SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  27
Nasavni predmet: INFORMATIKA

Profesor: NEBOJŠA LAZAREVIĆ




               HARDWARE
                   &
               SOFTWARE


                   Autori: Dušan Anđelković, Marko Miškulin i Stevan Đurđević   1
HARDWARE
HARDWARE = GVOŽĐURIJA



                        2
PRIČA O ENIAC-u
Ova reč je u vezi sa prvim
računarima čije dimenzije su
iznosile nekoliko kvadrata –
tačnije 30 kvadratnih metara.
Prva elektronska mašina, je
nastala 1942. kada je
angažovan tim i napravljen prvi
računar opšte namene.
Projekat je nazvan ENIAC
(Electronic Numerical
Integrator And Computer).
Mogao je da izvodi operacije
1000x brže od svog ne tako
uspešnog prethodnika a
mašina je bila programirana
tako da završava operacije
ukljucivanjem i iskljucivanjem
kablova i prekidača.

                                  3
KOMPONENTE HARDWARE-a

 Svaki kućni PC (Personal Computer), se sastoji iz sledećih
komponenti:

Monitor
Tastatura
Miš
Kućište
Zvučnici
Kamera
Skener
Štampač
Kao i mnogi drugi ...


                                                              4
MONITOR

 Monitor, je fizička komponenta koja nam omogućava da
dobijem grafički prikaz slike softwera. Razlikujemo:

 CRT (Cathode Ray Tube) – Klasicni tip monitora sa
katodnom cevi
 LCD (Liquid Crystal Display) – Savremenija tehnologija
monitora
 LED (Light Emitting Diode) – Monitori koji sadrže veliki
broj dioda koje su povezane u mrežu (svaka dioda
predstavlja jedan piksel).


                                                            5
PROJEKTOR ZA PREZENTACIJE
 Za prikazivanje slika sa monitora većoj grupi ljudi koristi se
 projektori koji mogu da prikažu sliku na proekciono platno, tablu
 ili zid... Naravno većih dimenzija.
 Najviše se pak koristi u edukaciji i marketingu, a glavna
 karakteristika ovog uređaja je rezolucija slike i jačina osvetljenja
 (svetla).

 Nekada:                               Sada:




                                                                        6
TASTATURA
TASTATURA, je periferni uređaj računara, napravljen po
uzoru na nekada popularnu PISAĆU MAŠINU. Služi
kako za unos teksta, brojeva i znakova tako i za kontrolu
operacija koje računar izvršava.
Fizički tastatura, predstavlja skup tastera sa ugraviranim
slovima, brojevima ili funkcijama. U većini slučajeva
pritisak na taster ili više njih ispisuje jedan simbol.




                                                         7
MIŠ
MIŠ, je spoljašnji uređaj za unos podataka računara,
jedan od sastavnih delova PC-a i funkcija mu je da se
pomoću njega pomera kursor na ekranu.
Firma Apple je 1984. predstavila miša u sklop svog PC
paketa. Tadašnji miš je imao samo jedan taster i vezao
se preko , za to posebno napravljenog, serijskog porta.
Mehanzam koji je omogućio rad je bio elektromehanički
sve do 2000. Medjutim, nakon ove godine pocinje
masovna proizvodjna optičkih miševa sve do danas.




                                                          8
KAMERA I ZVUČNICI
KAMERA, je fizička komponenta, pc-a, koja nam
omogućava vizuelni komunikaciju sa drugim korisnikom,
koji takođe poseduje kamericu. Takođe kamerica moze
da se koristi i za pravljenje fotografija i video snimaka.
ZVUČNICI, nam omogućavaju emitovanje zvuka, uz
pomoć ZVUČNE KARTICE.




                                                             9
SKENERI I STAMPAČI
SKENERI su uređaji, koji nam omogućavaju skeniranje
dokumenata, fotografija itd... Pojam skenera slika se
odnosi na optički ulazni uređaj koji omogućava da se
crtez, fotografija ili štampani odnosno rukopisni tekst
pretvore u kod koji odgovarajući kompjuterski programi
mogu da obrade, prikazu na ekranu ili odštampaju...
ŠTAMPAČ je uređaj kojim se podaci, slika, tekst ili oboje
ispisuju na računaru ili se štampaju...




