knjižničar čitanje književnost izazovi moderno doba

1. DAMIRA BAŠIĆ
KNJIŽNIČAR U VIRTUALNOM OKRUŽENJU
-IZAZOVI MODERNOG DOBA
DIPLOMSKI RAD
MENTOR: doc.dr.sc.DINKA KOVAČEVIĆ

2. Sažetak odabrane teme
 TEHNOLOŠKI IZUMI I KREATIVNOSTI UMA
(prednosti i mane tehnološkog napretka)
 ČITANJE
(koliko i što se čita,prijeti li čitanju izumiranje,...)
 INFORMACIJSKO DRUŠTVO I UTJECAJ MEDIJA
(što je informacijska pismenost,kako se uči)
 PERCEPCIJA KNJIŽNIČARA U DRUŠTVU
(predrasude,stereotipi,napredak u „vidljivosti” struke)
 KNJIŽNIČAR JUČER,DANAS I U BUDUĆNOSTI
(počeci,današnje stanje i perspektiva)
 IZAZOVI VREMENA
(izazovi u struci nekad i danas)

3. 1.Tehnološki izumi i kreativnosti uma
Ljudska kreativnost i izumi :
 čine život lakšim
 daju više prostora i vremena
za ljudske potrebe koje nisu
egzistencijalne
 vrijeme medijske dominacije
 računala i slični uređaji
omogućuju lakše prenošenje
informacija i znanja

4. Ali.....
NEGATIVNI UČINCI
TEHNOLOŠKOG NAPRETKA
 Stvaranje nekritičkog uma
 „kauč generacija”
 nekritično prihvaćanje medijskih
sadržaja
 uređaji kao neizostavni dio života
 nekomunikacija uživo-paradoks
globalne umreženosti
 nemogućnost dubinskog čitanja

5.  Dokazana neuroplastičnost
mozga -multitasking koji
mijenja procese u
moždanim stanicama i
donosi kod osoba promjene
s dugoročnim posljedicama
 hiperaktivno „pregledanje”
teksta na ekranima umjesto
čitanja
 postčitateljska generacija-
ona koja je pismena,ali ne
čita

6. 2.Čitanje
 jedna od najsloženijih ljudskih aktivnosti
 preduvjet školske uspješnosti
 glavni čimbenik kognitivnog razvoja
 važan faktor verbalnih sposobnosti
 sve više u drugom planu naspram medija

7. VRSTE
ČITANJA:
1.informacijsko
2.evazivno
3.kognitivno
4.literarno

8. HOĆE LI KNJIŽEVNOST
PREŽIVJETI?
filmovi, interaktivne
računalne igre, televizijske
serije preuzimaju
narativnu ulogu
zastarjeli nastavni
programi književnosti u
školama
otežano fokusiranje na
dubinsko čitanje
nedostatak motivacije za
čitanjem

9. 3.Informacijsko društvo i utjecaj
medija
 Tim Berners Lee- WWW (World Wide Web,1994.god.)
 21.st. eksponencijalni rast korištenja Interneta
 mobilni telefoni kao neizostavan dio života
 porast broja računala u kućanstvima
 porast broja osobnih računala
 informacijska pismenost
 umreženost društva
 brz protok informacija
 cjeloživotno učenje

10. 2008. 2013.
Zastupljenost Interneta u kućanstvima R.Hrvatske
(% svih kućanstava)
45%
 porast od 20% u razdoblju od 5 godina
65%

11. FENOMEN GOOGLE-a
„Tko je odgovarao na sva pitanja prije Google-a?”
 osnovan 1996. na američkom sveučilištu Stanford
 od 2004.god multinacionalna kompanija
 u jednoj sekundi obrađuje 40 000 upita
 u jednom danu obrađuje 3.5 bilijuna pretraga
 u jednoj godini obrađuje 1.2 trilijuna pretraga
informacija

12. E-pošta,društvene mreže,e- knjiga,...
U ZEMLJAMA EU:
 e-knjiga unatoč ekološkim i inim prednostima još uvijek
nije preuzela primat nad papirnom knjigom
 samo 12-13% svih aktivnosti na internetu putem ručnih
uređaja odnosi se na čitanje ili „skidanje” e-knjiga
 najviše,oko 50% svih online aktivnosti na mobitelima i
tabletima odnosi se na aktivnosti vezane za elektronsku
poštu

13. KNJIŽNIČARSKA PROFESIJA I ZVANJE
U PROŠLOSTI
 nestručni kadar
 degradiranost struke
„nevidljivost” institucije
knjižnice u društvu
 nedostatak zakonske podloge
 nejasna percepcija o ulozi i
zadacima knjižničara
 uvriježeni stereotipi o
knjižničarima
DANAS
 stručnost djelatnika knjižnica
 stalno usavršavanje
 procvat i profesionalni uzlet
struke
 sudjelovanje u društvenom
životu
 zakonski okviri (Zakon o
knjižnicama (2009.),
Zakon o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (2012.))
 rušenje stereotipa kroz
pristupačnost i otvorenost

