Ovo je Ispit od prošle godine 2010. kod profesora Šegvića iz lokalne samouprave grupa A i B.

1. LOKALNA SAMOUPRAVA ISPIT GRUPA A I B
GRUPA B
1.Objasni pojam lokalne uprave i samouprave, razlike po Pusiću i Ivaniševiću ?
Pojam LOKALNI upućuje da su određeni poslovi spušteni na onu razinu koja je najbliža i
često najprimjerenija građanima u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih životnih interesa i
potreba. Razlikujemo 4 instituta:1. Lokalni sustav upravljanja 2. Lokalna zajednica
3. Lokalna uprava 4. Jedinice lokalne samouprave
E. Pusić- lokalna uprava predstavlja ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar države, dok
lokalna samouprava nastoji pronaći odgovore na pitanja kako jamčiti sklad između građanina
kao pojedinca i institucija, ali i između lokalnih zajednica i države.
Ivanišević- lokalna uprava upućuje na veći stupanj centralizacije i manju samostalnost
lokalnih jedinica u širi teritorijalni sistem.
Lokalna samouprava je poznata po širokoj autonomiji lokalnih jedinica i tzv. vertikalnoj diobi
vlasti u kojoj se lokalna samouprava javlja kao protuteža državnoj vlasti.
2.Čimbenici koji određuju veličinu lokalne zajednice-jedinice?
Prema Pusiću mreža lokalnih jedinica mora zadovoljavati slijedeće kriterije:
1 Obuhvatiti čitav državni teritorij bez ostatka
2 Približiti se što većoj jednakosti (po veličini i položaju)
3 Postići što veću ekonomsko-financijsku samodovoljnost svih jedinica
4 Olakšati pristup stanovništva lokalnim organima i službama.
Prema Perko-Šeparović potrebni su slijedeći čimbenici
1.geografski ili prirodni
2.Vremenski 3.ekonomsko-tehnički
4.politički 5.sociološki
6.upravni 7.F. urbanizacije
3. Lokalna samouprava u srednjem vijeku i navesti par županija toga doba?
Hrvatsko kraljevstvo u srednjem vijeku dijelilo se na dvije upravne vlasti:
Banovinu Dalmaciju i Hrvatsku, te Banovinu Slavoniju.
Svaka banovina dijelila se na županije a one na knežije i župe.
Struktura lokalne uprave bila je:
Gradski sudac – koji stoji na čelu cijele gradske uprave, a uz njega može biti najugledniji
gradski dekan
Gradska uprava – koja se sastojala od 12 senatora, koji čine magistrat i 22 vijećnika ili
prisežnika koji čine izabranu općinu, zatim gradski špan i folnogij, gradski notar, gradski
fiskuš idr. A neke od županija toga doba su: Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska...

