SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  20
Lanci ishrane,
Trofička piramida i
Biološka ravnoteža
• U svakoj biocenozi postoje dvije grupe
  organizama:autotrofi i heterotrofi,i tri nivoa
  ishrane:proizvodači,potrošači i razarači.
• Prvi nivo ishrane u biocenozi predstavljaju
  proizvođači.To su autotrofne zelene biljke
  koje su jedini proizvodači organskih tvari na
  Zemlji.Ovu hranu koriste heterotrofne
  životinje i neke parazitske biljke.
• Drugi nivo ishrane čine potrošači koji se
  hrane biljnom i životinjskom hranom.Medu
  potrošačima se razlikuju potrošaci prvog reda
  ili biljojedi,potrošači drugog reda ili mesojedi,
  potrošači trećeg reda ili veliki mesojedi.
• Među potrošače ubrajamo i poseban nivo
  ishrane -svaštojede i parazite.
• Treći nivo ishrane čine razarači koji
  razgrađuju uginule lešine biljaka i životinja
  do mineralnih tvari koje koriste potrošaci.To
  su bakterije,gljive i organizmi koji žive u
  stelji i u tlu.
• Ova tri nivoa ishrane omogućuju neprekidno
  kruženje tvari u prirodi.
Proizvođači



              Potrošači
  Razarači
Kruženje tvari u prirodi
Organizmi      Nivoi ishrane Tip ishrane
  biocenoze
  Autotrofni     proizvođači   Zelene biljke

  Heterotrofni   potrošači     Biljojedi
                               Mesojedi
                               Svaštojedi

  Razarači                     Bakterije
                               gljive


Organizmi i nivoi ishrane u biocenozi
Lanci ishrane u biocenozi
• Organske tvari koje stvaraju biljke u procesu
    fotosinteze prenose se kroz linealne nizove životinja
    potrošača.
•   Zelena biljka ili njeni djelovi uvijek je prva karika lanca
    ishrane,zatim slijedi niz životinja potrošača koje se
    hrane jedne drugima.Lanci ishrane mogu biti
    sastavljeni iz 5 ili 6 karika.
•   Naprimjer, list hrasta je proizvođač i prva karika
    lanca,gusjenica gubara je potrošač prvog reda ili
    biljojed,kukavica je potrošač drugog reda ili
    mesojed,jastreb kokošar je potrošač trećeg reda ili
    mesojed,i sova ušara je veliki potrošač cetvrtog reda,
    mesojed.
• Naprimjer,kraći lanac:
    lješnik- vjeverica-kuna ili duži s više karika: list
    hrasta-gusjenica gubara-kukavica-jastreb
    kokošar-sova ušara.
•   Ovaj tip lanca naziva se predatorski lanac ili
    lanac grabljivice.On obično završava velikom
    grabljivicom.
•   Međutim,u prirodnim uvjetima lanci ishrane nisu
    jednostavni i linealne građe,već se prepleću i
    povezuju jedan sistem,pa tada lanci čine spletove
    ili mreže lanaca ishrane.


      * * * U biocenozi uvijek ima mnogo
      proizvodača,a malo potrošača. * * *
Lanac grabljivice
Mreža lanca ishrane u šumi
• Ova činjenica može se vizuelno predstaviti trofičkom
    piramidom koja liči na našu planinsku kuću.U osnovi
    piramide,gdje po pravilu najveća površina,nastanjuju se
    zelene biljke - proizvodači.
•   Na prvom spratu nalaze se malobrojni potrošači,dok je
    na vrhu jedna velika grabljivica - mesojed.
•   Biomasa organizama samnjuje se od osnovice prema
    vrhu piramide.Takva piramida naziva se piramida
    biomase.Na svakoj korici gubi se 10% biomase i
    energije.
Piramida ishrane
Hranidbena piramida
Biološka ravnoteža
• Populacije biljaka i životinja u šumi su
  promjenjljive.U normalnim uvjetima
     sredine brojnost populacije koleba se
         oko srednje vrijednosti.Dijelovima
  hrasta
   hrani se nekoliko stotina životinja ne
  nanoseći mu u normalnim uvjetima nikakvu
  štetu.Poznata vam je i velika plodnost
  gubara,čija ženka odlaže oko 800 jaja u
  leglu.Neki insekti daju 2 do 3 pokoljenja
  mladih godišnje.Pri odsustvu
  ograničavajućih faktora brojnost populacije
  insekata narasta do katastrofalnih
  razmjera,pa i do uništenja biocenoze.
• Proces regulacije populacije
  prenamnoženih insekata odvija se pod
  uticajem automatskog mehanizma.Brojnost
  grabljivih životinja koje se hrane
  prenamnoženim insektima na normalnu
  brojnost,odnosno uspostavlja se
  samoregulativno biološka ravnoteža.
• Odnose ishrane organizama u biocenozi i
  biološku ravnotežu možemo predstaviti
  dijagramom pomoću strelica.Između dvije
  životinje koje utiču jedna na drugu stavlja se
  strelica.
• Da bismo prikazali da veći broj gusjenica gubara utiče
  na povećanje brojnosti kukavice,označavamo taj odnos
  znakom + ,dok povratno djelovanje kukavice na
  samnjenje brojnosti gusjenice gubara prikazujemo
  drugom strelicom u suprotnom smjeru i znakom - :


