Izlaganje s okruglog stola na skupu
13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica - Knjižnice: kamo i kako dalje? (http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/program/211)
Plati i objavi! Novi trendovi u znanstvenom izdavaštvu
Bibliometrija i uloga knjižnica / Bibliometrics and the library role
1. Bibliometrija i uloga
knjižnica
Jadranka Stojanovski
Sveučilište u Zadru / Institut
Ruđer Bošković
13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica
Knjižnice: kamo i kako dalje?
Opatija, 15.-18.05.2013.
2. Bibliometrija
bavi se statističkom pravilnošću produkcije ili tijeka stvaranje i
komunikacije (znanstvene) informacije uobličene u neku vrstu
dokumenta ili publikacije
ne zahtjeva da se dokument pročita kako bi se donijeli općeniti
zaključci o relevantnosti, korisnosti ili utjecaju sadržaja ili
autora
3. važnost
stanje u Hrvatskoj
stanje u svijetu
metrika – različiti indikatori za različite razine prosudbe
mogućnosti
uloga knjižničara
zaključci
4. Važnost
ne samo u odnosu na Pravilnik o napredovanju
ne samo u odnosu na zahtjeve koji dolaze iz MZOŠ
praćenje znanstvene publicistike postaje zadaća svake
visokoškolske knjižnice koja promišlja o potrebama svojih
korisnika
koji su „najbolji” časopisi
tko je najcitiraniji znanstvenik?
koja su najproduktivnija, najcitiranija...područja znanosti
koautorstvo, ko-afilijacije, suradnja
gdje znanstvenici objavljuju?
5. Pravilnik
A1 i A2 radovi
različite indeksne baze podataka – nepoznavanje povijesti, uloge i
postupaka selekcije časopisa
npr. Web of Knowledge u prvoj verziji Pravilnika (društvene
znanosti)
kvantiteta, umjesto kvalitete (nema gradacije obzirom na zn.
zvanje)
složeniji indikatori – ne rješavaju problem, već potenciraju
nerazumijevanje osnovnih
prosudba kvalitete prema “pakiranju” – ulazi i u područje
društvenih znanosti
nova se pravila ne primjenjuju na one u (naj)višim zvanjima
od vremena zadnjeg izbora u zvanje znanstvenik se ravnao
postojećim (sada nepriznatim) pravilima
6. MZOS
počeci dijaloga, ali nedovoljna širina
obrasci s ponekad nejednoznačnim kategorijama podataka
(ipak, pomaci na bolje )
primjena indikatora – bez konkretnih i jasnih ciljeva i
preliminarnog modeliranja u različitim područjima znanosti
prosudbe i odluke temeljem (neujednačenih, krivih,
apsolutnih) brojeva, čija primjena je upitna čak i kad bi bili
ujednačeni, točni i relativni
7. “Citiranost u 2008.”
citati prikupljeni u 2008. svih prethodno objavljenih
radova ustanove? (7.600)
ukupna citiranost (do danas) radova objavljenih u
2008.? (3.400)
kumulativna citiranost do 2008. svih prethodno
objavljenih radova? (120.000)
razina autora pri prosudbi ustanove – bespotrebno
multipliciranje podataka
visoki stupanj suradnje unutar ustanove (koautorstvo) –
visoka razina dupliranja – “bolji” pokazatelji
8. Čuti možete svašta
možete li mi reći koliki je kumulativni impact factor od Pere
Perića?
zamisli, Marko ima 145 citata, a Pero samo 95!
Ivana je objavila rad u impact factor-u 3.5!!!
h-index Ivice je dva puta veći od h-index-a Damira
“kumulativni IF” ne postoji, niti na kojoj razini, a kamoli onoj autora, Marko možda radi u
području biomedicine, a Pero matematike (što bi uvjetno značilo da je Pero “bolji”), Ivana
možda piše u području fizike el. čestica gdje je to dobra vrijednost, a možda u području
ekonomije gdje bi to odgovaralo IF nekoliko najboljih časopisa u području, osim toga taj IF
nema direktne veze s kvalitetom tog određenog Ivaninog rada, Ivica možda objavljuje već
tridesetak godina, dok je Damir doktorirao tek prošle godine...