                                                        10
STAMPAČI
TIPOVI štampača:

MATRIČNI – Starija tehnologija za pravljenje otiska
koristi udar iglica na platnenu traku natopljanu mastilom.
Ovakvi štampači su vemo bučni i nemaju dobar kvalitet
otiska. Međutim još uvek se koriste tamo, gde je
potrebna velika količina jeftinih obrazaca.

KOLOR LASERSKI – Standardni laserski štampači
većinom prave crno-bele kopije (mono). Međutim postoje
i laserski štampači koji mogu da štampaju u boji.
LASERSKI – Ovi štampači se karakterišu velikom
brzinom i kvalitetom štampanja. Naziv “laserski” je
posledica činjenice da ovi štapači imaju u sebi mali laser.

                                                         11
KUĆIŠTE
Kućište, je osnovni deo jednog pc-a, gde su smeštene najbitnije,
fizičke komponente, jednog računara. Tu se nalazi jezgro
računarskog hardwer-a
Razlikujemo sledeće osnovne delove:
Matična ploča
Procesor
Grafička karta
RAM memorija
HARD DISK
Napajanje
CD-ROM
Kao i mnogi drugi koji će u nastavnku biti nabrojeni ...


                                                                   12
MATIČNA PLOČA
Matična ploča zauzima
centralni deo u kućištu, i može
se slobodno reći da je jedan od
najbitnijih delova jednog pc-a.
Na matičnoj ploči su povezani
svi ostali sastavni delovi jednog
kućišta. Sastavni delovi su :
Grafička karta
RAM memorija
Procesor
Kartice koje mogu dodatno da
se ugrade ( Mrežna, TV,
Zvučna, USB kao i mnoge
druge ) ...


                                    13
GRAFIČKA KARTA
Grafička kartica ili video kartica,
daje i obrađuje dvo-dimenzijalnu ili
tro-dimenzijalnu sliku.
Grafički procesor ( GPU ) je glavni
deo kartice, a njegova uloga je
prevođenje binarnog koda u
vidljivu sliku na nekom grafičkom
izlaznom uređaju. CPU u saradnji
sa nekim softverom, kao sto je
recimo neka video igra, šalje
informacije grafičkom procesoru
koji potom obrađuje dobijene
informacije i šalje ih na monitor.
Grafička kartica se ugrađuje u
matični ploču, obično u AGP ili
PCI Express.



                                       14
GRAFIČKA KARTA
Razlikujemo:
VGA (Video Graphics Array) – Standard je uveden 1987. Video
kartice čije karakteristike zadovoljavaju ovaj standard imaju
mogućnost prikazivanja 256boja i sliku dimenzije 640x480 tačaka
(pixel-a).
XGA – Ovu je tip grafilčke kartice, koji podržava znatno veću
rezoluciju od prethodnog modela grafičke.
Grafičke kartice namenjene za potrebe video igra - Da bi
doživljaj korisnika prilikom igranja video igre bio veći i približeniji
realnosti, napravljene su posebne video kartice koje deo poslova
oko obrade slike rade same i imaju svoj procesor, čime se smanjuje
zauzetost CPU-a računara, i povećava brzina istog. Takođe takve
video kartice imaju veliku memoriju koja im omogućava da realnije
prikazuju slike.




                                                                      15
(RAM) - MEMORIJA
RAM (Random-Access Memory)
U ram memoriji, se učitavaju svi programi pre nego što počnu da se
izvršavaju. Takođe, kada kreiramo nove podatke (sliku npr.) ona se
prvo formira u RAM-u, a tek nakon toga se “pamti” na Hard Disku.
Što je veći RAM, perfomanse računara su bolje. Kapacitet RAM-a
se meri u MB (megabajtima) i GB (gigabajtima). Tako imamo RAM
memorije 256,512,1024mb-a , odnosno 1,2,3,4gb-a ...




