SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  8
Télécharger pour lire hors ligne
DIREITO FUNDAMENTAL KONA BA FETO NO LABARIK SIRA NIAN
PELO:
NOME : FILOMENO JOAQUIM DA SILVA
SEMESTRE: II
NRE : 20130204027
DEPARTAMENTO: INFORMATICA
FACULDADE: ENGENHARIA CIÊNCIA E TECNOLOGIA
UNIVERSIDADE NACIONAL DE TIMOR LOROSA’E
ANO ACADEMICO 2013
DIREITO FUNDAMENTAL KONA BA FETO NO LABARIK TUIR
KONVENSAUN LEI CEDAW NO IRC NIAN
Difinisaun cedaw
CEDAW mai husi lian ingles, signifika katak: Convention on Elimination of
Discrimination Against Woman, iha tetum ita bele dehan: konvensaun atu halokan
deskriminasaun hasoru feto.CEDAW aprova husi organizasaun nasaun unidas nian iha 1987, no
tama ba vigor iha tinan 1991.
CEDAW hanesan lei internasional ne’ebe define no kombate makas liu kona-ba feto sira
nia direito.
Objektivu husi cedaw
CEDAW mos hanesan Konvensaun ida ne’ebe iha objektivu principal hodi elimina no
halakon deskriminasaun ba feto sira iha komunidade, nasaun, liu-liu iha mundu ohin loron.
 Saida mak deskriminasuan hasoru feto?
Espresaun, deskriminasuan hasoru feto: hatudu katak ita halo distinsaun ka fahe
igualdade generu entre ema umanu hanesan feto ho mane, hare liu ba seksu ne’ebe diferente
tebes, iha hanoin oin-oin atu prejudika ka inkomoda rekoñesimentu, servisu no aktividade ne’ebe
feto mos bele halo .
Bazeia ba kumprimisu estadu signatorio no demokratiku oinsa atu promove no asegura
igualdade entre feto no mane iha vida politika, ekonomia, social, kultura no edukasaun. Ita haree
ohin loron feto barak mak hakarak partisipa no envolve an iha area oin-oin hanesan temi iha
leten, maibe sira ladun hetan suportasaun maksimu husi estadu ka komunidade ne’ebe sira
adapta ba, no dalabarak sira hetan presaun ne’ebe makas makas husi mane sira, nune’e sira
labele espresa sai sira nia abilidade ka aktividade ne’ebe sira tenki hala’o no partisipa. Ho razaun
hirak ne’e CEDAW foti desizaun hodi halo balansu no tetu direitu fundamental no dignidade
feto nian tuir lei internasional ne’ebe vigor no funsiona tiha ona.
Hare ba lei Cedaw, feto mos tenki esforsu no envolve an makas hodi kompete no fo
importansia ba direitu fundamental refere, liu-liu sira tenki ezigi kona-ba direitu sira nian iha
area edukasaun, hodi nune’e sira bele hetan objektivu principal, no kolaborasaun maksimu husi
estadu hodi kombate no luta nafatin ba sira nia direito.
Convensaun direito labarik sira nian (IRC)
Labarik hanesan gerasaun foun nasaun nian ne’ebe sei fo kontribuisaun no kolaborasaun
ba progresu no desenvolvimentu nasaun nian. Ita hare ba ohin labarik barak asesu ba edukasaun
no hetan proteksaun husi familia, maibe iha kontradisaun oituan ho labarik sira iha timor-leste
barak mak la asessu ba edukasaun, la hetan proteksaun maksimu husi familia, komunidade no
estadu, no balun ho idade menor +/- tinan 12 abandona no husik hela sira nia familia hodi halo
servisu ne’ebe, sira la merese atu halo, ne’e hanesan hahalok ida ne’ebe kontra lei traballu
infantil, ho razaun katak atu sustenta ekonomia familia nian no nesesidade basiku.
Oinsa ita nu’udar ema umanu ne’ebe rasional ita mos tenki promove do defende labarik
sira nia direito iha nasaun demokratiku, nune’e sira mos bele hetan proteksaun no atensaun ba
sira nia moris nu’udar vida infantil.
Tuir deklarasaun direito labarik nian, ne’ebe aprova no proklama iha Assembleia geral nasun
unidas nian iha loron 20/11/1959, hateten katak labarik hotu ne’ebe sei iha vida infatil, moris
tenki hetan proteksaun no responsabilidade maksima husi familia liu-liu inan-aman, maski balun
moris hanesan defisiente ka aleizadu, atu nune’e labele hetan deskriminasaun iha ambiente ka
fatin ne’ebe sira moris ba. Labarik sira mos tenki moris haksolok iha sosiedade, iha direito ba
liberdade husi inan aman, tuir kualidade ema ida-idak nian, organizasaun voluntariu sira,
autoridade lokal no governu atu rekonese labarik sira nia direito fundamental.
Bazeia ba deklarasaun universal direitu labarik nian iha prinsipiu ne’ebe di’ak atu bele benefisia
no iha valor ba direito labarik sira nian hanesan tuir mai ne’e:
Prinsipiu 10
Labarik sira goza sira nia direito tomak ne’ebe fo sai iha deklarasaun. Signifika katak labarik
hotu absolutamente la iha exesaun ruma, sai nain ba direito hirak ne’e, la iha deskriminasaun no
distinsaun kona-ba rasa, kor, lingua, religiaun, opiniaun politika, mai husi nasaun ne’ebe, riku ka
ki’ak, moris ho kondisaun ne’ebe oin seluk iha familia laran.
Prinsipiu 20
Labarik sira hetan proteksaun espesial, iha oportunidade no fasilidade husi lei, desenvolvimentu
fiziku, mental, moral, spiritual, liberdade no dignidade.
Pronsipiu 30
Labarik ida-idak tenki iha naran no nasionalidade.
Prinsipiu 40
Labarik sira tenki hetan benefisiu previdensia social. Tenki moris saudavel.
Prinsipiu 50
Labarik sira moris hanesan defisiente, iha direito atu hetan tratamentu ba saude no oportunidade
atu simu edukasaun, maski ho kondisaun ne’ebe la favoravel.
Prinsipiu 60
Atu labarik hotu senti sira nia moris perfeitu no harmonia ba sira-an rasik, presiza mos domin no
