Prezentacija diplomskog rada na temu "Dijagnostička analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj" napravljena u rujnu 2017. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

1. Dijagnostička analiza poslovanja
civilnog društva u Republici Hrvatskoj
Marko Božac
Ekonomski Fakultet - Zagreb, smjer analiza i poslovno planiranje.
Diplomski rad pod mentorstvom prof. dr. sc. Silvija Orsaga
Zagreb, rujan 2017.

2. Uvod
• Predmet rada je poslovanje organizacija u Republici
Hrvatskoj koje su nastale na temelju slobode udruživanja
• Zakonski je uređeno objavljivanje i evidentiranje podataka
o organizacijama civilnog društva te podaci o njihovom
poslovanju
• Cilj je utvrditi stanje, poslovanje i proces oblikovanja
strategija civilnog društva u Republici Hrvatskoj uz tezu
da se civilno društvo može promatrati kao zasebna
industrija.

3. Organizacije civilnog
društva

4. Civilno društvo u
međunarodnom kontekstu
• CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana koristi
sljedeću definiciju za civilno društvo:
• Arena, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena
individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i
institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese
• Uključuje nevladine organizacije, skupine zajednica,
organizacije temeljene na vjeri, sindikate, neformalne
skupine (one bez pravne osobnosti) i mnoge druge

5. Organizacije civilnog društva
u Republici Hrvatskoj
Organizacija
Broj
organizacija
Relativni
udjel
Stanje na dan
Zaklade 209 0,39% 6. lipnja 2017.
Udruge 51.985 97,80% 6. lipnja 2017.
Političke stranke 164 0,31% 6. lipnja 2017.
Vjerske zajednice 54 0,10% 6. lipnja 2017.
Sindikati 658 1,24% 6. studenog 2015.
Udruge
poslodavaca
84 0,16% 6. studenog 2015.
Ukupno 53.154 100,00%
Izvor: kompilacija izvora; obrada autora.

6. Povijesni razvoj civilnog
društva na području Hrvatske
Do drugog svjetskog rata: zaklade, civilne inicijative
krajem 19. i početkom 20. stoljeća, utjecaj
srednjoeuropskog kulturnog kruga
Razvoj civilnog društva od 1945. do 1990. godine:
omladinske komunističke organizacije, krajem 70-tih godina
nadležnost za uređenje pitanja slobodnog udruživanja prešla
je na razinu zakonodavstva pojedinih republika

7. 1982. godine: Sabor SRH donosi Zakon o društvenim
organizacijama i udruženjima građana, kao temeljni
zakonski okvir koji uređuje pravo na slobodno udruživanje.
Razvoj početkom 1990ih: civilno društvo ne smatra se
važnim za demokratski razvoj, donijeti zakonski propisi
nakon političkih pritisaka međunarodnih institucija
1997. godine: Sabor RH donosi Zakon o udrugama, kao
temeljni zakonski okvir koji uređuje pravo na slobodno
udruživanje.

8. 1998. godine: osniva se Ured za udruge koji djeluje od
kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske
2001. godine: donosi se novi Zakon o udrugama kojim se
čini korak naprijed u jačanju autonomije u radu udruga
2002. godine: Vlada osniva Savjet za razvoj civilnog
društva kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske

9. 2003. godine: Djelovanjem Savjeta, osnovana je
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva koju je
osnovala Republika Hrvatska posebnim zakonom
2007. godine: Sabor donosi Kodeks pozitivne prakse,
standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore
programima i projektima udruga iz državnog proračuna
2014. godina: Donosi se novi Zakon o udrugama i Zakon
o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija

10. Izvori podataka o civilnom
sektoru u Republici Hrvatskoj
• Uspostavom portala otvorenih podataka Republike Hrvatske, po prvi
se puta objavljuju podaci u strojno čitljivom te otvorenom formatu
što omogućava analizu na razini populacije
• Za analizu je korišteno 12 državnih registara i baza podataka od
kojih su najznačajniji:
• Registar udruga (od 1997. do 2017. godine), Ministarstvo uprave
(stanje na dan 6. lipnja 2017.)
• Registar neprofitnih organizacija (bilance neprofitnih
organizacija, godišnje izvješće o prihodima i rashodima
neprofitnih organizacija dvojnog i jednostavnog računovodstva od
2013. do 2016. godine), Ministarstvo financija