     - gusjenica gubara -> kukavica +
Najvažnije gradivo
• U svakoj zivotnoj zajednici postoje dvije
 grupe organizama:Autotrofni i heterotrofni i
 tri nivoa ishrane :potrosaci,proizvodaci,
 razaraci.Medu potrosacima postoje tri
 reda:biljojedi,mesojedi i svastojedi .Odnose
 ishrane u biocenozi mozemo predstaviti
 lancima ishrane i trofickom
 piramidom.Medu populacijama u biocenozi
 samoregulativno se uspostavlja bioloska
 ravnoteza ako dode do promjena brojnosti.

Contenu connexe

Tendances (20)

Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 
Biocenoza
BiocenozaBiocenoza
Biocenoza
 
Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
 
27 rast i razvoj
27 rast i razvoj27 rast i razvoj
27 rast i razvoj
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Paprati, prečice, rastavići
Paprati, prečice, rastavićiPaprati, prečice, rastavići
Paprati, prečice, rastavići
 
Lišaji
LišajiLišaji
Lišaji
 
Kicmenjaci
KicmenjaciKicmenjaci
Kicmenjaci
 
Koren
KorenKoren
Koren
 
Odnosi ishrane
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Odnosi ishrane
 
Organizacija tela životinja
Organizacija tela životinjaOrganizacija tela životinja
Organizacija tela životinja
 
Lišćarske listopadne šume
Lišćarske listopadne šumeLišćarske listopadne šume
Lišćarske listopadne šume
 
Mahovine
MahovineMahovine
Mahovine
 
Razmnozavanje biljaka
Razmnozavanje biljakaRazmnozavanje biljaka
Razmnozavanje biljaka
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
 
Sistematika i filogenija viših biljaka
Sistematika i filogenija viših biljakaSistematika i filogenija viših biljaka
Sistematika i filogenija viših biljaka
 
Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
 
Praživotinje amebe
Praživotinje amebePraživotinje amebe
Praživotinje amebe
 
Alge
Alge Alge
Alge
 
Zeljasti ekosistemi: livade i pašnjaci
Zeljasti ekosistemi: livade i pašnjaciZeljasti ekosistemi: livade i pašnjaci
Zeljasti ekosistemi: livade i pašnjaci
 

En vedette

Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineOsnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineIvana Damnjanović
 
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistema
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistemaZagađivanje i zaštita morskih ekosistema
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistemaIvana Damnjanović
 
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvareEkosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvareIvana Damnjanović
 
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaIvana Damnjanović
 

En vedette (8)

čUlo vida
čUlo vidačUlo vida
čUlo vida
 
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineOsnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
 
Ekologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmoviEkologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmovi
 
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistema
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistemaZagađivanje i zaštita morskih ekosistema
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistema
 
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvareEkosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
 
Biocenoze mora
Biocenoze moraBiocenoze mora
Biocenoze mora
 
Ekosistem
EkosistemEkosistem
Ekosistem
 
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
 

Similaire à Iman biologija

Similaire à Iman biologija (12)

Raznolikost živoga svijeta
Raznolikost živoga svijetaRaznolikost živoga svijeta
Raznolikost živoga svijeta
 
Vdocuments.mx ekoloski cimbenici
Vdocuments.mx ekoloski cimbeniciVdocuments.mx ekoloski cimbenici
Vdocuments.mx ekoloski cimbenici
 
