2. Osnovne postavke
• Procena ličnosti je opisivanje i (po mogućnosti)
kvantitativno izražavanje osobina ličnosti
• Procena se zasniva na pretpostavci da se razlike u
ponašanju od osobe do osobe mogu pripisati
njihovim relativno trajnim osobinama, kao i da su te
osobine odgovorne za doslednost ponašanja
pojedinca u sličnim situacijama
• Osobine ličnosti su konstrukti – pojmovi čiji je sadržaj
delom zasnovan na spoljašnjem ponašanju, a delom
je hipotetičke, teorijske prirode
3. Teorija – konstrukti -
operacionalizacija
• Pristupi proceni ličnosti, metode i konstruisane
tehnike imaju svoju teorijsku pozadinu; postoji
povezanost teorije, njenih konstrukata i načina
procene. Primeri:
– Psihoanaliza – nesvesni motivi i konflikti - projektivne
tehnike
– Razvojna psihologija – teorija afektivne vezanosti – obrasci
vezanosti – procena prilagođena uzrastu
(ponašanje/mentalne reprezentacije)
• Ishod procene zavisi od operacionalizacije konstrukta
4. Svrha procene
• Klinička procena
– Klinički instrumenti za procenu psihopatologije
– Opšti instrumenti za procenu dimenzija/crta
ličnosti
• Psihologija ljudskih resursa: selekcija,
profesionalno savetovanje, profesionalno
usavršavanje
• Istraživanje
5. Postavljanje hipoteza
• Hipoteza je nedokazana tvrdnja ili pretpostavka o
postojanju neke pojave ili o povezanosti određenih
pojava koja počiva na znanju, iskustvu ili logici
• Eksplorativna ili eksplikativna
• Nulta hipoteza
6. Definisanje varijabli
• Varijabla je osobina objekta istraživanja; vrednost koja može da
varira od objekta do objekta, tj. da raste ili opada na kontinuiran ili
diskontinuiran način
• Kategoričke/numeričke; kvalitatativne/kvantitativne
• Prema sadržini:
• stimulus varijable – boja, visina zvuka, vrsta slike, dužina rečenice, broj slova
• organizmičke varijable (subjekt varijable) – intelektualne sposobnosti, tip ličnosti...
• bihejvioralne varijable – brzina reakcije, broj naučenih slogova, odgovori na testovima
• Prema stepenu kontrole:
• Eksperimentalne ili manipulativne (visok stepen kontrole)
• Neeksperimentalne ili selektivne (srednji stepen kontrole)
• Registrovane (nizak stepen kontrole)
• Prema funkciji: nezavisne i zavisne varijable
7. Uzorak
• Deo populacije uzet na osnovu određene
procedure, sa ciljem da adekvatno predstavlja
populaciju u celini
• Slučajni i neslučajni uzorci
• Reprezentativan uzorak
• Stratifikovani uzorak
• Prigodni uzorak
• Kvotni uzorak
8. Metode procene ličnosti
• Introspekcija
• Posmatranje
– Naturalističko/uz pomoć instrumenata
– Sa učešćem/bez učešća
– Nestrukturisano/strukturisano
• Korelaciona istraživanja
• Eksperiment
• Studija slučaja
– Patobiografija
11. Eksperiment
• Postupak u kome namerno, sistematski i planski
menjamo nezavisnu varijablu sa ciljem da izazovemo
promenu u zavisnoj varijabli
• Kontrola putem:
– Randomizacije
– Ujednačavanja grupa
– Eliminacije varijabli
• Vrste eksperimentalnih nacrta:
– Nacrt sa kontrolnom grupom
– Nacrt sa paralelnim grupama
Prednosti eksperimenta:
– Mogućnost ponavljanja
– Pouzdanost u donošenju zaključaka o uzročno-posledičnim vezama između pojava
12. Sistematsko neeksperimentalno
istraživanje
• Prirodni eksperimenti
• Korelaciona istraživanja
• Korelacija – dve varijable su korelirane ako variraju na srodan način
• Smer korelacije:
• Pozitivna korelacija (+/+, -/-)
• Negativna korelacija (-/+, +/-)
• Nulta korelacija
• Stepen korelacije: -1/+1
• Korelacija i predikcija
• Prediktorska varijabla – varijabla na osnovu koje se vrši
predviđanje
• Kriterijumska varijabla – varijabla čije se vrednosti predviđaju
13. Studija slučaja
• Dubinska analiza pojedinačnih slučajeva