2. 4. Izvršno tijelo lokalne i područne – regionalne samouprave?
Čine ga općinski načelnik, gradonačelnik i župan. Biraju se neposrednim izborima sukladno
posebnom zakonu na mandat od 4 godine, kao i njihovi zamjenici. Biraju ih svi birači s
prebivalištem u jedinici gdje se provodi izbori (imaju pravo glasovanja ako su prijavljeni
najmanje 6 mjeseci). Izbore raspisuje vlada. Mandat može prestati prije isteka u skladu sa
Zakonom o jedinicama lokalne i područne samouprave.
5. Francuska – pojam intendant?
Fr.model Lok.sam. datira od francuske revolucije i Napoleonovog carstva. Dominirala je
teorija o narodnim pravcima općine kao temeljne teritorijalne jedinice. Francuska je općine
oblikovala po načelu 1 naselje-1 općina, pa je zbog toga u Fr. izrazito velik broj općina.
Mogu se povezati u međuopćinske oblike: sindikate općina, distrikte i gradske zajednie.
Intendant je prethodnik Napoleonovog prefekta. U 15 st. on je bio kraljev agent,
administrativni sudac i nadzornik općinskog djelovanja.
6. Odnos dalmatinskih gradova s Venecijom (Mletačka vlast) nabroji statute i organe?
U 15.st. dalmatinski gradovi postaju sastavnim dijelom Mletačke republike (1420.-1797.). Na
čelu se nalazi Knez, on je Mlečanin plemićkog roda i staleža, izabire ga i postavlja Venecija.
Venecija je imala prevladavajući utjecaj na upravu srednjovjekovnih dalmatinskih gradova,
odnosno Venecija je imala pravo izbora načelnika, generalnih kapetana mora, providura itd.
Venecija je u Dalmaciji uvela i izgradila centraliziranu i suvremenu državnu upravu i vojsku.
Lokalna samouprava dalmatinskih srednjovjekovnih gradova ustrojavala se Statutom grada.
Takav statut bio je pravi mali ustav kojima se određuju prava, obveze i slobode gradova i
građana.
Statuti i organi:
Statut Splita – načelnik, Vijeće
Statut Dubrovnika – knez, Veliko i Malo vijeće
Statut Šibenika – knez, Veliko i Malo vijeće Vijeće 15-orice mudrih, Velika i Mala kurija
Statut Trogira – knez, Kurija, Veliko vijeće
Zadarski statut – knez, Veliko i Malo vijeće
Brački statut – knez, Veliko i Malo vijeće, Kurija
Korčulanski statut (najstariji dalm.statut) – Malo i Veliko vijeće
Hvarski statut – Veliko i Malo vijeće, skupština hvarske komune
7. Što je grad i županija ? (pojam općine, grada i županije prema zakonu)
Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih
mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana
zajedničkim interesima stanovništva.
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više
od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu
cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska
naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana
dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog
značenja.Iznimno, zbog povijesnih,gospodarskih i geoprometnih razloga, gradom se može
utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava navedenim uvjetima.

3. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu,
povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi
obavljanja poslova od područnog interesa.
8. Teritorijalni ustroj u RH u 19.stoljeću?
Organi gradske općine su: gradski načelnik, gradsko zastupstvo i magistrat.
Od 1861. g. hrvatski gradovi postali su samostalni municipiji. 1881. g. uređen je položaj onih
gradova koji imaju svoje posebno uređeno poglavarstvo podređeno neposrednoj zemaljskoj
vladi, a ne podžupaniji. Stanovnici grada su bili domaći ili stranci. Domaći su bili ili općinari
ili građani. Općinari su stalni članovi općine.
1875. govori se o čistoj političkoj upravi kod nas. Područje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije dijeli se na osam županija. Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1862. godine u
djelokrug potpune autonomije Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije pripadali su
zakonodavstvo i uprava za unutarnje poslove za bogoštovlje i nastavu te za pravosuđe.
9. Zakonski izvori koji reguliraju lokalnu i područnu (reg.) samoupravu?
- Ustav RH (čl. 132. 133.)
- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi(čl. 1. 8.)
- Zakon o financiranju LiPRS
- Zakon o područjima jedinica LiPRS
- Zakon o neposrednom izboru načelnika, gradonačelnika i župana
- Statut (jedinice LiPRS imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti
unutarnji ustroj i djelokrug poslova prema potrebama i mogućnostima)
10. Autonomno područje općine i grada – poslovi, ovlasti nadležnost ?
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja
kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni
državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
• uređenje naselja i stanovanje,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• komunalno gospodarstvo,
• brigu o djeci,
• socijalnu skrb,
• primarnu zdravstvenu zaštitu,
• odgoj i osnovno obrazovanje, • kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
• zaštitu potrošača,
• zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
• protupožarnu i civilnu zaštitu,
• promet na svom području
• te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

4. 11. Autonomno područje velikih gradova – poslovi, ovlasti nadležnost ?
Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska,
kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju
više od 35.000 stanovnika.
Obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to
osobito poslove koji se odnose na – (ovo je dodano na općine i grad):
• odgoj i obrazovanje,
• održavanje javnih cesta,
• izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu
dokumenata prostornog uređenja,
13. Autonomno područje županija –
Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog)
značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
• obrazovanje,
• zdravstvo,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• gospodarski razvoj,
• promet i prometnu infrastrukturu,
• održavanje javnih cesta, • planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova,
• izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu
dokumenata prostornog uređenja za podr. žup. izvan područja velikoga grada,
• te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
12. Opoziv načelnika općine, gradonačelnika i župana?
Općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihove zamjenike može razriješiti
predstavničko tijelo raspisivanjem referenduma o razrješenju u slučaju:
• kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela,
• kada svojim radom prouzroče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
znatnu materijalnu štetu.
Prijedlog za raspisivanje referenduma o razrješenju mo¬že podnijeti najmanje 1/3 članova
predstavničkog tijela.
Odluka o raspisivanju referenduma o razrješenju donosi se većinom glasova svih članova
predstavničkog tijela.
*****
Svima njima mandat prestaje po sili zakona:
• danom podnošenja ostavke,
• danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