komprensaun husi familia.
Prinsipiu 70
Labarik hotu iha opurtunidade no direito principal atu simu edukasaun pelu menuz iha grau
primariu, promove sira nia kultura geral, dezenvolve sira nia kapasidade atu sai hanesan juis
kona-ba responsabilidade moral no social, sai nu’udar membru di’ak iha sosiedade.
Prinsipiu 80
Labarik sira tenki sai imagem ne’ebe di’ak ba komunidade, liu-liu hatudu sira nia respeitu,
relevante ho edukasaun ne’ebe sira aprende.
Prinsipiu 90
Labarik hotu iha direito no proteksaun atu kontra kualker forma ne’ebe estraga no hatun sira nia
dignidade no mentalidade hanesan: hahalok eksplorasaun, trafiku humanu, violasaun seksual,
liu-liu iha area dezenvolvimentu fiziku, mental no moral.
Prinsipiu 100
Labarik hotu iha direitu atu kontra hahalok ne’ebe bele hamosu deskriminasaun racial,
religiaun,nst.
LEI INTERNASIONAL
Lei Internasional hanesan lei ne’ebe konesidu no uza ba nasaun barak iha mundu. Timor-leste
mos adota no uza lei internasional, ho razaun katak atu kontrola no responsabiliza hahalok
destendimentu ne’ebe hamosu krime, konflitu sosial, problema sosial, deskriminisaun,
korupsaun ne’ebe mosu iha nasaun demokratiku ne’e. Tamba ne’e estadu Timor-Leste ho
komitmentu boot ida, kolobara ho organizasaun internasional nian ne’ebe kunesidu ho naran
International Convention on the Elimination of All Forms of Racia l ( UNESCO), hodi tau-matan no
elimina problema social mak hanesan: labarik abandonadu sira ne’ebe la hetan oportunidade ba
eskola, deskriminasaun rasial, igualdade generu, respeitu diginidade humana, diferensiasaun
kultural no lingua, ajudu humanitariu ba kbiit laek sira, espesialmente rekonese direitu humanu,
hanesan feto no labarik sira nia direitu.
Lei untaet
REGIME UNTAET
UNTAET (The United Nations Transitonal Administration for East Timor), tuir Resolusaun
Konsellu Seguransa ONU nian No.1272 1999, hetan mandatu ba tinan tolu hodi suporta transisaun ida ba
independensia ho komponentes sira hanesan: a) komponente governansia no administrasaun publika,
inkluindu elementu polisial internasional ida ho kapasidade too 1,640 ofisiais; b) komponente asistensia
umanitaria ida no rehabilitasaun emergensia; c) komponente militar ida, ho kapasidade too 8,950 tropas
no mos 200 observadores militares nian.‘Resolusaun ida nee kontinua re-interpreta tan iha Regulasaun
UNTAET No.1999/1 kona Autoridade Administrasaun Transitoria iha Timor Leste. Autoridade
UNTAET sai administrasaun interinu ida neebe akumula: autoridade lejislativu no eksekutivu hotu iha
Timor-Leste, inkluindu administrasaun judisiariu, iha UNAET nia responsabilidade no exersiziu husi
Administrador Transisional nian.Atu halao funsaun sira nee, Administrador Transitoria sei konsulta no
koopera besik-liu ho representativu Povu Timor nian. Karik Representante Espesial Sekretariu Jeral ONU
nian Matebian Sergio Viera de Melo husi Brasil no Sekretariu Jeral ONU nian Dr. Kofi Annan rasik,
kopera ho povu Timor nian no nasaun de sul sira, maibe bain-hira servisu iha sistema ONU nia laran ida
neebe ONU no Instituisaun Finansas internasionais sira sai osan moeda neebe mak sorin rua, Banku
Mundial no Fundu Monetaria Internasional nian iha kbiit boot tebes no halo sira sai protagonistas ba
agenda rekonstrusaun Timor nian, too loron remata, susar atu separa lideres ONU nian husi sistema sira
nee.
George 10Aditjondro (2001), akademiku Indonesia nian neebe respeitosu tebes hatoo opiniaun kritika
katak Timor-Leste muda duni ona, maibe muda husi okupasaun Indonesia, tama fali ba kapitalismu
global.‘Iha artigu ida seluk Aditjondro hateten tan: Timor oan sira sai dadaun bainaka iha sira nia rain
rasik.‘Iha fulan Junu tinan 2002, UNTAET nia misaun remata ona. Involvimentu direta multilateral ONU
nian transforma fali ba sistema ida seluk, ONU sai konselleru deit maibe sistema nee admite mos
intervensaun direita-politika bilateral ba jestaun no politika Ministerial iha Republika Demokratika de
Timor-Leste nian. Resolusaun Konsellu Siguransa Nasoes Unidas nian ho numeru 1272 nebe estabelese
UNTAET ho poder tolu mak hanesan; a) poder legislativu, b) poder executivu, ho c) administrasaun
Judicial nian.
UNTAET mos iha missaun principal balun hodi hare liu kona-ba seguransa humanu importante
liu mak oinsa atu tau matan ba feto sira ne’ebe la hetan proteksaun ka sempre hasoru presaun oin-oin iha
sira moris hanesan violensia domestika/ violensia hasoru feto ne’ebe baibain afeta ba sira-nia familia no
mos sosiedade. Ho problema, violensia domestika ne’ebe aumenta porcentazem aas iha timor-leste kada
annual, nune’e iha loron 16 fulan Marsu 2001, Representante Organizasaun fetoTimor Loro Sa’e nian
husu ba UNTAET atu halo komtimentu bo’ot kona ba partisipasaun feto sira nian iha prosesu politiku no
edukasaun. Rede Feto Timor Loro Sa’e organiza demonstrasaun ida iha UNTAET nia odamatanoin iha
Cidadi Dili, tanba iha loron 13 fulan Marsu, Konselhu Nasional rezeita kriteria nebe mak tau iha
