grupirano prema destinacijama):
a) Lonjsko polje
b) Petrinja
c) Sisak
9. Poticanje zapošljavanja i razvoj ljudskih kapaciteta - uključuje i potporu ugroženim
skupinama stanovništva, socijalno uključivanje - (ESF)
Projektni prijedlozi za sada su kratko opisani u listi projektnih ideja iz Sisačko-moslavačke
županije u prilogu 2 ovom dokumentu, a u tijeku je izrada osnovnih informacija u
standardnom obrascu i objedinjavanje u integrirane projektne prijedloge.
Samo projektne ideje za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu bitno doprinijeti općem
socio-ekonomskom razvoju županije, a koje su ujedno i potencijalno prihvatljive za su-
financiranje iz nekog od Strukturnih i investicijskih fondova EU razrađene su i u formi
standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

Prilog1: Usklađenost prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke županije sa Strateškim i programskim
dokumentima kohezijske politike EU:
STRATEŠKICILJ PRIORITETI MJERE USKLAĐENOSTS TEMATSKIM CILJEVIMA I MJERAMA ZA
FINANCIRANJEPREMA „COMMON STRATEGIC FRAMEWORK“I
PREPORUKE/SMJERNICEUNDPTIMA
SMŽ-C1
UČINKOVITO
UPRAVLJANJE
RAZVOJEMI
RAZVOJNIM
RESURSIMA
SMŽ-C1-P1 Horizontalna
i vertikalnakoordinacija
regionalnog
razvojai usklađenje
strateškogi prostornog
planiranja
SMŽ-C1-P1-M1 Osnaživanje
institucionalnihkapacitetazastrateškoi
prostornoplaniranje
Tematski ciljevi:ERDF11
 Izgradnjakapacitetanalokalnomnivou
SMŽ-C1-P1-M2 Razvoj područjas
razvojnimpotencijalom/poteškoćama
SMŽ-C1-P1-M3 Razminiranje Tematski ciljevi:ERDF6
 Razminiranje uzurbane dijelove gradovakaopotporaza
održivi integriraniurbani razvoj/rehabilitacijazagađenih
dijelovauokviruERDF6
SMŽ-C1-P2 Intra-
županijska,
međužupanijska,
prekogranična,
bilateralnai
multilateralnasuradnja
SMŽ-C1-P2-M1 Jačanje svijesti oprocesu
europskihintegracijanalokalnoj i
regionalnoj razini
Tematski ciljevi:------
SMŽ-C1-P2-M2 Jačanje partnerskih
odnosaunutarŽupanije,te jačanje
međužupanijske,prekogranične i
druge međunarodne suradnje
SMŽ -C1-P3 Aktivno
građanstvo,jačanje
uloge civilnogdruštva
SMŽ-C1-P3-M1 Stvaranje poticajnog
okruženjauzrazvitaki održivostcivilnog
društva
SMŽ-C1-P3-M2 Promoviranje jednakosti,
ljudskihprava,slobodegovorai medija,
demokracije,vladavine
prava i dr.
SMŽ-C2 RAZVOJ
KONKURENTNOG
I DRUŠTVENO
ODGOVORNOG
GOSPODARSTVA
SMŽ-C2-P1 Razvoj i
učinkovitoupravljanje
energijom
SMŽ-C2-P1-M1 Poticanje korištenja
obnovljivihizvoraenergije
Tematski ciljevi:ERDF 4 i 5 i EAFRD4 i 5
 Županijski programpoticajakorištenjasolarneenergije za
kućanstvai dizalice topline
SMŽ-C2-P1-M2 Poticanje učinkovitog Tematski ciljevi:ERDF 4 i 5 i EAFRD4 i 5