11. Izvori podataka o civilnom
sektoru u Republici Hrvatskoj
• korišteni su javno
dostupni strateški
dokumenti i planovi
organizacija civilnog
društva u Republici
Hrvatskoj
Udruga Naziv dokumenta
1 Društvo hrvatskih književnika Strateški plan 2017 - 2019
2 Društvo Naša djeca Poreč Strateški plan 2014. – 2018.
3 Hrvatska zaklada za znanost
Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost 2014. -
2018.
4 Institut za razvoj obrazovanja Strateški plan 2008 - 2010
5 Mreža mladih Hrvatske Strateški plan Mreže mladih Hrvatske 2013. - 2017.
6 Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Strateški plan djelovanja za razdoblje od 2012. do
2016. godine
7
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji
Maslačak Križevci
Strateški plan 2016 - 2020
8 Udruga Bioteka
Strateški plan djelovanja udruge Bioteka za razdoblje
2012. - 2015.
9 Udruga DUGA Strateški plan udruge DUGA 2017-2020
10 Udruga Info zona Strateški plan 2013. – 2016.
11 Udruga likovnih stvaralaca Zaprešić
Strateški plan udruge likovnih stvaralaca Zaprešić
2015 - 2018
12 Udruga Mentor Strateški plan za razdoblje 2015. – 2018.
13 Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Radost Strateški plan za razdoblje 2016 - 2020
14 Udruga RADOST Strateški plan 2013 - 2015
15 Udruga ratnih veterana 2. gardijske brigade GROMOVI Strateški plan za razdoblje 2017 - 2020.
16 Udruga roditelja “Korak po korak”
Strateški plan udruge roditelja “Korak po korak 2016 -
2020”
17
Udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju Vukovarski
leptirići
Strateški plan za razdoblje 2015./2019.
18 Udruga za mlade ALFA ALBONA Strateški plan 2014.-2017.
19 Udruga ZUM Strateški plan udruge ZUM 2015 – 2017
20 Zagreb Pride Srateški plan Zagreb Pridea 2016. -2019.

12. Rezultati istraživanja
dijagnostičke analize
poslovanja civilnog sektora

13. Prikaz broja aktivnih udruga i stope rasta po godinama
(nisu prikazane stope rasta za 1997. i 1998. godinu).
Kumulativanbrojudruga
0
15.000
30.000
45.000
60.000
Stoparastabrojaudruga
0,00%
4,00%
8,00%
12,00%
16,00%
1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016
Stop rasta broja udruga
Broj aktivnih udruga
CAGR = 6,93%
Izvor: Registar udruga, Ministarstvo uprave; obrada autora

14. Pregled rezultata analize
podataka iz registra udruga
• Opadajuća stopa rasta
• Konvertiranje društvenih organizacija i udruženja građana
u udruge 1997. godine
• Prema Porterovom modelu i modelu Roberta Granta o
životnom vijeku industrije: kasna mijena rasta ili rana
mijena zrelosti
• Povezanost s “S-krivuljom” i teorijom difuzije inovacije

15. Pregled rezultata analize
agregatnih financijskih izvještaja
• Podaci iz Registra neprofitnih organizacija
• Financijski izvještaji 35.498 organizacija civilnog društva
od 2013. do 2016. godine (udruge, savezi udruga, strane
udruge i zaklade)
Godina
Organizacije s
jednostavnim
računovodstvom
Organizacije s dvojnim
računovodstvom
Ukupan prihod
Stopa rasta
prihoda
2013 - 4.809.199.241,00 HRK 4.809.199.241,00 HRK -
2014 - 5.088.659.806,00 HRK 5.088.659.806,00 HRK 5,81%
2015 353.509.340,00 HRK 5.274.601.277,00 HRK 5.628.110.617,00 HRK 10,60%
2016 411.693.206,00 HRK 5.876.236.691,00 HRK 6.287.929.897,00 HRK 11,72%
Ukupno 765.202.546,00 HRK 21.048.697.015,00 HRK 21.813.899.561,00 HRK -

