etrušćani, predrimske civilizacije

1. ETRUŠĆANI

2. Etrušćani
• Narod su nepoznatog podrijetla – postoje teorije da su došli iz Male Azije ili s
Bliskog istoka, no najvjerojatnije su starosjedioci na prostoru današnje
centralne Italije (Toscana)
• kultura Villanova (između rijeka Arno i Tiber)
• U 9. st. pr. K. stvaraju vlastitu civilizaciju te u vrijeme kada Grci koloniziraju
talijansku obalu, postoje kao samostalna kultura na visokom razvojnom
stupnju
• Grcima su bili slični po društvenoj organizaciji – živjeli su u državama
gradovima (Veio, Cerverteri, Tarquinia, Arezzo, Volterra...) koje su bile
ujedinjene u savez ali bez naglašene prevlasti nekog grada
• Pismo su preuzeli od Grka, o njihovom govornom jeziku se ništa ne zna, nije
sličan niti jednom današnjem jeziku
• Grčki utjecaju vide se u njihovom likovnom izričaju, i to u vanjskim obilježjima –
jednostavnost oblika i kompozicije, stroga forma, realističan prikaz...
• Nisu nikada u potpunosti usvojili grčki smisao za sklad i harmoniju
• Velika razlika u odnosu na Grke je u shvaćanju smrti te zagrobnog života i
umjetnosti vezane za tu tematiku.

3. Zagrobni običaji i umjetnost
• Grci ne poznaju pojam zagrobnosti, oni vjeruju u zagrobni život (Had) i imaju
pogrebne običaje (pogrebne povorke i lomače) ali smatraju da smrću prestaje
svaka veza pokojnika s ovim svijetom, nemaju kult mrtvih.
• Etrušćani su posve okrenuti štovanju kulta mrtvih, gotovo sva njihova
umjetnost je vezana uz život poslije smrti kojeg smatraju nastavkom zemaljskog
života.
• U ranom razdoblju taj se život shvaća dosta vedro i optimistično, no oko IV. st.
pr. K. Tu vedrinu zamjenjuju tjeskoba i zabrinutost te strah od smrti (utjecaj
helenizma)
• Etrušćani grade nekoliko tipova grobnica koje zapravo predstavljaju kuće u
kojima pokojnik nastavlja svoj život.
• Razlikujemo dva osnovna tipa etrušćanskih grobnica – TUMULUS te
HIPOGEJ
• Pokojnike zakapaju sa nizom različitih predmeta – najčešće s velikom količinom
nakita te zavjetnih figurica (bronca, ljudski lik) kao i posuđa

4. Tumulus • Tumulusi su
podzemne grobnice u
obliku THOLOSA –
Cerverteri, pogrebni humci okruglih kamenih
građevina kupolastog
krovišta (sličnost s
mikenskim
grobnicama i
grobnim krugovima
nasutim zemljom)

5. Hipogej
• Hipogej je podzemna
prostorija bačvastog svoda
• Ima ulaz izduben u stijeni i
komoru ukopanu duboko
ispod zemlje
• Grobnice imaju zidne niše s
policama u koje su se
umetali sarkofazi ili urne s
pepelom pokojnika
• Sve etrušćanske grobnice
bogato su ukrašene
freskama i reljefima

6. Hipogej

7. Freske iz hipogeja u
Tarquiniji

8. Freske - slikarstvo
• Etrursko slikarstvo je isključivo
vezano za freske u pogrebnim
komorama
• Nastalo je pod grčkim
utjecajem i ima dosta sličnosti
s grčkim slikarstvom vaza
• Realističan prikaz, gipkost
likova, pokret (česta tema su
svirači, plesači, gozbe, ratnici,
slavlja, životinje) – sličnost i sa
kretskim slikarstvom i
temama
• Osjećaj radosti i naivnost
izraza
• Meki potezi, vedre boje
pastelnih tonova

9. • Likovi ljudi su
jednostavni i
stilizirani, najčešće
su naslikani u
profilu, bujnih
oblika
• Plošnost je bitna
karakteristika
• Česti su prikazi bilja i
krajolika
• Nema mitološkoh
tema niti religijskih
prikaza
• Slikarstvo je u
potpunosti
okrenuto prirodi i
životu te slavi život
pokojnika koji s
radošću prelazi u
zagrobni život

10. Kanoposi i sarkofazi – pogrebna skulptura
Kanopos
Kanopos, IV.st. pr. K, iz grada Chiusi
• Pogrebna žara s poklopcem, čuva
pepeo pokojnika
• Poklopac je izveden u obliku
pokojnikove glave sa zatvorenim
ustima i očima (simbol prekida veze
sa zemaljskim svijetom)
• Izraz pokojnikova lica je najčešće
opušten i smiren
• Kanopos se stavljao na police u
nišama, bogato ukrašene reljefima i
slikama – pokojniku je trebalo u
zagrobnom životu biti udobno

11. Sarkofazi
• Sarkofazi nisu bili kameni nego su
se najčešće izrađivali od pečene
gline koja se kasnije lakirala
• Poklopci sarkofaga često su bili
izrađivani u obliku kreveta ili
nekih drugih oblika ležaljki – Sarkofag iz Cerverterija, oko 500.g. pr.K
triklinija, ležaljki za ručanje itd.
• Na tim ležaljkama prikazani su
pokojnici u parovima (najčešće
muž i žena zajedno) kako se
odmaraju i uživaju
• Simbol nastavka obiteljske
harmonije i u zagrobnom životu
• Utjecali su na razvoj kasnijih
rimskih sarkofaga

12. • Jedan od rijetkih primjera etrurske Apolon iz Veia, oko
skulpture koji nije vezan za zagrobni život 500.g. pr.K
• Smatra se da je bio dio grupa skulptura koje
su krasile krov Apolonova hrama u Veju
• Nalik je grčkom kurosu no postoje znatna
odstupanja od stila grčke arhajske skulpture
• Kip karakterizira pokret koji nije
karakterističan za kurosa, odstupanje od
ukočenosti i statičnosti – Apolon je prikazan
napet i u nasrtaju, ispružene desne ruke te
napetih mišića tijela
• pokreti su mu ipak uravnoteženi
raskorakom koji mu omogućava stabilnost
• Sličnost s arhajskom skulpturom ogleda se u
pojednostavljenim oblicima, arhajskom
smješku te stilizaciji kose i odjeće
• Skulptura je izrađena od pečene gline

13. Himera iz Arezza
• Primjer etrurske brončane skulpture
• Prikazuje mitološko čudovište –
kombinacija lava, koze i zmije
• Simbol je mračnih sila koje treba
pobijediti
• Moćna skulpturalna forma,
jedinstvena i zaokružena
kompozicija, sinteza pokreta i sile –
same divlje naravi životinje i njenog
stvarnog pokreta
• Izraz animalne žestine i bijesa
• Stilizacija očita u obradi grive
• Unatoč mitološkoj temi (rijetkost
kod Etrušćana), nadasve realan i
naturalistički prikaz

14. Etrurski hram
• U donjoj zoni i temeljima građen od
kamena, gornji slijevi izgrađeni od
drva i oopeke
• Slični su arhajskim hramovima u
antama
• Stupovi ulaznog trijema su zbijeniji
no elegantniji od dorskih stupova,
izgrađeni su od drva i glatke su
površine, kružnog presjeka
• Za razliku od cele grčkog hrama,
cela etrurskog hrama je ukrašena i
otvorena posjetiteljima kojima je
ulaz u hram slobodan
• U hramu su se prinosile žrtve a
svećenici su iz utrobe životinja
proricali sudbinu