5. • danom prav. sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora duže od 1 mj.
• danom prav. sudske presude kojom je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode
i prava čovjeka i građanina, RH i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
• danom odjave prebivališta s područja jedinice,
• danom prestanka hrvatskog državljanstva,
• smrću.
Predstavničko tijelo će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu RH o prestanku mandata
općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana radi raspisivanja prijevremenih izbora
za novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.
Ako je prestanak mandata nastupio u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori,
a prije njihovog održavanja, u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori,a do
kraja mandata poslove će obavljati njegov zamjenik. Ako prestane mandat zamjeniku
općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana neće se raspisivati prijevremeni izbori.
GRUPA A
1.Objasni zašto je Engleska kolijevka lokalne samouprave – nastanak prve župe?
U 7. i 8. Stoljeću javlja se župa kao najstariji oblik teritorijalne organizacije britanskog
prostora. Sve do 16.st.djelokrug župa bio je ograničen na poslove u svezi s crkvom i njenom
imovinom, dok se 30-tih godina 16. stoljeća djelokrug župe proširuje na javne poslove
lokalnog karaktera(održavanje lokalnih puteva i mostova), da bi u 17. stoljeću preuzeli skrb o
siromasima. U 18. stoljeću uvode tzv. ad hoc vlasti. 19. stoljeće predstavlja prekretnicu jer od
tada u poslovima koji su od općeg značenja za lokalno stanovništvo više ne sudjeluju svi
stanovnici župe, već određeni povlašteni sloj. Razvojem društvene diferencijacije župe
postaju preuzak okvir za brže i učinkovitije provođenje poslova lokalne uprave pa se javljaju
nove forme teritorijalne organizacije:
1. regionalna jedinica –county (kotar)
2. seoski i gradski distrikt (gradovi municipal borough)
3. župa –(parish) najniža razina
2.Šmidovnik – pojam lokalna zajednica, supstancijalni elementi?
Lokalna zajednica je takva teritorijalna društvena zajednica gdje na najnižoj razini nastaju
određene zajedničke potrebe stanovnika, koje se mogu riješiti samo na zajednički način.
Lokalna zajednica predstavlja prvu i najnižu razinu u hijerarhiji zajednica.
Supstancijalni elementi lokalne zajednice: 1.teritorij, 2. Stanovništvo, 3. Svijest ljudi o
njihovom zajedničkom pripadanju određenom teritoriju.
Lokalna zajednica ima ulogu nositelja lokalne samouprave.
Lokalna samouprava je prije svega pravnosistemska institucija koja određuje položaj lokalne
zajednice. Dva bitna i ključna određenja lokalne samouprave su:SOCIOLOGIJSKO I
PRAVNOSISTEMSKO.
Konstitutivni – gradivni elementi institucije lokalne samouprave su:
-Teritorijalni -Funkcionalni -Organizacijski -Materijalno-financijski -Pravni element