Arthropoda (zglavkari)
Arthropoda (zglavkari) Arthropoda (zglavkari)
Arthropoda (zglavkari)
 
PRIRODA.DOCX
PRIRODA.DOCXPRIRODA.DOCX
PRIRODA.DOCX
 
Sišmiši i majmuni - Lovro Likar
Sišmiši i majmuni - Lovro LikarSišmiši i majmuni - Lovro Likar
Sišmiši i majmuni - Lovro Likar
 
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiPrimjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
 
Mikotoskini
MikotoskiniMikotoskini
Mikotoskini
 
Prezentacija 3
Prezentacija 3Prezentacija 3
Prezentacija 3
 
Životinjska raznolikost zavičaja
Životinjska raznolikost zavičajaŽivotinjska raznolikost zavičaja
Životinjska raznolikost zavičaja
 
Laboratorijske životinje
Laboratorijske životinjeLaboratorijske životinje
Laboratorijske životinje
 
Sensa 09 2012
Sensa 09 2012Sensa 09 2012
Sensa 09 2012
 
Evolucija
EvolucijaEvolucija
Evolucija
 

Plus de edinadina

Koštani sistem
Koštani sistemKoštani sistem
Koštani sistemedinadina
 
Nervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula pptNervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula pptedinadina
 
Bodljokosci ppt
Bodljokosci pptBodljokosci ppt
Bodljokosci pptedinadina
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)edinadina
 
Njega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca pptNjega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca pptedinadina
 
Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1edinadina
 
Prizemni sprat šume
Prizemni sprat šumePrizemni sprat šume
Prizemni sprat šumeedinadina
 
Sprat drveća
Sprat drvećaSprat drveća
Sprat drvećaedinadina
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeedinadina
 
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditeljaHromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditeljaedinadina
 
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjekaAnatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjekaedinadina
 
ćElija prezentacija
ćElija prezentacijaćElija prezentacija
ćElija prezentacijaedinadina
 
Travnjaci (1)
Travnjaci (1)Travnjaci (1)
Travnjaci (1)edinadina
 
Biologija cetinrske sume
Biologija cetinrske sumeBiologija cetinrske sume
Biologija cetinrske sumeedinadina
 

Plus de edinadina (17)

Koštani sistem
Koštani sistemKoštani sistem
Koštani sistem
 
Nervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula pptNervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula ppt
 
Bodljokosci ppt
Bodljokosci pptBodljokosci ppt
Bodljokosci ppt
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
 
Mekusci ppt
Mekusci pptMekusci ppt
Mekusci ppt
 
Njega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca pptNjega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca ppt
 
Mekusci ppt
Mekusci pptMekusci ppt
Mekusci ppt
 
Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1
 
Prizemni sprat šume
Prizemni sprat šumePrizemni sprat šume
Prizemni sprat šume
 
Sprat drveća
Sprat drvećaSprat drveća
Sprat drveća
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
List
ListList
List
 
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditeljaHromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
 
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjekaAnatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
 
ćElija prezentacija
ćElija prezentacijaćElija prezentacija
ćElija prezentacija
 
Travnjaci (1)
Travnjaci (1)Travnjaci (1)
Travnjaci (1)
 
Biologija cetinrske sume
Biologija cetinrske sumeBiologija cetinrske sume
Biologija cetinrske sume
 