• Idiografska metoda – cilj je stvaranje
psihološkog portreta pojedinca
• Multimetodski pristup, nizak nivo strukture
• Ograničenja:
– Generalizacija (problem reprezentativnosti
dobijenog nalaza za populaciju u celini)
– Problem prepoznavanja uzroka (detaljna
deskripcija, bez mogućnosti otkrivanja uzročno-
posledičnih veza)
14. Najvažnije tehnike za procenu
ličnosti
• Intervju
• Projektivne tehnike
• Inventari ličnosti
15. Intervju
• Strukturisani istraživački/klinički intervju
– Structured Clinical Interview for DSM-IV (SCID)
• ne služi, u užem smislu, za procenu ličnosti
• procenjuje 33 psihijatrijska poremećaja opisana u Diagnostic and
statistic manual, APA
– SCID II
• Procenjuje poremećaje ličnosti
– Oblasti:
• Demografski podaci
• Obrazovanje i radna istorija
• Istorija smetnji
• Aktuelno funkcionisanje
– LOBI (Lista Osnovnih Biografskih Informacija)
16. Intervju
• Strukturisani intervju za procenu afektivne
vezanosti na nivou mentalnih reprezentacija
– Adult Attachment Interview (AAI)
17. Intervju
• Nestrukturisani dubinski intervju
• U kvalitativnim istraživanjima
• Istraživač se interesuje za individualna iskustva, mišljenja,
osećanja, često u vezi osetljivih tema
• Ispitanik se tretira kao ekspert za određenu temu, a ispitivač
kao učenik koji želi od ispitanika da nauči sve što je on
spreman da s njime podeli o istraživanoj temi
• Intervjuer mora pažljivo da sluša, podstiče i postavlja pitanja
koja omogućavaju ispitaniku da istraži i izrazi kako vidi veze
između određenih događaja, fenomena, verovanja...
• Intervju se najčešće snima, vrši se transkript, odgovori se
kodiraju i analiziraju
20. Roršahov test mrlja
• Pretpostavka: način na koji ljudi oblikuju percepcije
povezan je sa načinom na koji generalno organizuju i
strukturiraju podražaje u svojoj okolini
• Test se ne tumači na osnovi jednog odgovora, već u
odnosu na ukupnu sumu odgovora
• Sadržaj se može tumačiti simbolički (eksplozija-
intenzivno neprijateljstvo; lisica – sklonost da se
bude lukav i agresivan; pauk, veštica, hobotnica... –
negativne slike o dominantnoj majci...)
21. TAT (Test Tematske Apercepcije)
• Henri Marej, 1935.
• projektivna tehnika za procenu osećanja,
sentimenata, reagovanja na svet, osećanja
• sastoji se od 30 karata na kojima su predstavljene
ljudske figure u različitim situacijama
• ispitaniku se pokaže 10 karata i postave mu se
pitanja:
– Šta se dešava na slici?
– Šta je tome prethodilo?
– Šta misle i osećaju osobe na slici?
– Šta će se desiti posle?
22. Test nedovršenih rečenica
• poluprojektivna tehnika
• Koristi se za ispitivanje osobina ličnosti
odraslih ispitanika (stavovi, motivi, konflikti)
• zadate započete rečenice koje ispitanik
dovršava su grupisane oko određenih tema
(majka, otac, porodica, partnerski odnosi,
prijatelji, autoriteti...)
23. Mahover test ljudske figure
• projektivna tehnika za procenu ličnosti starijih
od 15 godina
• sistematizovana uputstva za analizu i
interpretaciju
– iscrpan popis karakteristika crteža i njihovih
značenja
29. MMPI (Minesota Multifazni
Inventar Ličnosti)
• Ateorijski pristup: iz ogromnog broja stavki odabrane su one
koje su se grupisale u skale na kojima su visoke skorove
postizali pacijenti s dijagnozom određenih poremećaja
• procena ličnosti, prvenstveno u kliničkim uslovima; moguće je
napraviti precizan profil ličnosti
• 13 osnovnih skala
– Kontrolne skale:
• "?" – broj ajtema na koje ispitanik nije dao odgovor, (ovo je uslovno skala)
• L – lie-skala, (skala laganja)
• F – skala razumevanja ajtema, uobičajenosti reagovanja (atipičnog
ponašanja),
• K – skala korekcije – koliko je ispitanik spreman da se otvori, da prizna
probleme.