regulamentu eleitoral foun nebe hateten katak ba feto sira nian partisipasaun presiza deit minimal 30% iha
asembleia konstituinte. Membru sira asembleia nian mos ema hili nain sira sei hili iha tinan ida ne’e nia
laran. Rede Feto nian nebe mak hala’o demonstrasaun ne’e mos deklara katak “Waihira laiha prezensa
feto nian eh reprezentasaun husi feto menus liu, nebe mak liu tiha 50 % husi populasaun, mak iha
asembleia konstituinte mos sei ladun sai demokratiku. Konstituisaun nebe deit mak adopta asembleia
konstituinte maibe laiha partisipasaun feto nian mak labele konsidera konstituisaun ida ne’e hanesa Povu
Timor Loro Sa’e nian.” Rede Feto mos kritika Departementu ba Asuntu Politiku UNTAET nian tanba
sira kontra fali desizaun nebe mak koalia kona ba minimal 30% ne’e, no mos kona ba seksaun 38 nebe
mak sira aumenta teni ba proposta mak iha regulamentu laran,nebe sei kondisiona asistensia finansial ba
partidu politiku sira hodi hala’o kampanya kandidatura ba feto nebe deit mak iha sira nia partidu laran.
Maibe sentidu proposta ne’e rasik haka’as partidu politiku sira atu inklui mos feto sira, maibe
pratikamente hanesa tau hela presu ba feto sira nian partisipasaun, nune’e mak labele efetiva
liutan sira nian partisipasaun. Rede feto nian mos hateten katak “Asuntu politiku sira mos tenki buka
hatene diak implikasaun negativa we iha proposta seksaun 38 nian laran nebe mak haré ba feto sira
hanesa komoditi.” Rekomendasaun kona ba minimal 30% kuota feto nian nebe mak tau iha sektor oin-oin
iha governu nian laran ne’e mosu kedas ona iha fulan Junho 2000 iha primeiru kongresu feto Timor Loro
Sa’e nian.
Lei Konstituisaun rdtl
Aktualmente Timor-Leste hanesan Estadu direitu no demokratiku nu’udar estadu demokratiku no
independente tenki harii prisipiu fundamental ba sistema governasaun nian ho objektivu katak: atu
benefisia no fo vantazen boot ba povu no sidadaun hotu rai ida ne’e nian hodi alkansa sira nia moris liu-
liu sira hakarak moris iha prosperidade, dezenvolvimentu nasional, progresu social estabilidade,
ekonomia, edukasaun, saude nst . Espesialmente Estadu Timor-Leste ho politika ne’ebe di’ak hodi
forma ninia lei rasik ne’ebe dadaun ne’e uza hodi fornese no kontrola aktividade governu no sidadaun
nian ne’ebe konsagra tiha ona iha konstituisaun RDTL. Lei konstituisaun RDTL ne’ebe define no deklara
kona-ba direito dever, liberdade no garantia fundamental sira , liu-liu oinsa atu tau matan no proteze feto
no labarik sira mak hanesan: artigu 16: universalidade no igualdade, igualdade ba feto no mane,
proteksaun ba labarik sira. Husi lei konstituisaun RDTL ne’e sei akumula povu no siadadaun tomak nia
konsiensia oinsa atu respeita no fo valor nafatin ba lei no prinsipiu fundamental ne’ebe hakerek tiha ona
iha konstituisaun ne’e rasik, liu-liu povu tenki hamutuk nafatin atu kolobora ho Estadu Timor-Leste hodi
partisipa no promove Dezenvolvimentu Nasional, Progresu Social, Edukasaun, Ekonomia nst…
LEI INDONESIA NIAN NE’EBE SEI UTILIZA IHA TIMOR-LESTE
1 . Lei 7/ 1976, relativa kona-ba Legalizasaun ba Integrasaun Timor Leste no Estado Unitário
Repúblika Indonésia nian no Formasaun Província Timor Leste nian.
2 . Regulamentu Governo Nu 18/1991 kona-ba Dispozisaun iha conversaun direitu fundiáriu
iha Província Timor Leste, ne’ebe halo Akordu com ho Lei Agrária Baziku
3. Regulamentu Governu nia Nu 19/1976 , kona-ba Governu Provincial no Regiaun Timor Leste
Nian.
4 . Regulamento Governo, República Indonésia nian Nu 34 1992 Reatrazu Ba Aplikasaun no
Dispozisaun Artigo 5 º nian (1) da regulasaun governamental iha 18, de 1991 DISPOZISAUN
kona-ba conversaun direitu ba rai iha TIMOR LESTE Akordu ho lei baziku Direito Agráriu.
5. Rezolusaun Konsulta Popular Assembleia República Indonésia Nian Númeru V/Mpr/1999
Kona-Ba Referendu Iha Timor Leste.
6. Dekretu Presidencial Nu 25/2003 ON rekoila dadus populasaun provinsia timor-leste nian.
7. Deklarasaun Presidente Republika Indonésia, Numeru 112 no 107 tinan 1999 kona-ba
deklarasaun rekoila fila-fali forsa armada ka militar indonesia nian iha provinsia timor-
timur(osident) iha area fronteira.
Dekretu Presidente República Da Indonésia NO 112 tinan 1999 kona-ba revogasaun dekretu
Presidente nian Nu 107 /1999 kona-ba situasaun emergensia iha provinsia timor-leste.
8. Deklarasaun Presidenti Republika Indonésia Nomor 53 /2001 kona-ba forma/harii orgaun
judisiariu hanesan HAK ASASI MANUSIA(HAM) AD HOC ba orgaun judisiariu no hala’o
formasaun kona-ba Direitus Humanus ba AD HOC iha Tribunal Central kapital indonesia nian
Jakarta Pusat.
9. Sitema Governansia Republika Indonesia numeru 5/2001kona-ba atu hapara funsionariu
publiku no kansela tiha karta dekretu pensaun salariu ba eis funsionariu publiku durante periodu
governasaun indonesia nian iha timor-leste.
10. Dekretu lei Nu 23/1978 rezolusaun ba problema forsa armada nian iha Timor-Leste .
11. Dekretu lei Nu 43/1985 ,halo revizaun kona-ba lei eleisaun ba implementasaun iha Timor-
Leste.
Direito fundamental kona ba feto no labarik sira nian MENO SILVA

