Predavanje o kulturnoj uslovljenosti obrazaca tekstualizacije namenjeno studentima Katedre za opštu lingvistiku Filološkog fakulteta u Beogradu koji pohađaju kurs "Antropološka lingvistika"
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
Obrasci tekstualizacije i kultura II
1. Jezik, kultura, smrt
Porodični oglasi i
kulturna uslovljenost obrazaca tekstualizacije
Jelena Kostić Tomović
Filološki fakultet, 16. decembar 2013.
2. Vrste teksta
• Proizvodeći tekstove članovi društvene/jezičke zajednice
reaguju na određene situacije/probleme.
• Kod situacija/problema koji se ponavljaju vremenom se
oblikuju odgovarajući obrasci reagovanja (vrste teksta).
• Ti obrasci reagovanja / vrste teksta postaju društvene
konvencije koje svaki član zajednice usvaja u toku
socijalizacije.
• To je znanje često empirijsko i članovi društvene/jezičke
zajednice ne bi umeli da ga ekspliciraju.
• Članovi društvene/jezičke zajednice konvencije vezane za
vrste teksta slede i onda kada uopšte nisu svesni njihovog
postojanja.
• Vrste teksta su prototipske kategorije.
2
3. Obrasci tekstualizacije –
kulturna uslovljenost
• Obrasci tekstualizacije obuhvataju:
1. vrste teksta (oblike, tipove),
2. makrostrukturu vrste teksta,
3. frekventnost elemenata makrostrukture,
4. mikrostrukturu vrste teksta i frekventnost elemenata
mikrostrukture;
• Obrasci tekstualizacije razlikujuse od jezika do jezika i od
kulture do kulture.
• Ko želi dobro da ovlada stranim jezikom pored
gramatike, leksike itd. mora da usvoji i obrasce
tekstualizacije.
3
10. Obrasci tekstualizacije i kultura
spontani
razvoj
vrste
teksta
• moguć (snažan) uticaj kulture
(tradicije, religije, običaja,
mentaliteta, poltičkih i
ekonomskih okolnosti itd.)
normirane
vrste
teksta
• uticaj kulture mali ili potpuno
isključen
10
11. Porodični oglasi
• novinski oglasi povodom rođenja deteta,
• novinski oglasi povodom veridbe,
• novinski oglasi povodom venčanja,
• posmrtni i komemorativni oglasi;
• čestitke povodom značajnih porodičnih događaja,
• obaveštenja o preseljenju,
• kontaktni oglasi itd.
11
12. Interesovanje čitalaca
• nepriznavanje čitalaca da obraćaju pažnju na porodične
oglase (tabu i/ili neprilična radoznalost);
• duga tradicija,
• značajan izvor prihoda za novine za novine i
• gubitak čitalaca u slučaju gašenja rubrike (primer lista
Luzerner Neueste Nachrichten, Lage-Müller 1995)
12
13. Posmrtni i komemorativni oglasi
• prisustvo u brojnim jezičkim/kulturnim zajednicama
• najduža tradicija
13
Austrija
Nemačka
18. Dosadašnja istraživanja –
etnologija i etnolingvistika
• Čolović, Ivan: Divlja književnost (1980)
• Rihtman-Auguštin, Dunja:
• Novinske osmrtnice (1978)
• Etnologija naše svakodnevice (1988)
• “Ponosni smo što smo te imali, a sada neizmerno tužni što
smo te izgubili” (1993)
• Junaci i klijenti (2000)
• Roćenović Lela: Rituali oko smrti poginulih boraca.
Primer Samobora (1992)
18
19. Dosadašnja istraživanja –
lingvistika
• Ivanetić, Nada: Čitulje u nemačkim i hrvatskim dnevnim
novinama (1994)
• Lebda, Renarda: Izražavanje vrednosti u tekstovima
čitulja. Na srpskom i poljskom materijalu (1998)
19
20. Posmrtni oglasi kao društvena
konvencija
• Posmrtni oglasi nastaju sa širenjem štampe i pismenosti.
• Posmrtni oglasi su deo rituala vezanih za smrt.
• Objavljivanje posmrtnih oglasa je znak poštovanja
određenih društvenih konvencija.
20
21. Nastanak i razvoj posmrtnih
oglasa
• U Nemačkoj se posmrtni oglasi javljaju sredinom
18. veka, kao poslovni oglasi (Ulmer
Intelligenzblatt 1753).
• U Srbiju i druge zemlje regiona posmrtni oglasi
dolaze krajem 19. veka sa nemačkog govornog
područja, pre svega s teritorije Austrougarske.
• Karakteristike posmrtni oglasa uslovljene su
tradicijom, ali su podložne promenama, tj.
prilagođavanju zahtevima aktuelnog trenutka.
21
35. Osnovne razlike između posmrtnih
oglasa u Srbiji, CG i Nemačkoj
I razlike u pogledu funkcije
II razlike u pogledu izražavanja emocija
35
36. Razlike u pogledu funkcije
Oblici posmrtnih oglasa - Srbija
Ravnopravna zastupljenost različitih oblika - nema uočljivo
dominantne funkcije:
• obaveštenja o smrti (22%),
• poslednji pozdravi (32%),
• zvanični posmrtni oglasi (5%),
• sećanja (24%) i
• pomeni (17%);
36
37. Razlike u pogledu funkcije
Oblici posmrtnih oglasa – Crna Gora
Dominantni oblici sećanja i pomeni − dominantna
komemorativna funkcija:
• obaveštenja o smrti (7%),
• poslednji pozdravi (22%),
• zvanični posmrtni oglasi (0,51%),
• sećanja (59%),
• pomeni (8%) i
• pomen + izjave zahvalnosti (0,38%);
37
38. Razlike u pogledu funkcije
Oblici posmrtnih oglasa – SR
Nemačka
Dominantan oblik obaveštenja o smrti – dominantna
informativna funkcija:
• obaveštenja o smrti (62%),
• zvanični posmrtni oglasi (14%),
• sećanja (2%) i
• izjave zahvalnosti (19%);
38
39. Razlike u pogledu izražavanja
emocija
• SR Nemačka: građanski model kulture – suzdržanost u
ispoljavanju emocija;
• Srbija: paralelna egzistencija građanskog i ruralnog
kulturnog modela – suzdržanost u ispoljavanju emocija i
društveno propisano ispoljavanje emocija;
• Crna Gora: dominacija ruralnog kulturnog modela –
snažno prisustvo društveno propisanog ispoljavanja
emocija;
39
40. Posmrtni oglasi i tužbalačka
komunikacija
Toposi tužbalačke komunikacije
(Čolović 1980):
• toposi koji se tiču objašnjavanja uzroka smrti,
• toposi koji se tiču vrednovanja mrtvih,
• toposi koji se tiču života ožalošćenih nakon pretrpljenog
gubitka,
• toposi koji „ograničavaju dejstvo smrti“;
40