SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  15
Karboksilne kiseline su organska jedinjenja sa
kiseonikom.
Funkcionalna grupa karboksilnih kiselina naziva se
KARBOKSILNA GRUPA, -COOH.
Opšta formula karboksilnih kiselina je
R ─ COOH
Karboksilna grupa sastoji se iz hidroksilne i
karbonilne grupe.
OH + C= O
Prema broju karboksilnih grupa u molekulu,
karboksilne kiseline se dele na :
• monokarboksilne kiseline
H – COOH, CH3 –COOH
• polikarboksilne kiseline
COOH
│
COOH
Prema vrsti hemijske veze u molekulu karboksilne
kiseline se dele na :
• zasićene karboksilne kiseline
CH3 – CH2 – CH2 - COOH
• nezasićene karboksilne kiseline
CH3 – (CH2)7 – CH = CH – (CH2)7 - COOH
Nazivi karboksilnih kiselina izvode se iz naziva
ugljovodonika sa istim brojem C-atoma, dodavanjem
nastavka SKA i KISELINA.
Neke karboksilne kiseline poznatije su po
uobičajenom nazivu koji su dobile prema životinji ili
biljci iz koje su izolovane.
broj C-
atoma u
molekulu
racionalna strukturna formula NAZIV
1 HCOOH Metanska (mravlja) kiselina
2 CH3COOH Etanska (sirćetna) kiselina
3 CH3CH2COOH Propanska (propionska)
kiselina
4 CH3CH2CH2COOH Butanska (buterna) kiselina
5 CH3CH2CH2CH2COOH Pentanska (valerijanska)
kiselina
Više masne kiseline u svom molekulu sadrže veći broj
C-atoma(16,18 i više). Imaju veliki biološki značaj
jer njihovi ostaci ulaze u sastav prirodnih masti i
ulja.
Mogu biti zasićene (sve veze u ugljovodoničnom nizu
su jednostruke) ili nezasićene (imaju bar jednu
dvostruku vezu u ugljovodoničnom nizu).
U prirodnim mastima i uljima najzastupljeniji su
ostaci PALMITINSKE(C16), STEARINSKE (C18) i
OLEINSKE (C18,nezasićena) više masne kiseline.
Više masne kiseline su na sobnoj temperaturi u
čvrstom agregatnom stanju (palmitinska i
stearinska) i one ulaze u sastav masti. Oleinska
kiselina je tečna i izgrađuje ulja.
Palmitinska CH3(CH2)14COOH
Oleinska CH3(CH2)7 CH=CH(CH2)7COOH
Stearinska CH3(CH2)16COOH
Dobijaju se blagom oksidacijom aldehida
HCHO → HCOOH
metanal metanska(mravlja) kiselina
CH3CHO → CH3COOH
etanal etanska (sirćetna) kiselina
Kao i kod alkohola, na fizička svojstva karboksilnih kiselina utiče
prisustvo polarne, funkcionalne grupe – karboksilne grupe i
dužina ugljovodoničnog niza.
• Kiseline koje imaju od 1 do 9 C-atoma, na sobnoj temperaturi su
tečne, a zasićene kiseline dužeg niza su čvrste.
• Sa porastom broja C-atoma u molekulu, opada rastvorljivost u
vodi a povećava se rastvorljivost u nepolarnim rastvaračima.
• Kiseline sa kraćim nizom(1-3C-atoma) imaju oštar miris,one čiji
molekuli imaju 4-7 C-atoma su neprijatnog mirisa, dok su
kiseline sa većim brojem C-atoma bez mirisa.
• Kiseline sa manjim brojem C-atoma su kiselog ukusa, dok su one
sa većim brojem C-atoma bez ukusa.
Zbog prisustva karboksilne grupe, karboksilne
kiseline su vrlo reaktivna jedinjenja.
U vodenom rastvoru disosuju na pozitivne jone
vodonika i negativne jone kiselinskog ostatka.
Plavu lakmus hartiju boje u crveno, ali su njihove pH vrednosti veće od
pH neorganskih kiselina (slabije kiseline).
CH3COOH → H+ + CH3COO-
NEUTRALIZACIJA – u reakciji sa bazama karboksilne
kiseline grade soli. Soli dobijaju nazive tako što se
na ime alkana sa odgovarajućim brojem C-atoma
doda nastavak OAT. Mnoge soli imaju uobičajena
imena koja se često koriste.
CH3COOH + NaOH → H2 O + CH3COO- Na+
etanska (sirćetna) natrijum- natrijum-etanoat
kiselina hidroksid (natrijum-acetat)
 Reakcije sa metalima
2CH3COOH + 2 Na → H2 + 2CH3COO- Na+
etanska kiselina natrijum-etanoat
 Reakcije sa karbonatima i hidrogenkarbonatima
U reakciji sa karbonatima (Na2CO3) i hidrogen
karbonatima (NaHCO3), karboksilne kiseline grade
soli, uz izdvajanje ugljenik(IV)oksida i vode.
Od svih karboksilnih kiselina, najveću primenu ima
ETANSKA, odnosno SIRĆETNA kiselina.
• 80% rastvor sirćetne kiseline naziva se ESENCIJA i
koristi se u prehrambenoj industriji kao konzervans.
• 4 – 10% rastvor sirćetne kiseline je SIRĆE koje
koristimo u domaćinstvu.
• U hemijskoj industriji, etanska kiselina se koristi za
proizvodnju celuloze, papira, kaučuka i gume.
• Čista, bezvodna sirćetna kiselina naziva se glacijalna(ledena) zbog toga
što na temperaturi nižoj od 16C0 kristališe do čvrstih, bezbojnih
kristala koji podsećaju na komadiće leda.