16. 4%
10%
40%
2%
15%
10%
19%
Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga
Prihodi od članarina i članskih doprinosa
Prihodi po posebnim propisima
Prihodi od imovine
Prihodi od donacija
Ostali prihodi
Prihodi od povezanih organizacija
Prikaz strukture godišnjih prihoda organizacija civilnog društva u
2016. godini.
CAGR 7,6%
CAGR 2,3%
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.
Najviše ostvarenih prihoda iz
donacija, ali najbrže rastu prihodi
od prodaje roba i pružanja usluga

17. Brojudruga
0
5.000
10.000
15.000
20.000
Ostvareni prihod u 2016. godini
0
0-10.000
10.000-50.000
50.000-100.000
100.000-200.000
200.000-500.000
500.000-1.000.000
1.000.000-2.000.000
2.000.000-5.000.000
5.000.000-10.000.000
10.000.000-20.000.000
20.000.000-50.000.000
50.000.000+
357590206
919
1860
3413
7906
9351
10387
19623
13305
2776
Prikaz broja organizacija civilnog društva prema prihodima
u 2016. godini.
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.
51% organizacija civilnog društva
ostvarilo je 0 ili manje od
50.000,00kn u 2016. godini.

18. Broj Naziv organizacije Tip Prihod u 2016. godini
Udio u ukupnim
prihodima OCD-a
1
GRAĐANSKI NOGOMETNI KLUB
DINAMO
UDRUGA 492.723.273,00 HRK 7,84%
2 HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ
SAVEZ
UDRUGA
202.024.635,00 HRK 3,21%
3 HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR
SAVEZ
UDRUGA
138.735.666,00 HRK 2,21%
4 HRVATSKI AUTOKLUB UDRUGA 126.173.085,00 HRK 2,01%
5 HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST ZAKLADA 104.898.244,00 HRK 1,67%
6 SPORTSKI SAVEZ GRADA ZAGREBA UDRUGA 91.006.402,00 HRK 1,45%
7
UDRUGA ZA SOLIDARNU
POSMRTNU PRIPOMOĆ
UDRUGA 54.872.590,00 HRK 0,87%
8
NOGOMETNI KLUB LOKOMOTIVA
ZAGREB
UDRUGA 49.696.966,00 HRK 0,79%
9
DRUŠTVO PRIJATELJA
DUBROVAČKE STARINE
UDRUGA 49.008.327,00 HRK 0,78%
10 HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR UDRUGA 47.038.948,00 HRK 0,75%
UK - - 1.356.178.136,00 HRK 21,57%
Prikaz 10 organizacija civilnog društva s najvećim prihodom u 2016.
godini i njihovim udjelom u ukupnim prihodima civilnog društva u
2016. godini.
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija i Registar udruga, Ministarstvo uprave; obrada autora.

19. Ginijev koeficijent: 0,999999738779892
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.

20. Broj udruga prema broju zaposlenih i broju volontera u 2016.
godini.
Brojudruga
6.000
12.000
18.000
24.000
Broj zaposlenih i broj volontera
0
Od1do3
Od4do10
od11do20
Od21do50
Od51do100
100+
61135321295508356
21.679
21672181
955
2.383
19.746 Zaposleni Volonteri
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.
63% nema
zaposlenih
92% organizacija civilnog
društva spada u mikro
organizacije

21. Zaposleni Volonteri Broj volonterskih sati
Broj u 2016. 13.544 41.519 2.988.474
Korelacija s visinom
prihoda
0,4444 0,0422 0,0307
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.
Blago do srednje pozitivna korelacija
između visine prihoda i broja zaposlenih
Prikaz broja zaposlenih, broja volontera i broja volonterskih sati u
organizacijama civilnog društva tijekom 2016. godine te njihova
korelacija s visinom prihoda svake organizacije.