Contenu connexe

Tendances

مه‌حوی
مه‌حویمه‌حوی
مه‌حوی
saydsadq
 

Tendances (11)

Temas para TCC- curso Serviço Social
Temas para TCC- curso Serviço SocialTemas para TCC- curso Serviço Social
Temas para TCC- curso Serviço Social
 
Mammaaksota hubachuu fi hiikuun
Mammaaksota hubachuu fi hiikuunMammaaksota hubachuu fi hiikuun
Mammaaksota hubachuu fi hiikuun
 
Manual de capacitação para psicólogos e assistentes sociais do poder judiciário
Manual de capacitação para psicólogos e assistentes sociais do poder judiciárioManual de capacitação para psicólogos e assistentes sociais do poder judiciário
Manual de capacitação para psicólogos e assistentes sociais do poder judiciário
 
පරිගණකයේ ඉතිහාසය සහ වර්ගීකරණය
පරිගණකයේ ඉතිහාසය සහ වර්ගීකරණයපරිගණකයේ ඉතිහාසය සහ වර්ගීකරණය
පරිගණකයේ ඉතිහාසය සහ වර්ගීකරණය
 
Perguntas e respostas Serviço de Convivência e Fortalecimento de Vínculos
Perguntas e respostas Serviço de Convivência e Fortalecimento de VínculosPerguntas e respostas Serviço de Convivência e Fortalecimento de Vínculos
Perguntas e respostas Serviço de Convivência e Fortalecimento de Vínculos
 
مه‌حوی
مه‌حویمه‌حوی
مه‌حوی
 
Metodologia de trabalho do creas
Metodologia de trabalho do creasMetodologia de trabalho do creas
Metodologia de trabalho do creas
 
Ogummaa malleen jireenyaa
Ogummaa malleen jireenyaaOgummaa malleen jireenyaa
Ogummaa malleen jireenyaa
 
Ba programme globalization notes Sartaz Sir Notes
Ba programme globalization notes Sartaz Sir NotesBa programme globalization notes Sartaz Sir Notes
Ba programme globalization notes Sartaz Sir Notes
 
الصدق - گرنگی ڕاستگۆيي -سوده‌كانی ڕاستگۆيیی - ئاودێر أحمد عبدالله-راستگۆ-Aw...
  الصدق - گرنگی ڕاستگۆيي -سوده‌كانی ڕاستگۆيیی - ئاودێر أحمد عبدالله-راستگۆ-Aw...  الصدق - گرنگی ڕاستگۆيي -سوده‌كانی ڕاستگۆيیی - ئاودێر أحمد عبدالله-راستگۆ-Aw...
الصدق - گرنگی ڕاستگۆيي -سوده‌كانی ڕاستگۆيیی - ئاودێر أحمد عبدالله-راستگۆ-Aw...
 