31. PIE- Profil indeks emocija
• česta primena u praksi (profesionalna
selekcija, evaluacija terapijskih efekata...)
• 12 prideva se zadaju kao kombinacije parova
– ispitanik se nalazi u situaciji prinudnog izbora:
mora da odluči koja koja osobina iz ponuđenog
para ga bolje opisuje
• jednostavna instrukcija i kratko vreme izrade
• zasnovan je na Plučikovoj teoriji osam
osnovnih emocija
– emocije se kombinuju i strukturišu crte ličnosti
32. Skale i atributi PIE
• Reprodukcija (društven, srdačan)
• Inkorporacija (društven, poslušan, srdačan)
• Nekontrolisanost (nagao, sklon pustolovinama)
• Samozaštita (oprezan, poslušan, smeten)
• Deprivacija (grize se u sebi, potišten)
• Opozicionalnost (nesiguran u sebe, ozlojeđen, sklon
prepiranju)
• Eksploracija (nesiguran u sebe, oprezan, sklon
pustolovinama, smeten)
• Agresivnost (grize se u sebi, nagao, ozlojeđen, potišten,
sklon prepiranju)
33. Podaci u psihologiji ličnosti
• “LOTS of data”
• L – podaci dobijeni iz životne istorije pojedinca
ili beležaka o životu osobe (podaci o školskom
uspehu, hospitalizaciji, krivičnim delima i sl.)
• O – opaženi podaci dobijeni od značajnih
drugih (roditelji, prijatelji, nastavnici...)
• T – podaci dobijeni standardizovanim
testovima ili eksperimentalnim postupcima
• S – podaci dobijeni od same osobe (self-report
mere, samoprocena)
34. Implicitne mere individualnih
razlika
• Mere načinjene da “ciljaju” na uverenja ili
samovrednovanja kojih ljudi nisu svesni
• Primena vremena reakcije: meri se koliko
ispitanicima treba da odgovore na pitanje
• Na primer, implicitna provera samopoštovanja
se ogleda u tome koliko dugo traje davanje
odgovora na podražaje koji uključuju pojam o
sebi kada su oni vezani za pozitivne i negativne
izraze
35. Implicitne mere individualnih
razlika
• procena bez direktnog traženja verbalnih
izveštaja
• smanjenja mogućnost simulacije ispitanika
• Korisna u situacijama kada ispitanik ne može
da da odgovor (deca, niži nivoi obrazovanja,
niže sposobnosti)
• izbegavanje efekta prvog testiranja u
ponovljenom testiranju
• kada je eksperimentalna grupa svesna cilja
ispitivanja
36. Problem samoprocene na
upitnicima ličnosti
• Stilovi odgovaranja – davanje pristrasnih
odgovora koji nemaju veze sa sadržajem
pitanja niti sa psihološkim konstruktom koji se
procenjuje
– Akviesencija: sklonost stalnog slaganja (ili
neslaganja) sa tvrdnjama bez obzira na njihov
sadržaj
– Socijalna poželjnost: odgovaranje na pitanje u
skladu sa socijalno poželjnim ponašanjima i
osobinama
37. Problem samoprocene na
upitnicima ličnosti
• Da li se odgovaranje na testovima ličnosti
može lažirati?
• Problem konteksta ispitivanja i date instrukcije
• U situaciji selekcije – kandidati za posao
postižu više skorove na poželjnim dimenzijama
ličnosti u odnosu na nemotivisane kandidate
• “faktor idealnog radnika” – menja se faktorska
struktura ličnosti
38. Kako lažemo na testovima ličnosti?
• Tri dominantna obrasca:
– Prikazivanje u boljem svetlu (pozitivno lažiranje)
– Negativno lažiranje
– Usklađivanje sa situacijom/zahtevom
39. Kako kontrolisati pojavu laganja na
upitnicima ličnosti?
• L- skale
• Poređenje sa odgovorima nemotivisanih
kandidata
• Alternativni vidovi procene: procena od strane
drugih
• Tehnike prinudnog izbora
• Merenje vremena latence / implicitne mere
individualnih razlika