Ce diaporama a bien été signalé.
Nous utilisons votre profil LinkedIn et vos données d’activité pour vous proposer des publicités personnalisées et pertinentes. Vous pouvez changer vos préférences de publicités à tout moment.
Dr.med. Vinko Bubić

LIMFNI SUSTAV
 Limfni je sustav svojom građom sličan

venskom dijelu krvnožilnog sustava, limfa
teče samo jednim smjerom.
 Limfa teče ...
Najveći limfni vodovi
čovječjeg tijela
 Lijevostrano smješteni prsni limfovod –

ductus thoracicus.
 Desnostrani desni l...
Venski
kut
Limfne žile
 Limfne žile su položene odmah ispod kože u

potkožnom masnom tkivu i smjera su uvjek prema
najbližim pregibn...
Krvne kapilare i limfne
kapilare
Jednosmjeran tok limfe
osiguravaju valvule
(zalisci)
Limfne žlijezde I
 Veličina normalna oko 1-15mm
 Nakupine limfnog tkiva, opkoljenog vezivom , služe

kao filtri za proči...
Limfne žlijezde II
 Mandule (tonsillae) – parni limfni organi građeni od limfnog

tkiva prekrivenim višeslojnim pločastim...
Povećane tonzile
(streptokokna infekcija)

Adenoidne
vegetacije
Slezena i crvuljak
Funkcije limfe
 Neprekidno odnošenje bjelančevinskih

molekula iz međustaničnih prostora
(koloidno- osmotski tlak međusta...
 Imunost – biološka sposobnost organizma da
prepozna i odupre se stranim tvarima
(antigenima) koje ga mogu ogroziti.
 Iz...
 Specifična imunost – samo prema jednoj tvari

ili vrsti mikroorganizma
 Nespecifična – prema mnogim stranim
tvarima
Specifična
imunost
 Stanice imunosnog sustava – posvuda u tijelu
 Neka “strateška” mjesta imaju organizaciju
stanica imunosnog sustava u tk...
 Krajnici (tonsillae palatinae) – nakupine
imunosnih stanica organiziranih u limfno tkivo.
Smješteni su oko ulaza u ždrij...
 U bijeloj pulpi se nakon prepoznavanja

stranog antigena aktiviraju limfociti, a u
crvenoj pulpi fagocitne stanice uklan...
Slezena – 2 pulpe

Prepoznavanje

Uklanjanje
Nespecifična imunost
 Koža i sluznice su mehanička zapreka ulasku mnogih

napadača
 Tjelesne tekućine imaju efektore nes...
 Prepoznavši stranu tvar ili česticu, fagociti je svojim





izdancima obuhvate i uvuku u svoju unutrašnjost
Mjehuri...
Maligni limfomi
 Primarne neoplazme limfatičnog sustava koje






se najčešće očituju bezbolnim povećanjem
limfnih č...
Limfni sustav
Limfni sustav
Limfni sustav
Limfni sustav
Prochain SlideShare
Chargement dans…5
×