Contenu connexe

Tendances

O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
vvlivvli
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
vvlivvli
 
soli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jdsoli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jd
vvlivvli
 
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Biljana Ristic
 

Tendances (20)

O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonika
 
soli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jdsoli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jd
 
Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenja
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
Alkoholi
Alkoholi Alkoholi
Alkoholi
 
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
 
Aromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodoniciAromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodonici
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Metali
MetaliMetali
Metali
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
Kiseonik
KiseonikKiseonik
Kiseonik
 
L132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina Jovanović
L132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina JovanovićL132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina Jovanović
L132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina Jovanović
 
Alkoholi prezentacija
Alkoholi prezentacijaAlkoholi prezentacija
Alkoholi prezentacija
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
pH vrednost - Dragan Stojanović
pH vrednost - Dragan StojanovićpH vrednost - Dragan Stojanović
pH vrednost - Dragan Stojanović
 

Similaire à Karboksilne kiseline (7)

Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Hemija - Karboksilne kiseline - Aneta Kostić
Hemija - Karboksilne kiseline - Aneta KostićHemija - Karboksilne kiseline - Aneta Kostić
Hemija - Karboksilne kiseline - Aneta Kostić
 
Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...
Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...
Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...
 
Derivati karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselinaDerivati karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselina
 
Dikarboksilne kiseline
Dikarboksilne kiselineDikarboksilne kiseline
Dikarboksilne kiseline
 
Alkoholi za kizu
Alkoholi za kizuAlkoholi za kizu
Alkoholi za kizu
 
Alkoholi.pptx
Alkoholi.pptxAlkoholi.pptx
Alkoholi.pptx
 

Plus de Biljana Ristic

Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biljana Ristic
 

Plus de Biljana Ristic (20)

кисеоник
кисеониккисеоник
кисеоник
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Estri.2015
Estri.2015Estri.2015
Estri.2015
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15
 
Valenca
ValencaValenca
Valenca
 
Vežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezuVežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezu
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)
 
Jonska veza
Jonska vezaJonska veza
Jonska veza
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
 
Uv,2015
Uv,2015Uv,2015
Uv,2015
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Građa atoma
Građa atomaGrađa atoma
Građa atoma
 

