SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  15
Z V U K
na webu
Što je zvuk i kako nastaje?
 Fizikalna definicija: zvuk je gibanje valova
u nekom elastičnom mediju(npr. zrak,
voda)
 Nastaje titranjem čestica-> niz pobuđenih
čestica stvara zvučni val
 Prijenos zvučnih valova nije moguć u
vakuumu, potreban je materijalni medij
Karakteristike zvučnog vala
 Brzina širenja: brzina kojom se titranje čestica širi
kroz određenu tvar (npr. voda :1440m/s pri 10° C)
 Frekvencija : broj valova zvuka u sekundi
 Valna duljina : omjer brzine i frekvencije
 Amplituda : veća amplituda ->veća razina signala
 Tlak
 Intenzitet(jakost)
 Faza: trenutna udaljenost čestice koja titra od
ravnotežnog položaja
 Harmonijski sadržaj
 Ljudsko uho čuje
zvukove u
frekvenciji od 20Hz
do 20 000Hz
O zvuku
 Zvuk dijelimo na:
 Šum : nepravilno,
neperiodičko titranje. Nastaje
nepravilnim titranjem zvučnog
vala uz stalnu promjenu
frekvencije
 Ton: nastaje pravilnim
titranjem zvučnog vala, a
frekvencija je stalna
 Prasak: kratkotrajni zvučni
impuls ogromne snage
Zvuk na računalu
 Za spremanje zvuka na računalo, mora se
izvršiti pretvorba iz analognog u digitalni
oblik (proces digitalizacije)
 Najprije se zvuk pretvara u električki signal
pomoću mikrofona, a zatim taj električki
signal u digitalni oblik
zvučna kartica
 Obrnuti proces je
reprodukcija zvuka
MID (Musical Instrument
Digital Interface)
 Standard razvijen 1980-
tih godina
 Ne sadrži samo muziku,
već i upute kako
računalo treba odsvirati
tu muziku
 Sintetizator: generator
zvuka koji mijenja
visinu,boju i glasnoću
tona. Sastavni dio
zvučne kartice ili vanjski
 Definira ID kodove za
128 glazbala i zvukova
 MIDI upute mogu se slati
na više kanala što
omogućuje istovremeno
sviranje više različitih
glazbala sintetizatora
 Za reprodukciju na
računalu potreban je
program namijenjen
reprodukciji zvuka
Digitalni audio
 Predstavlja stvarni
zvuk
 Dobiva se
digitalizacijom
realnog zvuka
 Sampling(uzorkovanj
e)- uzima se tisuće
uzoraka zvuka u
sekundi i bilježe
parametri zvuka u
svakom od njih
 Broj uzoraka u sekundi
naziva se frekvencija
uzorkovanja,a mjeri se
u hercima(Hz) ili
kilohercima(kHz)
 Uglavnom se koriste
44,1 KHz, 22 ,05 KHz i
11, 025 KHz
 Na kvalitetu digitalnog
audia najviše utječe
frekvencija
uzorkovanja i veličina
uzoraka
MIDI
prednosti nedostaci
 Mnogo manje
datoteke nego za
digitalni audio(čak
200 do 1000 puta)
 Na web stranicama
se brže učitavaju jer
su manji
 Veća mogućnost
obrade i uređivanja
zvuka
 Zvuk kod MIDI audia
ovisi o kvaliteti zvučne
kartice, te neki
instrument može puno
drugačije zvučati na
različitim računalima
 Ne može se upotrijebiti
za reprodukciju govora
 Manji izbor softvera i
sistemske podrške nego
za digitalni audio
Formati audio datoteka
 MIDI audio (.mid, .midi)
 Wav (.wav)
 CD audio (.cda)
 MP3 audio (.mp3)
 RealAudio(.ra)
 Audio Interchange File Format(.aiff)
 Windows media audio codec(.wma)
Komprimiranje zvuka
 Zvuk na webu treba biti što manje veličine
radi bržeg učitavanja, javlja se potreba za
komprimiranjem zvuka
 Kodek: Uređaj koji komprimira i dekomprimira
zvuk
 Sažimanje podataka : postupak kodiranja
podataka na takav način da konačni rezultat
kodiranja ima manje bitova od originala.
Sažimanjem se zauzima manje mjesta u
memoriji ali se gubi na kvaliteti zvuka.
Oblici zvuka na web
stranicama
 Govor, glazba u pozadini, zvučni efekti
 Čini stranicu zanimljivijom
 Treba imati na umu da ne vole svi korisnici istu
glazbu, ne treba biti napadan kod odabira
pozadinske muzike
 Metode izvođenja: download zvuka i
streaming( datoteka se ne sprema na
računalo)
Literatura
 Internet
 Materijali s kolegija Multimedijski sustavi

Contenu connexe

Tendances

Racunarska grafika
Racunarska grafikaRacunarska grafika
Racunarska grafikaOlynx
 
Подела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласаПодела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласаFilip Čavić
 
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjeka
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjekaUticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjeka
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjekaRusmir Gadžo
 
Zastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoZastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoЗоран К.
 