Limfni sustav

4 817 vues

Publié le

Publié dans : Formation
  • Identifiez-vous pour voir les commentaires

Limfni sustav

  1. 1. Dr.med. Vinko Bubić LIMFNI SUSTAV
  2. 2.  Limfni je sustav svojom građom sličan venskom dijelu krvnožilnog sustava, limfa teče samo jednim smjerom.  Limfa teče od perifernih tkiva prema velikim venama.  Zalisci (cuspisi) onemogućuju vraćanje limfe prema perifernim dijelovima tijela.  Sva limfa na putu do vene barem prođe kroz jednu skupinu limfnih čvorova.
  3. 3. Najveći limfni vodovi čovječjeg tijela  Lijevostrano smješteni prsni limfovod – ductus thoracicus.  Desnostrani desni limfovod – ductus lymphaticus dexter.  Oba limfna voda utječu u stjecište potključne i unutarnje jugulane vene, tzv. venski kut.  Limfa (lympha) je međustanična tekućina (intercelularna ili ekstracelularna ili intersticijalna) koja protječe limfnim žilama.
  4. 4. Venski kut
  5. 5. Limfne žile  Limfne žile su položene odmah ispod kože u potkožnom masnom tkivu i smjera su uvjek prema najbližim pregibnim dijelovima tijela, prema kojima idu popu žbica na kotaču bicikla (radijarno)  Stijenke su im vrlo tanke i nisu upadljive poput krvnih žila. Stijenka im je građena od endotela uz primjesu veziva.  Dvije osnovne limfne žile su:  Ductus thoracicus longus – skuplja limfu iz oba donja ekstremiteta, cijelog abdomena, lijeve polovice toraksa, lijeve ruke, lijeve strane vrata i lijeve polovice glave  Truncus lymphaticus dexter – iz desne polovice toraksa, desne ruke, desne strane vrata i desne polovice glave.
  6. 6. Krvne kapilare i limfne kapilare
  7. 7. Jednosmjeran tok limfe osiguravaju valvule (zalisci)
  8. 8. Limfne žlijezde I  Veličina normalna oko 1-15mm  Nakupine limfnog tkiva, opkoljenog vezivom , služe kao filtri za pročišćavanje limfe odnosno kao pravi krvi organi za stvaranje stanica iz leukocitnog reda – limfociti.  Limfa ulazi kroz aferentne žile na periferiji čvora , a izlazi u hilusu kroz eferentne limfne žile, koje prenose pročišćenu limfu i novostvorene limfocite prema venoznom sustavu  Pregibne regije tijela obiluju limfnim žlijezdama: ingvinalne, aksilarne, kubitalne, submandibularne, retroaurikularne;
  9. 9. Limfne žlijezde II  Mandule (tonsillae) – parni limfni organi građeni od limfnog tkiva prekrivenim višeslojnim pločastim neorožnjelim epitelom iza nepčanih lukova s lijeve odnosno desne strane korijena jezika.  Povezane su sa nosnim vegetacijama (vegetationes nasi) čineći adenoidni faringealni sustav.  Limfatički aparat slijepog crijeva – oko crvuljka ili apendiksa te slijepog crijeva ili cekuma. Zove se i abdominalna tonzila.  Slezena – organ ispod lijevog svoga dijafragme, uklopljen kao jedini limfni organ u krvni , a ne u limfni sustav i optok. Ima crvenu pulpu (limfociti, eritrociti, granuolociti, monociti i plazma stanice) te bijelu pulpu (nakupine limfnih čvorića) u koju ulaze arterije!
  10. 10. Povećane tonzile (streptokokna infekcija) Adenoidne vegetacije
  11. 11. Slezena i crvuljak
  12. 12. Funkcije limfe  Neprekidno odnošenje bjelančevinskih molekula iz međustaničnih prostora (koloidno- osmotski tlak međustaničja drži u homeostazi).  Važna zadaća limfe je i prijenos masti.  Obrana organizma u kojoj sudjeluju limfni čvorovi.
  13. 13.  Imunost – biološka sposobnost organizma da prepozna i odupre se stranim tvarima (antigenima) koje ga mogu ogroziti.  Izvršitelji su imunosnih reakcija stanice (stanična ili celularna imunost) te protutijela i komplementski sustav (humoralna) imunost.  Sposobnost imunog reagiranja je urođena ili stečena.  Imunost može biti aktivna kad izvršitelje imunosti proizvodi vlastiti organizam ili pasivna kad su oni uneseni izvana (protutijela).
  14. 14.  Specifična imunost – samo prema jednoj tvari ili vrsti mikroorganizma  Nespecifična – prema mnogim stranim tvarima
  15. 15. Specifična imunost
  16. 16.  Stanice imunosnog sustava – posvuda u tijelu  Neka “strateška” mjesta imaju organizaciju stanica imunosnog sustava u tkiva i organe – limfni čvorovi, krajnici i slezena te timus.  Limfni čvorovi:  Aktivacija limfocita nakon što oni prepoznaju strani antigen  Uklanjanje stranih čestica - zadaća fagocitnih stanica  Mjesta nakojima ima mnogo limfnih čvorova su: ispod čeljusti, vrat, pregibna strana lakta, pazuho, prepone, stražna strana koljenskog zgloba, plućni hilus i mezenterij
  17. 17.  Krajnici (tonsillae palatinae) – nakupine imunosnih stanica organiziranih u limfno tkivo. Smješteni su oko ulaza u ždrijelo i dušnik  Slezena (lien seu splen) – organ hematopoeznog sustava, smješten u lijevom gornjem dijelu trbuha.  Ošitna ploha slezene (facies diaphragmatica) je izbočena i u odnosu sa ošitom, a medijalna je konkavna i tu se nalazi hilus slezene  Arterijsku krv slezeni nosi a. lienalis, a v. lienalis odvodi vensku krv.
  18. 18.  U bijeloj pulpi se nakon prepoznavanja stranog antigena aktiviraju limfociti, a u crvenoj pulpi fagocitne stanice uklanjaju strane tvari koje su krvlju dospjele u slezenu.  U crvenoj pulpi fagociti odstranjuju stare crvene krvne stanice koje su postale neelastične.  Slezena je i svojevrstan spremnik krvi – u slučaju krvarenja, može stisnuti i izbaciti dodatnu količinu krvi u cirkulaciju.
  19. 19. Slezena – 2 pulpe Prepoznavanje Uklanjanje
  20. 20. Nespecifična imunost  Koža i sluznice su mehanička zapreka ulasku mnogih napadača  Tjelesne tekućine imaju efektore nespecifične obrane – fagocite  Funkcije fagocita:  Dijapedezom mogu izići u međustanični prostor  Pomoću svojih izdanaka mogu se kretati poput amebe  Mogu biti privučeni na mjesto prodora mikroorganizma (kemotaksija)  Hrapavost povšine, manjak zaštitnog bjelančevinskog omotača, električni naboj su neke nespecifične karakteristike na koje djeluju fagociti pa kažmo da oni provode nespecifičnu zaštitu ljudskog organizma.
  21. 21.  Prepoznavši stranu tvar ili česticu, fagociti je svojim     izdancima obuhvate i uvuku u svoju unutrašnjost Mjehurići u kojima se nalazi strana tvar ili čestica zovu se fagosomi, a enzimatski se razgrađuju sa enzimima iz lizosoma Egzocitozom se luče van organizma Kupfferove stanice – fiksirani makrofagi jetre, uklanjaju čak 99% bakterija koje dospiju u jetru iz crijeva Mnoštvo makrofaga u plućnim alveolama, u koži, potkožnom tkivu, limfnim čvorovima, slezeni i koštanoj srži
  22. 22. Maligni limfomi  Primarne neoplazme limfatičnog sustava koje     se najčešće očituju bezbolnim povećanjem limfnih čvorova 2 skupine: ne-Hodgkinovi limfomi (NHL) B ili T tipa te Hodgkinova bolest (HL) Idiopatske, najvjerojatnije multifaktorijalne bolesti. 4 patohistološke slike (vrste) CHOP kemoterapija i radioterapija

×