Karboksilne kiseline

  • 1.
  • 2. Karboksilne kiseline su organska jedinjenja sa kiseonikom. Funkcionalna grupa karboksilnih kiselina naziva se KARBOKSILNA GRUPA, -COOH. Opšta formula karboksilnih kiselina je R ─ COOH
  • 3. Karboksilna grupa sastoji se iz hidroksilne i karbonilne grupe. OH + C= O
  • 4. Prema broju karboksilnih grupa u molekulu, karboksilne kiseline se dele na : • monokarboksilne kiseline H – COOH, CH3 –COOH • polikarboksilne kiseline COOH │ COOH
  • 5. Prema vrsti hemijske veze u molekulu karboksilne kiseline se dele na : • zasićene karboksilne kiseline CH3 – CH2 – CH2 - COOH • nezasićene karboksilne kiseline CH3 – (CH2)7 – CH = CH – (CH2)7 - COOH
  • 6. Nazivi karboksilnih kiselina izvode se iz naziva ugljovodonika sa istim brojem C-atoma, dodavanjem nastavka SKA i KISELINA. Neke karboksilne kiseline poznatije su po uobičajenom nazivu koji su dobile prema životinji ili biljci iz koje su izolovane.
  • 7. broj C- atoma u molekulu racionalna strukturna formula NAZIV 1 HCOOH Metanska (mravlja) kiselina 2 CH3COOH Etanska (sirćetna) kiselina 3 CH3CH2COOH Propanska (propionska) kiselina 4 CH3CH2CH2COOH Butanska (buterna) kiselina 5 CH3CH2CH2CH2COOH Pentanska (valerijanska) kiselina
  • 8. Više masne kiseline u svom molekulu sadrže veći broj C-atoma(16,18 i više). Imaju veliki biološki značaj jer njihovi ostaci ulaze u sastav prirodnih masti i ulja. Mogu biti zasićene (sve veze u ugljovodoničnom nizu su jednostruke) ili nezasićene (imaju bar jednu dvostruku vezu u ugljovodoničnom nizu). U prirodnim mastima i uljima najzastupljeniji su ostaci PALMITINSKE(C16), STEARINSKE (C18) i OLEINSKE (C18,nezasićena) više masne kiseline.
  • 9. Više masne kiseline su na sobnoj temperaturi u čvrstom agregatnom stanju (palmitinska i stearinska) i one ulaze u sastav masti. Oleinska kiselina je tečna i izgrađuje ulja. Palmitinska CH3(CH2)14COOH Oleinska CH3(CH2)7 CH=CH(CH2)7COOH Stearinska CH3(CH2)16COOH
  • 10. Dobijaju se blagom oksidacijom aldehida HCHO → HCOOH metanal metanska(mravlja) kiselina CH3CHO → CH3COOH etanal etanska (sirćetna) kiselina
  • 11. Kao i kod alkohola, na fizička svojstva karboksilnih kiselina utiče prisustvo polarne, funkcionalne grupe – karboksilne grupe i dužina ugljovodoničnog niza. • Kiseline koje imaju od 1 do 9 C-atoma, na sobnoj temperaturi su tečne, a zasićene kiseline dužeg niza su čvrste. • Sa porastom broja C-atoma u molekulu, opada rastvorljivost u vodi a povećava se rastvorljivost u nepolarnim rastvaračima. • Kiseline sa kraćim nizom(1-3C-atoma) imaju oštar miris,one čiji molekuli imaju 4-7 C-atoma su neprijatnog mirisa, dok su kiseline sa većim brojem C-atoma bez mirisa. • Kiseline sa manjim brojem C-atoma su kiselog ukusa, dok su one sa većim brojem C-atoma bez ukusa.
  • 12. Zbog prisustva karboksilne grupe, karboksilne kiseline su vrlo reaktivna jedinjenja. U vodenom rastvoru disosuju na pozitivne jone vodonika i negativne jone kiselinskog ostatka. Plavu lakmus hartiju boje u crveno, ali su njihove pH vrednosti veće od pH neorganskih kiselina (slabije kiseline). CH3COOH → H+ + CH3COO-
  • 13. NEUTRALIZACIJA – u reakciji sa bazama karboksilne kiseline grade soli. Soli dobijaju nazive tako što se na ime alkana sa odgovarajućim brojem C-atoma doda nastavak OAT. Mnoge soli imaju uobičajena imena koja se često koriste. CH3COOH + NaOH → H2 O + CH3COO- Na+ etanska (sirćetna) natrijum- natrijum-etanoat kiselina hidroksid (natrijum-acetat)
  • 14.  Reakcije sa metalima 2CH3COOH + 2 Na → H2 + 2CH3COO- Na+ etanska kiselina natrijum-etanoat  Reakcije sa karbonatima i hidrogenkarbonatima U reakciji sa karbonatima (Na2CO3) i hidrogen karbonatima (NaHCO3), karboksilne kiseline grade soli, uz izdvajanje ugljenik(IV)oksida i vode.
  • 15. Od svih karboksilnih kiselina, najveću primenu ima ETANSKA, odnosno SIRĆETNA kiselina. • 80% rastvor sirćetne kiseline naziva se ESENCIJA i koristi se u prehrambenoj industriji kao konzervans. • 4 – 10% rastvor sirćetne kiseline je SIRĆE koje koristimo u domaćinstvu. • U hemijskoj industriji, etanska kiselina se koristi za proizvodnju celuloze, papira, kaučuka i gume. • Čista, bezvodna sirćetna kiselina naziva se glacijalna(ledena) zbog toga što na temperaturi nižoj od 16C0 kristališe do čvrstih, bezbojnih kristala koji podsećaju na komadiće leda.