Iman biologija

  • 1. Lanci ishrane, Trofička piramida i Biološka ravnoteža
  • 2. • U svakoj biocenozi postoje dvije grupe organizama:autotrofi i heterotrofi,i tri nivoa ishrane:proizvodači,potrošači i razarači. • Prvi nivo ishrane u biocenozi predstavljaju proizvođači.To su autotrofne zelene biljke koje su jedini proizvodači organskih tvari na Zemlji.Ovu hranu koriste heterotrofne životinje i neke parazitske biljke. • Drugi nivo ishrane čine potrošači koji se hrane biljnom i životinjskom hranom.Medu potrošačima se razlikuju potrošaci prvog reda ili biljojedi,potrošači drugog reda ili mesojedi, potrošači trećeg reda ili veliki mesojedi.
  • 3. • Među potrošače ubrajamo i poseban nivo ishrane -svaštojede i parazite. • Treći nivo ishrane čine razarači koji razgrađuju uginule lešine biljaka i životinja do mineralnih tvari koje koriste potrošaci.To su bakterije,gljive i organizmi koji žive u stelji i u tlu. • Ova tri nivoa ishrane omogućuju neprekidno kruženje tvari u prirodi.
  • 4. Proizvođači Potrošači Razarači
  • 6.
  • 7. Organizmi Nivoi ishrane Tip ishrane biocenoze Autotrofni proizvođači Zelene biljke Heterotrofni potrošači Biljojedi Mesojedi Svaštojedi Razarači Bakterije gljive Organizmi i nivoi ishrane u biocenozi
  • 8. Lanci ishrane u biocenozi • Organske tvari koje stvaraju biljke u procesu fotosinteze prenose se kroz linealne nizove životinja potrošača. • Zelena biljka ili njeni djelovi uvijek je prva karika lanca ishrane,zatim slijedi niz životinja potrošača koje se hrane jedne drugima.Lanci ishrane mogu biti sastavljeni iz 5 ili 6 karika. • Naprimjer, list hrasta je proizvođač i prva karika lanca,gusjenica gubara je potrošač prvog reda ili biljojed,kukavica je potrošač drugog reda ili mesojed,jastreb kokošar je potrošač trećeg reda ili mesojed,i sova ušara je veliki potrošač cetvrtog reda, mesojed.
  • 9. • Naprimjer,kraći lanac: lješnik- vjeverica-kuna ili duži s više karika: list hrasta-gusjenica gubara-kukavica-jastreb kokošar-sova ušara. • Ovaj tip lanca naziva se predatorski lanac ili lanac grabljivice.On obično završava velikom grabljivicom. • Međutim,u prirodnim uvjetima lanci ishrane nisu jednostavni i linealne građe,već se prepleću i povezuju jedan sistem,pa tada lanci čine spletove ili mreže lanaca ishrane. * * * U biocenozi uvijek ima mnogo proizvodača,a malo potrošača. * * *
  • 12.
  • 13.
  • 14. • Ova činjenica može se vizuelno predstaviti trofičkom piramidom koja liči na našu planinsku kuću.U osnovi piramide,gdje po pravilu najveća površina,nastanjuju se zelene biljke - proizvodači. • Na prvom spratu nalaze se malobrojni potrošači,dok je na vrhu jedna velika grabljivica - mesojed. • Biomasa organizama samnjuje se od osnovice prema vrhu piramide.Takva piramida naziva se piramida biomase.Na svakoj korici gubi se 10% biomase i energije.
  • 17. Biološka ravnoteža • Populacije biljaka i životinja u šumi su promjenjljive.U normalnim uvjetima sredine brojnost populacije koleba se oko srednje vrijednosti.Dijelovima hrasta hrani se nekoliko stotina životinja ne nanoseći mu u normalnim uvjetima nikakvu štetu.Poznata vam je i velika plodnost gubara,čija ženka odlaže oko 800 jaja u leglu.Neki insekti daju 2 do 3 pokoljenja mladih godišnje.Pri odsustvu ograničavajućih faktora brojnost populacije insekata narasta do katastrofalnih razmjera,pa i do uništenja biocenoze.
  • 18. • Proces regulacije populacije prenamnoženih insekata odvija se pod uticajem automatskog mehanizma.Brojnost grabljivih životinja koje se hrane prenamnoženim insektima na normalnu brojnost,odnosno uspostavlja se samoregulativno biološka ravnoteža. • Odnose ishrane organizama u biocenozi i biološku ravnotežu možemo predstaviti dijagramom pomoću strelica.Između dvije životinje koje utiču jedna na drugu stavlja se strelica.
  • 19. • Da bismo prikazali da veći broj gusjenica gubara utiče na povećanje brojnosti kukavice,označavamo taj odnos znakom + ,dok povratno djelovanje kukavice na samnjenje brojnosti gusjenice gubara prikazujemo drugom strelicom u suprotnom smjeru i znakom - : - gusjenica gubara -> kukavica +
  • 20. Najvažnije gradivo • U svakoj zivotnoj zajednici postoje dvije grupe organizama:Autotrofni i heterotrofni i tri nivoa ishrane :potrosaci,proizvodaci, razaraci.Medu potrosacima postoje tri reda:biljojedi,mesojedi i svastojedi .Odnose ishrane u biocenozi mozemo predstaviti lancima ishrane i trofickom piramidom.Medu populacijama u biocenozi samoregulativno se uspostavlja bioloska ravnoteza ako dode do promjena brojnosti.