14.  poticati čitalačku i
informacijsku pismenost
 sudjelovati u odgojno
obrazovnim procesima i
promicati kulturne aktivnosti
POSLANJE
KNJIŽNIČARA :
 omogućiti korisnicima lakše
snalaženje s velikim brojem
informacija
 naučiti ih kako učiti
 motivirajuće djelovati na dobrobit
lokalne i šire zajednice
 iznalaziti načine kako zadržati
postojeće i privući nove
korisnike
 održavati knjižnicu „vidljivim”
dijelom svoje društvene sredine
 biti suradnik u cjeloživotnom
učenju

15. 4.Knjižničar jučer, danas i sutra
JUČER :
 počeci knjižničarske prakse u Hrvatskoj krajem 19.st
Ivan Kostrenčić-prvi obrazovani knjižničar
 Velimir Deželić-pokretač temeljite reorganizacije i
modernizacije poslovanja Kraljevske sveučilišne
knjižnice u Zagrebu 1911.
(jedine knjižnice u to vrijeme)
 najstarije školske knjižnice osnovane u gimnazijama u
Zadru i Senju (1808.god.)

16. DANAS:
 Strategija razvoja Republike Hrvatske „Hrvatska u
21.stoljeću” usvaja koncept cjeloživotnog učenja i
tri glavna oblika obrazovanja:
 formalno obrazovanje i odgoj,
 neformalno obrazovanje odraslih i
 samoobrazovanje

17. DANAS:
 umreženost knjižnica daje više mogućnosti
 obrazovanost knjižničara puno veća
 smanjenje financijskih sredstava iz godine u
godinu kao negativni trend i u svijetu
 tehnološki napredak stvara privid suvišnosti
knjižničarske struke

18. DANAS:
 problem nedovoljno razvijenog sustava
vrednovanja knjižnica ili njegovo nepostojanje
daje prostor manipulaciji političkim elitama da
odlučuju o knjižničnim budžetima

19. SUTRA :
 bojazan da će uređaji preuzeti mnoga radna mjesta i
zamijeniti stvarne ljude u mnogim segmentima života
 bojazan da će opadanjem čitanja doći i do smanjenja
broja knjižnica

20. 5.Izazovi vremena
 digitalna knjižnica
izazov klasičnim
knjižnicama zbog prostorne
ekonomičnosti,ekološke i
financijske isplativosti
 potrebno više kreativnosti i
intelektualnog napora
među knjižničarima kako bi
zadržali društveni,ali i
socijalni status koji struka
trenutno uživa

21. IFLA-ine Smjernice za
narodne knjižnice (2011.)
Brojni novi zadaci za
knjižničare uvjetovani
uvjetovani tehnološkim
napretkom i brzim
rastom količine slobodno
dostupnih informacija na
webu
UNESCO-v Manifest za
narodne knjižnice (1994.)
 potiče mjesne vlade da
podupiru razvoj narodnih
knjižnica
 vitalne značajke napretka
društva u
obrazovanju,kulturi,opismenja
vanju,informiranju
 Zbirke ne smiju biti izložene
cenzuri,ideološkim,političkim,
vjerskim i trgovačkim
pritiscima
 Projekt MIL (2007) Media and
Information Literacy-potiče
pojedince,zajednice i narode na
stvaranje povoljnog okruženja
za stjecanje novih znanja i
kompetencija građana

22. Zaključak

 užurbanost i pretjerana
upotreba elektronskih uređaja-
značajke globalnih promjena u
razvijenim društvima
 Internet jedan od uzroka
promjena
 eksponencijalni rast broja
upita na Google-u ,jedna od
indikacija da se sve manje
dubinski čita i studiozno
pristupa stjecanju znanja

23. Zaključak
 čitanje sigurna baza za stjecanje znanja
 čitanje je vid slobode za intelektualni rast (u antici
zabrana robovima,danas u totalitarnim društvima
zabrana ženama,ili cenzura na sadržaj za čitavo
društvo)
 informacijsko tehnološki napredak ima pozitivne i
negativne učinke na društvo
 brze promjene utječu na pojedinca koji se prilagođava
sporije nego što promjene od njega zahtijevaju

24. Zaključak
 zadaci knjižničara su sve brojniji kako bi
pomogli korisnicima da se lakše snađu u
ubrzanim tokovima razmjene informacija
 da nauče korisnike kako učiti
 raditi na „vidljivosti” u svojim sredinama
 promiču vrijednosti čitanja,tj.osnovne,ali i
informacijske pismenosti u svojim
sredinama
 surađuju sa školskim knjižnicama,kulturnim
ustanovama i udrugama

25. Kraj!