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљиштаЗагађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљиштаprijicsolar
 
Informacije i komunikacije
Informacije i komunikacijeInformacije i komunikacije
Informacije i komunikacijeXhelal Bislimi
 
Elektromagnetna indukcija
Elektromagnetna indukcijaElektromagnetna indukcija
Elektromagnetna indukcijaradovicpb
 
Zagadjivanje i zaštita hrane
Zagadjivanje i zaštita hraneZagadjivanje i zaštita hrane
Zagadjivanje i zaštita hraneEna Horvat
 

Tendances (20)

Racunarska grafika
Racunarska grafikaRacunarska grafika
Racunarska grafika
 
Подела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласаПодела електромагнетних таласа
Подела електромагнетних таласа
 
Buka
BukaBuka
Buka
 
инфразук и ултразвук
инфразук и ултразвукинфразук и ултразвук
инфразук и ултразвук
 
Akustika 2
Akustika 2Akustika 2
Akustika 2
 
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjeka
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjekaUticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjeka
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjeka
 
Biljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.pptBiljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.ppt
 
Zastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoZastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zastita i zagadjenost vazduha [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
 
Skripta audaciti
Skripta audacitiSkripta audaciti
Skripta audaciti
 
Vezivanje otpornika
Vezivanje otpornikaVezivanje otpornika
Vezivanje otpornika
 
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљиштаЗагађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
 
Osjeti
OsjetiOsjeti
Osjeti
 
čUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnotežečUlo sluha i ravnoteže
čUlo sluha i ravnoteže
 
Informacije i komunikacije
Informacije i komunikacijeInformacije i komunikacije
Informacije i komunikacije
 
Fotosinteza
FotosintezaFotosinteza
Fotosinteza
 
Obrada digitalnog zvuka
Obrada digitalnog zvukaObrada digitalnog zvuka
Obrada digitalnog zvuka
 
Elektromagnetna indukcija
Elektromagnetna indukcijaElektromagnetna indukcija
Elektromagnetna indukcija
 
Zagadjivanje i zaštita hrane
Zagadjivanje i zaštita hraneZagadjivanje i zaštita hrane
Zagadjivanje i zaštita hrane
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Подела гласова
Подела гласоваПодела гласова
Подела гласова
 

En vedette (20)

Микровълни
МикровълниМикровълни
Микровълни
 
Infrazvuk i-ultrazvuk
Infrazvuk i-ultrazvukInfrazvuk i-ultrazvuk
Infrazvuk i-ultrazvuk
 
Oscilacije, talasi i zvuk
Oscilacije, talasi i zvukOscilacije, talasi i zvuk
Oscilacije, talasi i zvuk
 
Zvuk1
Zvuk1Zvuk1
Zvuk1
 
Ultrazvuk
UltrazvukUltrazvuk
Ultrazvuk
 
preInfrazvuk ultrazvuk
preInfrazvuk ultrazvukpreInfrazvuk ultrazvuk
preInfrazvuk ultrazvuk
 
Zvuk 1
Zvuk 1Zvuk 1
Zvuk 1
 
Istorijski razcvoj elektormagnetih talasa kraj
Istorijski razcvoj elektormagnetih talasa krajIstorijski razcvoj elektormagnetih talasa kraj
Istorijski razcvoj elektormagnetih talasa kraj
 
Spektar kraj
Spektar krajSpektar kraj
Spektar kraj
 
Valovi zvuka 11
Valovi zvuka 11Valovi zvuka 11
Valovi zvuka 11
 
Zakon očuvanja energije 11
Zakon očuvanja energije 11Zakon očuvanja energije 11
Zakon očuvanja energije 11
 
Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...
Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...
Hemija r3 karboksilne_kiseline_nomenklatura_nalazenje_dobijanje_i_fizicke_oso...
 
Oscilatorno kretanje
Oscilatorno kretanjeOscilatorno kretanje
Oscilatorno kretanje
 
Infrasound & Ultrasound
Infrasound & UltrasoundInfrasound & Ultrasound
Infrasound & Ultrasound
 
кретање производи
кретање производикретање производи
кретање производи
 
Kretanje ii
Kretanje iiKretanje ii
Kretanje ii
 
Physics Sounds.
Physics Sounds.Physics Sounds.
Physics Sounds.
 