10. Baselines for Molecular Biology
0
100
200
300
400
0 2 4 6 8 10 12
Years after publication
Cumulativeno.citations
Baseline
top 10%
top 1%
Van Veller et al. 2008
11. Uloga visokoškolskih i znanstvenih knjižnica
odabir, nabava, organizacija, pristup
institucijski repozitoriji, otvoreni pristup
cjelovita publicistika ustanove na jednom mjestu
stalni monitoring publicistike matične ustanove
utjecaj na pouzdanost podataka
poznavanje znanstvene komunikacije – cjeloživotno učenje
edukacija korisnika
13. Izvori za citiranost:
Scopus
WoS
Google Scholar (sve bolji)
Pojedina područja znanosti: SPIRES, Scitation,
MathSciNet, CiteSeer, IEEE Xplore, Citebase
Chemical Abstract Service (CAS), SAO/NASA
Astrophysics Data System (ADS), RePEc ...
14. Moguće teškoće
baze podataka i njihova
(ne)kvaliteta
(ne)sadržaj
(ne)pokrivenost
interpretacija rezultata
razumijevanje tijeka znanstvene komunikacije u
pojedinim područjima
razlike između znanstvenih područja
razumijevanje različitih znanstvenih kultura
16. prosječan broj citata radova objavljenih u prethodne dvije
godine, uvjetno
Per Seglen još 1992. ustanovio da je 15% radova odgovorno
za 50% citata -> 85% radova ima manje citata od
prosjeka
statistički neobranjiv indikator “kvalitete” časopisa
primjer časopisa CA-Cancer Journal for Clinicians (JIF2011
=102)
41 pregledni i izv. znan. rad u 2009. i 2010. ukupno 4176 citata u
2011. 60% su prikupila samo dva (2) rada (ili ukupno 82% od
11700 citata)
potpuno neprimjeren kada se radi o pojedinačnim radovima
ili pojedinačnim autorima!!!
17. Nove mogućnosti
otvoreni pristup i internet
nove baze podataka i bibliometrijski pokazatelji
bolja kvaliteta
više znanstvenih područja
bolja pokrivenost
veći vremenski periodi
više pokazatelja
sveučilišta i organizacije koje donose znanstvene politike
prikupljaju vlastitu publicistiku u svrhu evaluacije
bolji alati za analizu podataka
30. Zašto knjižnice?
dobro poznavanje različitih oblika znanstvenih publikacija i
njihovih karakteristika
dobro poznavanje indeksnih publikacija, njihove povijesti i
njihovih karakteristika
dobro poznavanje metapodataka (povezano s dobrim
poznavanjem katalogizacije)
dobre vještine pretraživanja (povezano s dobrim poznavanjem
katalogizacije)
stalni monitoring publicistike ustanove
31. (Nove) kompetencije knjižničara
poznavanje bibliometrije
razumijevanje bibliometrije
poznavanje baza podataka
poznavanje statistike
interpretacija podataka
32. Umjesto zaključka
kriteriji su nužni
ne postoji objektivan (i pošten) indikator koji će oslikati
kvalitetu znanstvenika, projekta, ustanove...
prosudba prema više kriterija dati će objektivniju sliku od one
prema jednom
s brojevima kao apsolutnim vrijednostima kao indikatorima
kvalitete (bilo čega ili bilo koga) treba biti jako oprezan
peer review, tj. recenzija, još je uvijek najbolji način prosudbe
33. Bibliometrija i knjižnice
nema previše smisla diskutirati tome trebaju li bibliometrijske
usluge (barem na nekoj razini) postati knjižnične usluge
sve dok je bibliometrija važna našim korisnicima –
znanstvencima, nastavnicima, upravama – mora biti važna i
knjižnicama
uvodeći bibliometrijske usluge knjižnice ulaze i novo i
zanimljivo područje...ali i preuzimaju veliku odgovornost
kvantitativni pokazatelji nikada ne mogu nadomjestiti one
kvalitativne (peer review), ali ih mogu nadopuniti
34. Za bibliometriju je potrebna
infrastruktura!
ne smijemo zaboraviti na važnost izgradnje kvalitetnih zbirki!
ne smijemo zaboraviti na izgradnju institucijskih repozitorija
koji pohranjuju sve rezultate intelektualnih i drugih napora
ustanove
da bi pisali radove znanstvenici se moraju obrazovati,
istraživati, čitati...
35. I ZA KRAJ
pokažite da znate
čitajte kako biste znali još više
zadajte si razumne ciljeve
započnite manjim, pa krenite ka većem
pitajte kolegice/kolege koji znaju isto ili više
podučite kolegice/kolege koji znaju manje
radite transparentno
čim vam nešto nije logično, zaustavite se
pružite uvijek više nego što se traži
radite na osvješćivanju vaših korisnika i uprave - isplati se, ali
traži puno strpljenja