Carnaval, fato e fantasia
Carnaval, fato e fantasiaCarnaval, fato e fantasia
Carnaval, fato e fantasia
 

En vedette (6)

Direitu Fundamental
Direitu FundamentalDireitu Fundamental
Direitu Fundamental
 
Opiniaun..demokrasia no korrupsaun
Opiniaun..demokrasia no korrupsaunOpiniaun..demokrasia no korrupsaun
Opiniaun..demokrasia no korrupsaun
 
Teori konstitusi
Teori konstitusiTeori konstitusi
Teori konstitusi
 
Diversidade das plantas
Diversidade das plantasDiversidade das plantas
Diversidade das plantas
 
Teori media dan teori masyarakat
Teori media dan teori masyarakatTeori media dan teori masyarakat
Teori media dan teori masyarakat
 
Hukum kepariwisataan
Hukum kepariwisataanHukum kepariwisataan
Hukum kepariwisataan
 

Plus de Meno Silva (7)

Desenvolvimento de software
Desenvolvimento de softwareDesenvolvimento de software
Desenvolvimento de software
 
Song lyrics
Song lyricsSong lyrics
Song lyrics
 
BRIDGING PROGRAM
BRIDGING PROGRAM BRIDGING PROGRAM
BRIDGING PROGRAM
 
Moral of life Meno Silva
Moral of life Meno SilvaMoral of life Meno Silva
Moral of life Meno Silva
 
Os meios de transportes marítimas
Os meios de transportes marítimasOs meios de transportes marítimas
Os meios de transportes marítimas
 
Preparasaun ba festa natal iha estasaun lia
Preparasaun ba festa natal iha estasaun liaPreparasaun ba festa natal iha estasaun lia
Preparasaun ba festa natal iha estasaun lia
 
Desenvolvimento de software Iha Mundu
Desenvolvimento de software Iha MunduDesenvolvimento de software Iha Mundu
Desenvolvimento de software Iha Mundu
 