Presentation of science (sound)
Presentation of science (sound)Presentation of science (sound)
Presentation of science (sound)
 
Multimedia tools (sound)
Multimedia tools (sound)Multimedia tools (sound)
Multimedia tools (sound)
 
Sound - Physics
Sound - PhysicsSound - Physics
Sound - Physics
 

Zvuk

  • 1. Z V U K na webu
  • 2. Što je zvuk i kako nastaje?  Fizikalna definicija: zvuk je gibanje valova u nekom elastičnom mediju(npr. zrak, voda)  Nastaje titranjem čestica-> niz pobuđenih čestica stvara zvučni val  Prijenos zvučnih valova nije moguć u vakuumu, potreban je materijalni medij
  • 3. Karakteristike zvučnog vala  Brzina širenja: brzina kojom se titranje čestica širi kroz određenu tvar (npr. voda :1440m/s pri 10° C)  Frekvencija : broj valova zvuka u sekundi  Valna duljina : omjer brzine i frekvencije  Amplituda : veća amplituda ->veća razina signala  Tlak  Intenzitet(jakost)  Faza: trenutna udaljenost čestice koja titra od ravnotežnog položaja  Harmonijski sadržaj
  • 4.  Ljudsko uho čuje zvukove u frekvenciji od 20Hz do 20 000Hz
  • 5. O zvuku  Zvuk dijelimo na:  Šum : nepravilno, neperiodičko titranje. Nastaje nepravilnim titranjem zvučnog vala uz stalnu promjenu frekvencije  Ton: nastaje pravilnim titranjem zvučnog vala, a frekvencija je stalna  Prasak: kratkotrajni zvučni impuls ogromne snage
  • 6. Zvuk na računalu  Za spremanje zvuka na računalo, mora se izvršiti pretvorba iz analognog u digitalni oblik (proces digitalizacije)  Najprije se zvuk pretvara u električki signal pomoću mikrofona, a zatim taj električki signal u digitalni oblik zvučna kartica  Obrnuti proces je reprodukcija zvuka
  • 7.
  • 8. MID (Musical Instrument Digital Interface)  Standard razvijen 1980- tih godina  Ne sadrži samo muziku, već i upute kako računalo treba odsvirati tu muziku  Sintetizator: generator zvuka koji mijenja visinu,boju i glasnoću tona. Sastavni dio zvučne kartice ili vanjski  Definira ID kodove za 128 glazbala i zvukova  MIDI upute mogu se slati na više kanala što omogućuje istovremeno sviranje više različitih glazbala sintetizatora  Za reprodukciju na računalu potreban je program namijenjen reprodukciji zvuka
  • 9. Digitalni audio  Predstavlja stvarni zvuk  Dobiva se digitalizacijom realnog zvuka  Sampling(uzorkovanj e)- uzima se tisuće uzoraka zvuka u sekundi i bilježe parametri zvuka u svakom od njih  Broj uzoraka u sekundi naziva se frekvencija uzorkovanja,a mjeri se u hercima(Hz) ili kilohercima(kHz)  Uglavnom se koriste 44,1 KHz, 22 ,05 KHz i 11, 025 KHz  Na kvalitetu digitalnog audia najviše utječe frekvencija uzorkovanja i veličina uzoraka
  • 10. MIDI prednosti nedostaci  Mnogo manje datoteke nego za digitalni audio(čak 200 do 1000 puta)  Na web stranicama se brže učitavaju jer su manji  Veća mogućnost obrade i uređivanja zvuka  Zvuk kod MIDI audia ovisi o kvaliteti zvučne kartice, te neki instrument može puno drugačije zvučati na različitim računalima  Ne može se upotrijebiti za reprodukciju govora  Manji izbor softvera i sistemske podrške nego za digitalni audio
  • 11. Formati audio datoteka  MIDI audio (.mid, .midi)  Wav (.wav)  CD audio (.cda)  MP3 audio (.mp3)  RealAudio(.ra)  Audio Interchange File Format(.aiff)  Windows media audio codec(.wma)
  • 12. Komprimiranje zvuka  Zvuk na webu treba biti što manje veličine radi bržeg učitavanja, javlja se potreba za komprimiranjem zvuka  Kodek: Uređaj koji komprimira i dekomprimira zvuk  Sažimanje podataka : postupak kodiranja podataka na takav način da konačni rezultat kodiranja ima manje bitova od originala. Sažimanjem se zauzima manje mjesta u memoriji ali se gubi na kvaliteti zvuka.
  • 13.
  • 14. Oblici zvuka na web stranicama  Govor, glazba u pozadini, zvučni efekti  Čini stranicu zanimljivijom  Treba imati na umu da ne vole svi korisnici istu glazbu, ne treba biti napadan kod odabira pozadinske muzike  Metode izvođenja: download zvuka i streaming( datoteka se ne sprema na računalo)
  • 15. Literatura  Internet  Materijali s kolegija Multimedijski sustavi