6. 3.Tipovi vlasti u gradovima SAD-a?
U gradovima SAD-a lokalna samouprava funkcionira na način da gradske vlasti služe izravno
potrebama naroda, ovlasti dobivaju od države, ali često djeluju i nezavisno od države.
Opća karakteristika je da svi gradovi imaju središnje vijeće koje biraju birači i izvršnog
dužnosnika.
Tri opća tipa gradske vlasti:
1.-Gradonačelnik i gradsko vijeće čine najstariji oblik gradske vlasti.
Gradonačelnik imenuje načelnike gradskih odjela i druge dužnosnike, ima pravo veta nad
gradskim uredbama, često je odgovoran za pripremu gradskog proračuna.
Gradsko vijeće odobrava uredbe, gradske zakone, određuje porezne stope za imovinu,
raspoređuje novac odjelima.
2.-Povjerenstvo objedinjuje zakonodavne i izvršne funkcije u jednu skupinu sa tri ili više
dužnosnika koji se biraju na gradskoj razini. Svaki povjerenik nadgleda rad jednog ili više
odjela.
3.-Gradski upravitelj (city manager)– predstavlja rješenje za sve veću složenost problema
urbanizacije zbog čega je potrebna stručnost za upravljanje, pa se zbog toga većina izvršnih
oblasti povjerava visokokvalificiranom i menadžerski osposobljenom profesionalcu. Njegova
uloga je i sastavljanje gradskog proračuna i nadzor nad radom većine odjela, on nema
vremenski ograničen mandat već svoju dužnost obavlja dok je gradsko vijeće zadovoljno
njegovim radom. Prvi gradovi: Dallas, Phoenix.
4. Počeci (prve) župe u hrvatskim zemljama i nabroji neke?
Prve župe u RH nastaju u 10. i 11. stoljeću koje su svoja imena dobila po položaju župa uz
rijeke, more, gore, polja, npr. primorska, kninska, ninska, bribirska, cetinska, zagorska
U najranijim počecima hrvatske države, oblik udruživanja u javnom životu bila je zadruga, a
to je skup svih bližih i daljih rođaka jednog roda koji ima zajednički imetak (djedina) i
zajedničkog glavara (starješina- najstariji član čitavog roda). Više zadruga čini pleme, a
zemlja na kojoj pleme prebiva zove se župa. Na čelu župe nalazi se župan - neposredno biran
iz plemena, uz njega su i podžupan, satnik i pristav. Župnik i satnik bili su suci župe, a pristav
izvršni organ. Organi gradske samouprave su gradska skupština i gradsko vijeće (vrhovna
upravna i zakonodavna vlast za grad i građanstvo).
Magistrat – gradsku izvršnu vlast činili su službenici: prior, tribunus, index, advocatus,
notarius je bio svećenik koji je sastavljao i pisao javne isprave.
vladareva vlast je bila ograničena u župama i gradovima.
5. Kraljevski slobodan grad-pojam? Slobodni gradovi su se dobivali na temelju akta kraljevski
privilegij (npr.kralj Koloman 1109.g. daje pravo trogiranima da njemu i njegovim
nasljednicima nisu obvezni na danak,dopušta im slobodu kretanja,imaju pravo birati biskupa
ili kneza isl.; kralj Bela IV Zlatnom bulom daje privilegije gradu Varaždinu: slobodan izbor
gradonačelnika, slobodno raspolaganje imovinom ako građanin nema potomstva, slobodan
izlaz iz grada...).
Prema Babcu slobodni grad označava visokoautonomnu gradsku općinu upravljanu po
vlastitim pravilima, zakonima i običajima, a „kraljevski slobodni grad“ označava
visokoautonomnu gradsku općinu koja dobije kraljevsku povlasticu slobodština.