Direito fundamental kona ba feto no labarik sira nian MENO SILVA

  • 1. DIREITO FUNDAMENTAL KONA BA FETO NO LABARIK SIRA NIAN PELO: NOME : FILOMENO JOAQUIM DA SILVA SEMESTRE: II NRE : 20130204027 DEPARTAMENTO: INFORMATICA FACULDADE: ENGENHARIA CIÊNCIA E TECNOLOGIA UNIVERSIDADE NACIONAL DE TIMOR LOROSA’E ANO ACADEMICO 2013
  • 2. DIREITO FUNDAMENTAL KONA BA FETO NO LABARIK TUIR KONVENSAUN LEI CEDAW NO IRC NIAN Difinisaun cedaw CEDAW mai husi lian ingles, signifika katak: Convention on Elimination of Discrimination Against Woman, iha tetum ita bele dehan: konvensaun atu halokan deskriminasaun hasoru feto.CEDAW aprova husi organizasaun nasaun unidas nian iha 1987, no tama ba vigor iha tinan 1991. CEDAW hanesan lei internasional ne’ebe define no kombate makas liu kona-ba feto sira nia direito. Objektivu husi cedaw CEDAW mos hanesan Konvensaun ida ne’ebe iha objektivu principal hodi elimina no halakon deskriminasaun ba feto sira iha komunidade, nasaun, liu-liu iha mundu ohin loron.  Saida mak deskriminasuan hasoru feto? Espresaun, deskriminasuan hasoru feto: hatudu katak ita halo distinsaun ka fahe igualdade generu entre ema umanu hanesan feto ho mane, hare liu ba seksu ne’ebe diferente tebes, iha hanoin oin-oin atu prejudika ka inkomoda rekoñesimentu, servisu no aktividade ne’ebe feto mos bele halo . Bazeia ba kumprimisu estadu signatorio no demokratiku oinsa atu promove no asegura igualdade entre feto no mane iha vida politika, ekonomia, social, kultura no edukasaun. Ita haree ohin loron feto barak mak hakarak partisipa no envolve an iha area oin-oin hanesan temi iha leten, maibe sira ladun hetan suportasaun maksimu husi estadu ka komunidade ne’ebe sira adapta ba, no dalabarak sira hetan presaun ne’ebe makas makas husi mane sira, nune’e sira labele espresa sai sira nia abilidade ka aktividade ne’ebe sira tenki hala’o no partisipa. Ho razaun hirak ne’e CEDAW foti desizaun hodi halo balansu no tetu direitu fundamental no dignidade feto nian tuir lei internasional ne’ebe vigor no funsiona tiha ona. Hare ba lei Cedaw, feto mos tenki esforsu no envolve an makas hodi kompete no fo importansia ba direitu fundamental refere, liu-liu sira tenki ezigi kona-ba direitu sira nian iha area edukasaun, hodi nune’e sira bele hetan objektivu principal, no kolaborasaun maksimu husi estadu hodi kombate no luta nafatin ba sira nia direito.
  • 3. Convensaun direito labarik sira nian (IRC) Labarik hanesan gerasaun foun nasaun nian ne’ebe sei fo kontribuisaun no kolaborasaun ba progresu no desenvolvimentu nasaun nian. Ita hare ba ohin labarik barak asesu ba edukasaun no hetan proteksaun husi familia, maibe iha kontradisaun oituan ho labarik sira iha timor-leste barak mak la asessu ba edukasaun, la hetan proteksaun maksimu husi familia, komunidade no estadu, no balun ho idade menor +/- tinan 12 abandona no husik hela sira nia familia hodi halo servisu ne’ebe, sira la merese atu halo, ne’e hanesan hahalok ida ne’ebe kontra lei traballu infantil, ho razaun katak atu sustenta ekonomia familia nian no nesesidade basiku. Oinsa ita nu’udar ema umanu ne’ebe rasional ita mos tenki promove do defende labarik sira nia direito iha nasaun demokratiku, nune’e sira mos bele hetan proteksaun no atensaun ba sira nia moris nu’udar vida infantil. Tuir deklarasaun direito labarik nian, ne’ebe aprova no proklama iha Assembleia geral nasun unidas nian iha loron 20/11/1959, hateten katak labarik hotu ne’ebe sei iha vida infatil, moris tenki hetan proteksaun no responsabilidade maksima husi familia liu-liu inan-aman, maski balun moris hanesan defisiente ka aleizadu, atu nune’e labele hetan deskriminasaun iha ambiente ka fatin ne’ebe sira moris ba. Labarik sira mos tenki moris haksolok iha sosiedade, iha direito ba liberdade husi inan aman, tuir kualidade ema ida-idak nian, organizasaun voluntariu sira, autoridade lokal no governu atu rekonese labarik sira nia direito fundamental. Bazeia ba deklarasaun universal direitu labarik nian iha prinsipiu ne’ebe di’ak atu bele benefisia no iha valor ba direito labarik sira nian hanesan tuir mai ne’e: Prinsipiu 10 Labarik sira goza sira nia direito tomak ne’ebe fo sai iha deklarasaun. Signifika katak labarik hotu absolutamente la iha exesaun ruma, sai nain ba direito hirak ne’e, la iha deskriminasaun no distinsaun kona-ba rasa, kor, lingua, religiaun, opiniaun politika, mai husi nasaun ne’ebe, riku ka ki’ak, moris ho kondisaun ne’ebe oin seluk iha familia laran. Prinsipiu 20 Labarik sira hetan proteksaun espesial, iha oportunidade no fasilidade husi lei, desenvolvimentu fiziku, mental, moral, spiritual, liberdade no dignidade. Pronsipiu 30 Labarik ida-idak tenki iha naran no nasionalidade. Prinsipiu 40