upravljanjaenergijom  Prednostprojektimaiskorištenjahidropotencijalaizbiomase
i geotermalneenergijezasustave javnoggrijanja
 Energetskaobnovajavnihzgrada
 Elektrifikacijaruralnihnaseljaobnovljivimizvorimaenergije
SMŽ-C2-P2 Razvoj
poduzetništvai
izgradnjapoticajnog
investicijskogokruženja
SMŽ-C2-P2-M1 Razvoj kvalitetne
poduzetničkeinfrastrukture
Tematski ciljevi:ERDF2 i 3 i EARDF 2 i 3
 Podrškapostojećimposlovnimzonama
SMŽ-C2-P2-M2 Razvoj povoljnog
financijskogokruženjazapoduzetništvo
Tematski ciljevi:ERDF3 i ESF 8
 Direktni poticaji malimi srednjimpoduzetnicimaza
unapređenje tehnološkogprocesai razvoj novihproizvoda
na županijskomnivou (manji grantovi,zbognedostatnih
financijskihkapacitetazaulazaku projekte veće vrijednosti)
SMŽ-C2-P2-M3 Poticanje industrije
temeljene nainovacijamai suvremenim
tehnologijama
Tematski ciljevi:ERDF1, 2 i 3 i EAFRD1, 2 i 3
SMŽ-C2-P2-M4 Poticanje industrije
temeljene nastvaranjuproizvodas
većomdodanomvrijednošću
SMŽ-C2-P2-M5 Poticanje izvozne
orijentacijegospodarstva
 Potporasudjelovanjunasajmovimai stručnimskupovima
SMŽ-C2-P2-M6 Stvaranje investicijskih
uvjetate privlačenje stranihi domaćih
ulaganja
 Projekti uduruživanjai zajednički nastuptvrtki i SMZ/JLSna
inozemnimsajmovima
SMŽ-C2-P2-M7 Povezivanjesubjekata Tematski ciljevi:ERDF1, 2 i 3 i EAFRD1, 2 i 3

maloggospodarstvaradi jačanja
konkurentnosti
 Posebni naglasakstaviti nadrvni sektor
SMŽ-C2-P3 Održiva
poljoprivredai ruralni
razvoj
SMŽ-C2-P3-M1 Jačanje kapacitete za
upravljanje poljoprivrednimi šumskim
zemljištemi njihovimkvalitetnijim
iskorištenjem
Tematski ciljevi:ERDF11, EAFRD 10
SMŽ-C2-P3-M2 Jačanje kapaciteta
razvojapoduzetništvai poduzetničkog
okruženjaururalnomprostoru
Tematski ciljevi:EAFRD10, ESF 10
 Kroz mjere ruralnograzvoja
SMŽ-C2-P3-M3 Daljnje poticanje i razvoj
ekološke proizvodnje
Tematski ciljevi:EAFRD3 i 6
 Kroz mjere ruralnograzvoja
SMŽ-C2-P3-M4 Razvoj infrastrukture
ruralnihpodručja
Tematski ciljevi:EAFRD5 , 7 i 9
 Prednostobjedinjenimprojektimaviše JLS
SMŽ-C2-P3-M5 Poticanje umrežavanja
poljoprivrednihproizvođača
Tematski ciljevi:EAFRD3 i 9
SMŽ-C2-P3-M6 Razvoj znanstveno
stručne suradnje i brendiranja
Tematski ciljevi:EAFRD1
SMŽ-C2-P4 Razvoj
održivogturizma
temeljenognakulturno
povijesnoj i prirodnoj
baštini
SMŽ-C2-P4-M1 Razvoj novihi
unapređenje postojećihturističkih
proizvoda
Tematski ciljevi:EAFRD2,3 i 9
SMŽ-C2-P4-M2 Poticanje razvoja
selektivnihoblikaturizma(ruralni
turizam,lječilišniturizam,lovni turizami
dr.).
SMŽ-C2-P4-M3 Horizontalnopovezivanje
sudionikaturističkograzvoja
SMŽ-C3 RAZVOJ
LJUDSKIH
RESURSA I
VISOKOG
DRUŠTVENOG
STANDARDA
SMŽ-C3-P1
Unaprjeđenje
obrazovnogsustava
SMŽ-C3-P1-M1 Unaprjeđenje
predškolskog, osnovnogi
srednjoškolskogobrazovanja
Tematski ciljevi:ESF10 i ERDF 10 i EAFRD 9
 Objedinjavanje postojećihprojekataJLSu jedanzacijelu
županiju,koristeći inovativne pristupe i iskustvadrugih
članicaEU te korištenjenapuštene državneimovine
 Opremanje školaizvanžupanijskogsredišta
SMŽ-C3-P1-M2 Razvoj i jačanje visokog
obrazovanjai istraživanja
Tematski ciljevi:ESF10i ERDF 10

