1. Vlaho Bukovac

2. Životopis
 Rođen u Cavtatu(4.srpnja 1885.) , a preminuo u
Pragu(23.travnja 1922.). Studirao je u Parizu i
ondje djelovao 15 godina(Pariška
faza).Dolaskom u Zagreb postaje središnja
ličnost umjetničkog i kulturnog života
grada.Djelovanje u zagrebu mu je najplodnije
doba njegovog rada (Zagrebačka faza).Zadnje
godine svog života provodi u Pragu kao
profesor umjetnosti.(U posljednjoj, praškoj fazi
slika i eksperimentira u
novousvojenoj poentilističkoj maniri)

3. Rad
 Ulje na platnu
 Grafika
 Povijesne teme
 Pejzaž
 Portreti

4. Gundulićev san
 1897.
 Ulje na platnu
 Nastala za vrijeme Hrvatskog narodnog
preporoda
 Sveučilišna knjižnica u Zagrebu

6. Hrvatski narodni preporod
 1896.
 Ulje na platnu
 Na slici su prikazani Ivan gundulić i drugi
reformatori kako se približavaju Ljudevitu
Gaju
 Hrvatsko narodno kazalište(svečani
zastor)
 Dimenzije su 125x222cm

8. Isus prijatelj malenih
 Ulje na platnu
 Tomislav grad

9. Zdravica
 1918.
 Ulje na platnu

10. Portreti

11. Vlahina životna galerija
 Vlaho je tijekom života susreo "galeriju"
svakojakih ljudi.
 Još u tinejdžerskim danima, za vrijeme
kratke mornarske karijere susreo se sa
sadizmom. Naime, omiljena zabava kapetan
broda na kojem je plovio bilo je mučenje
drugih. Najdrastičniji primjer u tom
smislu bilo je mučenje jastreba kojeg mu je
jedan mornar donio sa najvišeg jarbola.
Kapetan je naime ovoj plemenitoj ptici
njenim vlastitim kandžama probadao oči dok
nisu iscurile.

12.  Zanimljiv i nešto manje opasan bio je Vlahin
susret sa crnogorskim knezom Nikolom. Ovaj
lukavi čovjek koji je uspješno prijateljevao čak i
sa svojim neprijateljima, htio je da mu, tada već
slavni Vlaho Bukovac slika besplatno. Najprije je,
naručivši 40 portreta, svakom portretu spustio
cijenu za više od pet puta.Jedno vrijeme ga je čak
držao u kućnom pritvoru. Trinaest slika koje je
naslikao naplatio napravivši scenu na kneževskom
vjenčanju. Iako mu je Nikola s novcem čak dao i
odlikovanje Vlaho je, bojeći se kneževe osvete
pobjegao.

13.  U Zagrebu se suočio s poznatim "hrvatskim jalom"
tj. patološkom ljubomorom na tuđi uspijeh.
Naime, ponesen domoljubnim žarom, uspio je sa
nekoliko mladih umjetnika od hrvatske vlade
"iskamčiti" pristojnu svotu za izgradnju hrvatskog
paviljona koji je na međunarodnoj umjetničkoj
izložbi u Budimpešti sjajno prezentirao tadašnje
hrvatsko slikarstvo. Čak što više, od svega je
napravio uspjelu političku manifestaciju protiv
podređenog položaja Hrvatske u Monarhiji.

14. Veliki slikar na rubu ludila
 Ludilo ili u najmanju ruku mentalna "isčašenost"
neizbježni su pratioci svih umjetnika. Od Van Gogha
koji se sebi odrezao uho, do Kovačića ili Matoša koji
su život okončali u potpunom mentalnom rastrojstvu.
Slična opasnost prijetila je i poznatom hrvatskom
slikaru, Vlahi Bukovcu. O tome svjedoče njegove slike
"Spomen jedne obitelji" i "Ormar buduće slave",
nastale početkom XX. stoljeća u Pragu Prva
predstavlja glave njegove četvoro djece kako vise na
bijeloj pozadini, dok ih sa stolića u podnožju
promatraju glave slikara i njegove žene Jelice. Na
drugoj Bukovac je naslikao kuhinjski ormar na čijim su
policama leže nasumice naslagane glave ljudi koje je
poznavao

16. KRAJ