  • 4. Labarik sira tenki hetan benefisiu previdensia social. Tenki moris saudavel. Prinsipiu 50 Labarik sira moris hanesan defisiente, iha direito atu hetan tratamentu ba saude no oportunidade atu simu edukasaun, maski ho kondisaun ne’ebe la favoravel. Prinsipiu 60 Atu labarik hotu senti sira nia moris perfeitu no harmonia ba sira-an rasik, presiza mos domin no komprensaun husi familia. Prinsipiu 70 Labarik hotu iha opurtunidade no direito principal atu simu edukasaun pelu menuz iha grau primariu, promove sira nia kultura geral, dezenvolve sira nia kapasidade atu sai hanesan juis kona-ba responsabilidade moral no social, sai nu’udar membru di’ak iha sosiedade. Prinsipiu 80 Labarik sira tenki sai imagem ne’ebe di’ak ba komunidade, liu-liu hatudu sira nia respeitu, relevante ho edukasaun ne’ebe sira aprende. Prinsipiu 90 Labarik hotu iha direito no proteksaun atu kontra kualker forma ne’ebe estraga no hatun sira nia dignidade no mentalidade hanesan: hahalok eksplorasaun, trafiku humanu, violasaun seksual, liu-liu iha area dezenvolvimentu fiziku, mental no moral. Prinsipiu 100 Labarik hotu iha direitu atu kontra hahalok ne’ebe bele hamosu deskriminasaun racial, religiaun,nst.
  • 5. LEI INTERNASIONAL Lei Internasional hanesan lei ne’ebe konesidu no uza ba nasaun barak iha mundu. Timor-leste mos adota no uza lei internasional, ho razaun katak atu kontrola no responsabiliza hahalok destendimentu ne’ebe hamosu krime, konflitu sosial, problema sosial, deskriminisaun, korupsaun ne’ebe mosu iha nasaun demokratiku ne’e. Tamba ne’e estadu Timor-Leste ho komitmentu boot ida, kolobara ho organizasaun internasional nian ne’ebe kunesidu ho naran International Convention on the Elimination of All Forms of Racia l ( UNESCO), hodi tau-matan no elimina problema social mak hanesan: labarik abandonadu sira ne’ebe la hetan oportunidade ba eskola, deskriminasaun rasial, igualdade generu, respeitu diginidade humana, diferensiasaun kultural no lingua, ajudu humanitariu ba kbiit laek sira, espesialmente rekonese direitu humanu, hanesan feto no labarik sira nia direitu. Lei untaet REGIME UNTAET UNTAET (The United Nations Transitonal Administration for East Timor), tuir Resolusaun Konsellu Seguransa ONU nian No.1272 1999, hetan mandatu ba tinan tolu hodi suporta transisaun ida ba independensia ho komponentes sira hanesan: a) komponente governansia no administrasaun publika, inkluindu elementu polisial internasional ida ho kapasidade too 1,640 ofisiais; b) komponente asistensia umanitaria ida no rehabilitasaun emergensia; c) komponente militar ida, ho kapasidade too 8,950 tropas no mos 200 observadores militares nian.‘Resolusaun ida nee kontinua re-interpreta tan iha Regulasaun UNTAET No.1999/1 kona Autoridade Administrasaun Transitoria iha Timor Leste. Autoridade UNTAET sai administrasaun interinu ida neebe akumula: autoridade lejislativu no eksekutivu hotu iha Timor-Leste, inkluindu administrasaun judisiariu, iha UNAET nia responsabilidade no exersiziu husi Administrador Transisional nian.Atu halao funsaun sira nee, Administrador Transitoria sei konsulta no koopera besik-liu ho representativu Povu Timor nian. Karik Representante Espesial Sekretariu Jeral ONU nian Matebian Sergio Viera de Melo husi Brasil no Sekretariu Jeral ONU nian Dr. Kofi Annan rasik, kopera ho povu Timor nian no nasaun de sul sira, maibe bain-hira servisu iha sistema ONU nia laran ida neebe ONU no Instituisaun Finansas internasionais sira sai osan moeda neebe mak sorin rua, Banku Mundial no Fundu Monetaria Internasional nian iha kbiit boot tebes no halo sira sai protagonistas ba agenda rekonstrusaun Timor nian, too loron remata, susar atu separa lideres ONU nian husi sistema sira nee. George 10Aditjondro (2001), akademiku Indonesia nian neebe respeitosu tebes hatoo opiniaun kritika katak Timor-Leste muda duni ona, maibe muda husi okupasaun Indonesia, tama fali ba kapitalismu global.‘Iha artigu ida seluk Aditjondro hateten tan: Timor oan sira sai dadaun bainaka iha sira nia rain rasik.‘Iha fulan Junu tinan 2002, UNTAET nia misaun remata ona. Involvimentu direta multilateral ONU nian transforma fali ba sistema ida seluk, ONU sai konselleru deit maibe sistema nee admite mos intervensaun direita-politika bilateral ba jestaun no politika Ministerial iha Republika Demokratika de Timor-Leste nian. Resolusaun Konsellu Siguransa Nasoes Unidas nian ho numeru 1272 nebe estabelese UNTAET ho poder tolu mak hanesan; a) poder legislativu, b) poder executivu, ho c) administrasaun Judicial nian.
  • 6. UNTAET mos iha missaun principal balun hodi hare liu kona-ba seguransa humanu importante liu mak oinsa atu tau matan ba feto sira ne’ebe la hetan proteksaun ka sempre hasoru presaun oin-oin iha sira moris hanesan violensia domestika/ violensia hasoru feto ne’ebe baibain afeta ba sira-nia familia no mos sosiedade. Ho problema, violensia domestika ne’ebe aumenta porcentazem aas iha timor-leste kada annual, nune’e iha loron 16 fulan Marsu 2001, Representante Organizasaun fetoTimor Loro Sa’e nian husu ba UNTAET atu halo komtimentu bo’ot kona ba partisipasaun feto sira nian iha prosesu politiku no edukasaun. Rede Feto Timor Loro Sa’e organiza demonstrasaun ida iha UNTAET nia odamatanoin iha Cidadi Dili, tanba iha loron 13 fulan Marsu, Konselhu Nasional rezeita