SMŽ-C3-P2 Razvoj
ljudskihresursa
SMŽ-C3-P2-M1 Promocijai podrška
programimacjeloživotnogučenjai
usavršavanja
 Iskorištavanje potencijalanapuštenedržavne imovine bez
izgradnje novihobjekata
SMŽ-C3-P2-M2 Podrškaprogramima
opismenjivanje,učenjastranihjezikate
informatičko-komunikacijskih
tehnologija
 Kao preduvjet - identificiranje potrebaposlovnogsektora
SMŽ-C3-P2-M3 Razvoj aktivnogi
fleksibilnogtržištarada
SMŽ-C3-P2-M4 Usklađenostponude i
potražnje natržišturada i stvaranje
kompetentneradne snage
SMŽ-C3-P3
Unaprjeđenje socijalne,
zdravstvene
infrastrukture
i usluga
SMŽ-C3-P3-M1 Promocijapreventive i
učinkovitijegkorištenjaresursa
SMŽ-C3-P3-M2 Unaprjeđenje
infrastrukture,dostupnosti i kvalitete
uslugau socijalnimi zdravstvenim
ustanovamau privatnomi javnom
sektoru
SMŽ-C3-P3-M3 Podrškaobrazovanjui
usavršavanjuuzdravstvui socijalnoj skrbi
Tematski ciljevi:ESF9 i 10, ERDF 9 i 10
SMŽ-C3-P3-M4 Podrškarazvoju
izvaninstitucionalnihoblikaskrbi,
volonterizmai samopomoći
Tematski ciljevi:ESF8 i 11
SMŽ-C3-P4 Razvoj javne
i komunalne
infrastrukture –
stvaranje
preduvjetazauspješan
razvoj
SMŽ-C3-P4-M1 Izgradnjaintegriranog
sustavagospodarenjaotpadom
 Kao preduvjet - Uspostavajedinstvenogsustavaupravljanja
otpadomza cijelužupaniju
SMŽ-C3-P4-M2 Razvoj sustavaodvodnje i
pročišćavanjaotpadnihvoda
Tematski ciljevi:ERDF6, EAFRD 5 I 6
 Preduvjet - Objedinjeniprojekti zaviše JLSza vodoopskrbu,
odvodnjui pročišćavanje otpadnihvodazapojedinedijelove
županije
SMŽ-C3-P4-M3 Razvoj sustava
vodoopskrbe
Tematski ciljevi:ERDF6, EAFRD 5 I 6
 Preduvjet - Objedinjeniprojekti zaviše JLSza vodoopskrbu,

odvodnjui pročišćavanje otpadnihvodazapojedinedijelove
županije
SMŽ-C3-P4-M4 Zaštitaod poplava Tematski ciljevi:ERDF6
 Preduvjet:određivanje prioritetanažupanijskomnivou
SMŽ-C3-P4-M5 PlinofikacijaŽupanije Tematski ciljevi:ERDF4 , EAFRD 4
 Preduvjet–definiranje potrebagospodarstva
SMŽ-C3-P4-M6 Izgradnjai održavanje
sustavainfrastrukture
Tematski ciljevi:ERDF6 I 4
 Iz mjeraruralnograzvoja,prednostobjedinjenimprojektima
više JLS
SMŽ-C4
OČUVANI
OKOLIŠ,
ODRŽIVO
UPRAVLJANJE
PRIRODNOMI
KULTURNOM
BAŠTINOM
SMŽ-C4-P1 Očuvanje i
zaštitaokoliša
SMŽ-C4-P1-M1 Održavanje i nadogradnja
sustavamjerenja,praćenjai vrednovanja
kakvoće okoliša,te izgradnjasustava
upravljanjaokolišem
Tematski ciljevi:ERDF6 I EAFRD 6
 Kao preduvjet - uspostavasustavazacijelužupaniju
SMŽ-C4-P1-M2 Informiranje i
uključivanje javnosti u pitanjaokoliša
Tematski ciljevi:ERDF6 I EAFRD 6 i ESF 9
SMŽ-C4-P2 Održivo
korištenje prirodnih
resursai kulturne
baštine
SMŽ-C4-P2-M1 Valorizacijai učinkovito
upravljanje kulturno-povijesnim
materijalnimi nematerijalnim
Nasljeđem
Tematski ciljevi:ERDF6 i EAFRD 3 i 6
 Kroz integrirane projektezapojedineJLSkoji uosnovi imaju
valorizacijuvlastitihprirodnihi kulturnihvrijednosti usvrhu
razvojaposebnihoblikaturizma.
SMŽ-C4-P2-M2 Valorizacijai učinkovito
upravljanje zaštićenimprirodnim
vrijednostima
Tematski ciljevi:ERDF6, EAFRD 3 i 6
 Kroz integrirane projektezapojedineJLSkoji uosnovi imaju
valorizacijuvlastitihprirodnihi kulturnihvrijednosti usvrhu
razvojaposebnihoblikaturizma.
SMŽ-C4-P2-M3 Jačanje Javne ustanove za
upravljanje zaštićenimprirodnim
vrijednostima

Strateške smjernice - Sisačko-moslavačka županija

Recommandé

Recommandé

Contenu connexe

Plus de UNDPhr

Plus de UNDPhr (20)

Strateške smjernice - Sisačko-moslavačka županija