7. Slobodni kraljevski gradovi u 18 stoljeću bili su Zagreb, Karlovac, Križevci, Koprivnica,
Varaždin, Osijek i Požega.
6. Navedi pojedina načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi?
Povelja je akt donesen u Strasbourgu 15.10.1985.g., naglašava pravo građana da sudjeluju u
vođenju javnih poslova. POVELJA ODREĐUJE:
1. da će se načelo lokalne samouprave priznavati u domaćem zakonodavstvu i gdje je moguće
provesti u ustavu.
2. da definiciju lokalne samouprave po kojoj ona znači pravo i sposobnost lokalnih vlasti, da u
skladu sa zakonom uređuje javne poslove u interesu lokalnog pučanstva.
3. određuje da će se ovlasti i dužnosti lokalni vlasti urediti ustavom ili statutom.
4. povelja naglašava načelo supsidijarnosti.
5. određuje da će javne poslove obavljati vlast najbliža građanima
6. određuje da lokalne vlasti mogu odrediti svoj unutarnji upravni ustroj.
7. utvrđuje uvjete obnašanja dužnosti na lokalnoj razini
8. povelja govori o nadzoru nad radom lok.vlasti s ciljem da se osigura zakonitost i ustavnost.
9. razrađuje problematiku financiranja lokalne vlasti, ona ima pravo na odgovarajuće izvore
financiranje u okviru svojih ovlasti.
10. predviđa zaštitu financijski slabijih lokalnih vlasti
11. o pravu lokalnih vlasti na udruživanje
12. predviđa i mogućnost pravne zaštite lokalne samouprave
7. Tko i na koji način vrši nadzor nad radom i aktima tijela jedinica lokalne i područne (reg)
samouprave i kontrola ?
Država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana vrši nadzor nad
zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne-regionalne samouprave.
Nadzor zakonitosti općih aktata koje donose predstavnička tijela općina, gradova i županije,
obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave,u
svom djelokrugu.
Vlada RH može općinama, gradovima, županijama oduzeti ovlasti za obavljanje poslova ako
općinski načelnik, gradonačelnik, župan ne postupaju po naredbama.
Na prijedlog sedišnjeg tijela državne uprave nadležnog za LiPRS Vlada RH raspustit će
predstavničko tijelo.
8. Koji su poslovi i ovlasti gradskog vijeća (predstavničko tijelo) ?
Predstavničko tijelo građana (općinsko vijeće, gradsko vijeće, županijska skupština) donosi
akte u okviru svog djelokruga te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i svojim
statutom.
Prema tome, gradsko vijeće:
- donosi statut Grada
- donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada
- bira i razrješava gradonačelnika i njegova zamjenika i članove gradskog poglavarstva
- uređuje ustrojstvo i djelokrug gradskih upravnih odbora
- osniva javne ustanove i dr.pravne osobe za obavljanje gospodarskih,društvenih, komunalnih

8. i dr.djelatnosti od interesa Grada
- obavlja i druge poslove koji su mu Zakonom stavljeni u djelokrug
9. Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su:
• općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
• prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava,
• prihodi od trgov. društava i drugih pravnih osoba u svom vlasništvu, ili gdje ima dionice
• prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo,
• novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zak.
• udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
• sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,
• drugi prihodi određeni zakonom.
Godišnji proračun općine, grada i županije dostavlja se Ministarstvu financija u roku od 15
dana od dana njegova donošenja. Ako se god.proračun za sljedeću godinu ne može donijeti
prije početka godine,vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od 3 mj.
Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko tijelo u skladu sa zakonom.
Ministarstvo financija, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica
lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.
10. Uvjeti za raspuštanje predstavničkog tijela (uvjeti i tko raspušta) ?
Vlada RH – na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu-
regionalnu samoupravu raspustit će predstavničko tijelo:
1- ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH
2- ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne i područne-regionalne samouprave
ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja
3- ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu,zakonu,dr.propisu ili zbog čestih povreda
zakona
4- ako iz nekih razloga trajno ostane bez min.br.članova potrebnih za rad i donošenje odluka
5- ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca
6- ako u zakonskom roku ne donese proračun, odnosno odluku o privremenom financiranju
7- ako u zakonom određenom roku ne donese prostorni plan.
Rješenje Vlade RH o raspuštanju predstavničkog tijela je konačno i stupa na snagu danom
objave u ,,NN“.Protiv rješenja Vlade RH ,predsjednik raspuštenog predstavničkog tijela može
podnijeti tužbu Upravnom sudu RH u roku od osam dana od objave rješenja.
Presuda Upravnog suda objavljuje se u ,,NN“.
Ako je Upravni sud odbio ili odbacio tužbu, Vlada će raspisati prijevremene izbore za
predstavničko tijelo u roku od 60 dana od dana objave odluke Upravnog suda RH u NN.
11. Nadležnost gradonačelnika i načelnika u predstavničkim tijelima?
Ovlasti:
- priprema prijedloge općih akata;

9. - izvršava ili osigurava izvršenje općih akata predstavničkih tijela;
- usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave u obavljanju poslova iz svog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad;
- upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (reg.)
samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom;
- odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina čija pojedinačna vrijednost je do
1.000 000 kn, ako prelazi 1.000 000 kn, tada donosi predstavničko tijelo lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave.
- Obavlja i druge poslove utvrđene statutom