kriteria nebe mak tau iha regulamentu eleitoral foun nebe hateten katak ba feto sira nian partisipasaun presiza deit minimal 30% iha asembleia konstituinte. Membru sira asembleia nian mos ema hili nain sira sei hili iha tinan ida ne’e nia laran. Rede Feto nian nebe mak hala’o demonstrasaun ne’e mos deklara katak “Waihira laiha prezensa feto nian eh reprezentasaun husi feto menus liu, nebe mak liu tiha 50 % husi populasaun, mak iha asembleia konstituinte mos sei ladun sai demokratiku. Konstituisaun nebe deit mak adopta asembleia konstituinte maibe laiha partisipasaun feto nian mak labele konsidera konstituisaun ida ne’e hanesa Povu Timor Loro Sa’e nian.” Rede Feto mos kritika Departementu ba Asuntu Politiku UNTAET nian tanba sira kontra fali desizaun nebe mak koalia kona ba minimal 30% ne’e, no mos kona ba seksaun 38 nebe mak sira aumenta teni ba proposta mak iha regulamentu laran,nebe sei kondisiona asistensia finansial ba partidu politiku sira hodi hala’o kampanya kandidatura ba feto nebe deit mak iha sira nia partidu laran. Maibe sentidu proposta ne’e rasik haka’as partidu politiku sira atu inklui mos feto sira, maibe pratikamente hanesa tau hela presu ba feto sira nian partisipasaun, nune’e mak labele efetiva liutan sira nian partisipasaun. Rede feto nian mos hateten katak “Asuntu politiku sira mos tenki buka hatene diak implikasaun negativa we iha proposta seksaun 38 nian laran nebe mak haré ba feto sira hanesa komoditi.” Rekomendasaun kona ba minimal 30% kuota feto nian nebe mak tau iha sektor oin-oin iha governu nian laran ne’e mosu kedas ona iha fulan Junho 2000 iha primeiru kongresu feto Timor Loro Sa’e nian. Lei Konstituisaun rdtl Aktualmente Timor-Leste hanesan Estadu direitu no demokratiku nu’udar estadu demokratiku no independente tenki harii prisipiu fundamental ba sistema governasaun nian ho objektivu katak: atu benefisia no fo vantazen boot ba povu no sidadaun hotu rai ida ne’e nian hodi alkansa sira nia moris liu- liu sira hakarak moris iha prosperidade, dezenvolvimentu nasional, progresu social estabilidade, ekonomia, edukasaun, saude nst . Espesialmente Estadu Timor-Leste ho politika ne’ebe di’ak hodi forma ninia lei rasik ne’ebe dadaun ne’e uza hodi fornese no kontrola aktividade governu no sidadaun nian ne’ebe konsagra tiha ona iha konstituisaun RDTL. Lei konstituisaun RDTL ne’ebe define no deklara kona-ba direito dever, liberdade no garantia fundamental sira , liu-liu oinsa atu tau matan no proteze feto no labarik sira mak hanesan: artigu 16: universalidade no igualdade, igualdade ba feto no mane, proteksaun ba labarik sira. Husi lei konstituisaun RDTL ne’e sei akumula povu no siadadaun tomak nia konsiensia oinsa atu respeita no fo valor nafatin ba lei no prinsipiu fundamental ne’ebe hakerek tiha ona iha konstituisaun ne’e rasik, liu-liu povu tenki hamutuk nafatin atu kolobora ho Estadu Timor-Leste hodi partisipa no promove Dezenvolvimentu Nasional, Progresu Social, Edukasaun, Ekonomia nst…
  • 7. LEI INDONESIA NIAN NE’EBE SEI UTILIZA IHA TIMOR-LESTE 1 . Lei 7/ 1976, relativa kona-ba Legalizasaun ba Integrasaun Timor Leste no Estado Unitário Repúblika Indonésia nian no Formasaun Província Timor Leste nian. 2 . Regulamentu Governo Nu 18/1991 kona-ba Dispozisaun iha conversaun direitu fundiáriu iha Província Timor Leste, ne’ebe halo Akordu com ho Lei Agrária Baziku 3. Regulamentu Governu nia Nu 19/1976 , kona-ba Governu Provincial no Regiaun Timor Leste Nian. 4 . Regulamento Governo, República Indonésia nian Nu 34 1992 Reatrazu Ba Aplikasaun no Dispozisaun Artigo 5 º nian (1) da regulasaun governamental iha 18, de 1991 DISPOZISAUN kona-ba conversaun direitu ba rai iha TIMOR LESTE Akordu ho lei baziku Direito Agráriu. 5. Rezolusaun Konsulta Popular Assembleia República Indonésia Nian Númeru V/Mpr/1999 Kona-Ba Referendu Iha Timor Leste. 6. Dekretu Presidencial Nu 25/2003 ON rekoila dadus populasaun provinsia timor-leste nian. 7. Deklarasaun Presidente Republika Indonésia, Numeru 112 no 107 tinan 1999 kona-ba deklarasaun rekoila fila-fali forsa armada ka militar indonesia nian iha provinsia timor- timur(osident) iha area fronteira. Dekretu Presidente República Da Indonésia NO 112 tinan 1999 kona-ba revogasaun dekretu Presidente nian Nu 107 /1999 kona-ba situasaun emergensia iha provinsia timor-leste. 8. Deklarasaun Presidenti Republika Indonésia Nomor 53 /2001 kona-ba forma/harii orgaun judisiariu hanesan HAK ASASI MANUSIA(HAM) AD HOC ba orgaun judisiariu no hala’o formasaun kona-ba Direitus Humanus ba AD HOC iha Tribunal Central kapital indonesia nian Jakarta Pusat. 9. Sitema Governansia Republika Indonesia numeru 5/2001kona-ba atu hapara funsionariu publiku no kansela tiha karta dekretu pensaun salariu ba eis funsionariu publiku durante periodu governasaun indonesia nian iha timor-leste. 10. Dekretu lei Nu 23/1978 rezolusaun ba problema forsa armada nian iha Timor-Leste . 11. Dekretu lei Nu 43/1985 ,halo revizaun kona-ba lei eleisaun ba implementasaun iha Timor- Leste.