22. Pregled rezultata istraživanja
procesa oblikovanja strategija
• Dokumenti 20 organizacija civilnog društva čiji
prognostički vremenski obzor iznosi od dvije do četiri
godine
• Analiza provedena kroz 10 kontrolnih točaka
• Najveći dio strateških dokumenata najčešće zauzima
dijagnostička analiza pomoću SWOT analize

23. Pregled ispunjenih koraka u procesu oblikovanja
strategije u odabranim organizacijama civilnog
društva.
Definirani svjetonazor
Definirana vizija
Definirana misija
Dijagnostička analiza
Prognostička analiza
Prijedlog strategija
Izbor strategije
Plan provedbe
Kontrola
Provedbeni dio strategije
0% 25% 50% 75% 100%
5%
25%
55%
100%
10%
20%
95%
100%
95%
65%
Postotak dokumenata i organizacija
Izvor: Odabrani strateški dokumenti organizacija civilnog društva, obrada autora

24. Rasprava rezultata i
zaključak

25. Civilno društvo kao
industrija
• U širem se smislu, civilno društvo može smatrati
industrijom (ili sektorom) - organizacije civilnog društva
zadovoljavaju potrebe i interese ljudi na određenom
području te se većina organizacija natječe za slobodno
vrijeme, dobru volju i donacije ljudi
• Međutim, u onom užem smislu, rezultati istraživanja i
rasprava ukazuju, da se cijelo civilno društvo ne može
smatrati zasebnom industrijom zbog svoje heterogenosti.

26. Civilno društvo ulazi u
mjenu zrelosti
• Stopa rasta broja udruga od 14% iz 1999. godine, smanjila
se na 3,4% u 2016. godini.
• Spada u kasnu mijenu rasta ili ranu mijenu zrelosti prema
porterovskoj i grantovoj mijenama industrije.
• Moguće je dostizanje granice rasta koje omogućuje
formalnopravna inovacija udruga stara 20 godina (S-
krivulja i teorija difuzije inovacije)

27. Moguća konsolidacija
sektora
• Stopa rasta prihoda povećala se na 11% u 2016. godini i moguć je
daljnji rast
• Najveći prihodi od donacija, ali najbrže rastu prihodi od prodaje
vlastitih proizvoda i pružanja usluga
• Organizacije s rastom prihoda ostvaruju i rast broja zaposlenih
• Ginijev koeficijent prihoda ukazuje na iznimno veliku nejednakost;
51% organizacija uprihodilo je manje od 50.000,00kn u 2016.
godini, a 10 organizacija upravlja s 21% prihoda cijelog sektora
• Za daljnju analizu moguće je izbaciti outliere

28. Upitan utjecaj strateških
dokumenata na razvoj
• Uočen nizak i upitan kapacitet organizacija civilnog
društva za oblikovanjem i provedbom strategija.
• Kroz proces oblikovanja strategije najčešće se ne
definiraju kontrolne točke i provedbeni dio strategije.
• Rezultati istraživanja su nereprezentativni, ali daju uvid u
stanje procesa oblikovanja strategija i temelje za daljnja
istraživanja.

29. Prognoza razvoja civilnog
društva u Republici Hrvatskoj
• Rezultati istraživanja navode potrebu za olakšavanjem ulaska u
formalnu sferu civilnog društva novom formalnopravnom
inovacijom
• Moguće povećanje neformalnih inicijativa zbog većih obveza
vođenja udruge
• Potrebno je osnaživanje postojećih malih organizacija kako bi se
smanjila nejednakost
• Velike organizacije prema prihodima potaknuti na transformaciju
i prelazak u neki od pravnih osobnosti uobičajenih u privatnom
sektoru kako bi na tržištu nastavile svoj razvoj

30. Hvala na pozornosti
Marko Božac