2. Razmnožavanje životinja
Životinje imaju dva glavna cilja: da nađu hranu i
partnera. Da bi ostvarile ove ciljeve moraju da
prežive sve čime ih napada okruženje, od
ekstremnih vremenskih neprilika, kao što su
poplave i suše, do gladnih predatora. Moraju da
nađu dovoljne zalihe hrane, a povrh toga da
lociraju partnera pre rivala. Ako pronađu dovoljno
hrane a ne uspeju da stvore potomstvo, njihova
borba za opstanak biće uzalud protraćena.
3. Roditeljska briga
Stepen brige koju potomstvo dobija od roditelja mnogo varira.Postoji
potreban kompromis izmedu količine korisne nege koju roditelji mogu
da daju svakom mladunčetu, broja mladunčadi koje mogu da stvore i
koliko redovno mogu da stvaraju potomstvo.Sisari mnogo ulažu u
roditeljsku negu,dojeći mladuncad posle njihovog rodenja, dok vecina
vodozemaca ili gmizavaca nikada ne sretnu svoje roditelje.
Dojenjem sisari obezbeduju da njihova mladunčad narastu toliko da
mogu da se staraju o sebi. Opšte uzev,mladi ostaju s majkom dok njoj
ne dođe vreme da donese na svet sledeću mladunčad - barem mesec ili
dva dana. Medutim, kod mnogih vrsta,ukljucujući ljude, mladi ostju s
roditeljima mnogo godina. Druge vrste životinja sprovode drugu
strategiju,donoseći na svet mnogo mladih kojima ostaje da se staraju
sami o sebi. Velika većina kod svakog legla jaja - kojih može da bude
na stotine i cak na hiljade - ugine pre nego što odraste, a mnoga se čak
nikada ne izlegu.Tako je,na primer,procenat preživljavanja žaba veoma
nizak.
4. Roditeljska briga
Životinje koje žive u složenim društvima, kao što su
slonovi,majmuni i ljudi,obicno stvore po jednog
potomka svakih nekoliko godina.Roditelji usmeravaju
energiju na zaštitu i podizanje mladih, dajući im veliku
šansu da prežive. Životinje koje žive kratko, kao žto su
miševi,zecevi, gmizavci i vodozemci uopšte, moraju
brzo da se razmnožavaju da ne bi protraćile život.One
rađaju veliki broj mladih i ne gube vreme ni na šta
drugo nego na goli minimum roditeljske nege.Ako su
uspešne, ove životinje mogu da se razmnožavaju
neverovatno brzo.
5.
6. Razmnožavanje biljaka
Razmnožavanje predstavlja sposobnost živih bića
da ostavljaju potomstvo čime se osigurava
održavanje biološke vrste. Kod biljaka se sreću
različiti tipovi razmnožavanja od proste deobe pa
sve do obrazovanja specijalizovanjih delova koji
služe samo za razmnožavanju.
Svi načini razmnožavanja mogu se svrstati u tri
osnovna tipa:
vegetativno
bespolno
polno.
Bespolnim i vegetativnim razmnožavanjem
potomačke jedinke su genetički istovetne kao i
roditeljske. Polnim razmnožavanjem se u
potomcima postiže kombinacija gena dva
roditeljska organizma.
7. HVALA NA PAŽNJI !!
Tijana
I
Aleksandra
Nadamo se da ste uživali !!