1. Prijedlozi za reformu lokalne i
regionalne samouprave u
Hrvatskoj
Institut za javnu upravu
Zagreb, 16. studenoga 2011.
Prof. dr. sc. Ivan Koprić

6. Prijedlozi
• Pet samoupravnih regija koje služe i kao NUTS II jedinice:
- Zagrebačka (Grad Zagreb te južni i zapadni dio Zagrebačke
županije) – 1.037.162
- Primorsko-istarska (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-
senjska, Karlovačka i dio Sisačko-moslavačke) – 700.294
- Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,
Dubrovačko-neretvanska) – 862.869
- Slavonija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-
podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dio Sisačko-
moslavačke, dio Bjelovarsko-bilogorske) – 855.746
- Središnja Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-
zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, istočni
dio Zagrebačke) – 834.541
• Mjesna samouprava trebala bi omogućiti nastavak identiteta i
razvoja onih područja koja su sada konstituirana kao manje
općine i gradovi
• Forme autonomije i identiteta unutar regija za Istru,
Dubrovačko područje, Međimurje, Zadar, Zapadnu Slavoniju, itd.

7.  Prijedlozi
• Formiranje novih općina, prosječno većih od
sadašnjih, uz poštivanje specifičnosti velikih i većih
gradova, ali i drugih dijelova (izdvojeni otoci, i sl.)
• Jačanje oblika suradnje, uključujući obvezatnu
suradnju u npr. lokalnoj administraciji
• Uredi državne uprave trebaju se formirati u
regijama, tako da svaka regija ima jedan ured,
zadužen za obavljanje većine dekoncentriranih poslova
državne uprave
• Većinu područnih jedinica treba spojiti u urede
državne uprave, osim kad je to nemoguće (carina,
diplomatska predstavništva)
• Dio poslova državne uprave treba se prenijeti na
jedinice lokalne samouprave, naročito na velike i veće
gradove