                                                                 16
(ROM) - MEMORIJA
ROM (Read Only Memory) je specijalno integrisano kolo
koje je smeštenona matičnoj ploči (Motherboard). U sebi
sadrži program koji omogućava da se proveri hardver
računara i učita operativni sistem u radnu memoriju.




                                                      17
CACHE(keš) - MEMORIJA
Keš memorija je veoma brza memorija, koja služi za
privremeno smeštanje podataka koje procesor često
koristi. Korišćenje ovakve memorije značajno doprinosi
brzini jednog računara. Po pravilu, ovu su memorije
veoma malog kapaciteta.




                                                         18
VELIČINA MEMORIJE
  Za razliku od ljudi koju u svakodnevnom životu koriste brojni sistem sa osnovom 10,
  računari koriste brojni sistem sa osnovom 2 (binarni sistem).
To znači da su cifre sa kojima barata računar 1 ili 0.
( uključeno ili isključeno ).
  Memorijska jedinica koja u sebi sadrži vrednosti 1 ili 0 naziva se BIT. Bit je najmanja
  jedinica za količinu informacija.Kada se za procesor kaže da je 32-bitni ili 64-bitni,
  znači da u isto vreme može da obrađuje 32ili64bitova.
  BYTE (BAJT).
 1byte = 8bitov-a.
  KILOBYTE (KILOBAJT) - Kb
 1kilobajt=1024bajtova
  MEGABYTE (MEGABAJT) – Mb
 1megabajt=1024kilobajta
  GIGABYTE (GIGABAJT) - Gb
 1gigabajt=1024megabajta
  TERABYTE (TERABAJT) – TB
  1terabajt=1024megabajta


                                                                                        19
PROCESOR
PROCESOR, je mozak računara. Korišćenjem osnovnih
računarskih operacija, CPU preko operativnog sistema
upravlja radom računara i izvršava programe.
Na mnogo načina, brzina CPU-a određuje brzinu rada
računara. Brzina rada procesora se meri u MHz. Prvi
IBM-ov personalni računar iz 1981. imao je brzinu
procesora 4.77MHz. Dok današnji procesori imaju brzinu
i preko 1000Mhz ( 1GHz ) ...




                                                     20
SOFTWARE
        SOFT = MEKO
Termin “SOFTWARE” prvi put koristi
          W.Tukey 1957.


                                     21
SOFTWARE
Alan Turing je bio prvi čovek koji je propisao koncept
softvera u svom naučnom radu.
U informatici, računarski softver su sve informacije koje
se obrađuju preko računara ili programa.
Softverov glavni zadatak je da upravlja HARWEROM,
izvršava izračunavanja, te da obezbedi komunikaciju sa
ostalim programima.
Međusobna povezanost između hardwera i softwera je
velika , pa ako dodje do kvara na jednoj od ove dve
stavke ni druga nece moci raditi kako treba.


                                                            22
PODELA SOFWERA

OPERATIVNI

APLIKATIVNI

PROGRAMSKI

                     23
OPERATIVNI SOFTWER
 Operativni sistem je specijalna vrsta softwera (programa) koji se
 automatski pokreće pri uključivanju računara. Operativni sistem
 obezbeđuje da korisnik jednostavno i lako upotrebljava računar bez
 posebnog znanja.
 Postoji veliki broj različitih operativnih sistema :
(DOS, UNIX, LINUX, MICROSOFT WINDOWS,OS/2... )
 Prvi operativni sistem koji je koristio IBM-ov PC iz 1981. je bio DOS
 (Disk Operating System). Naredbe su se zadavale preko tastature,
 a korisnici su morali da znaju puno komandi sa relativno
 komplikovanom sintaksom.
 Kasnije Microsoft pravi Windows operativni sistem, koji se (uz
 mnoge modifikacije) zadržao do danas...




                                                                     24
APLIKATIVNI SOFTWER
Nakon startovanja operativnog sistema, korisnik prema
svojim potrebama pokreće i neki aplikativni program.
Npr, “Word” (program za obradu teksta), “Excel”
(program za izradu tabela), “Photoshop” (program za
obradu slika). Zakljucujemo da pod “ APLIKATIVNIM
SOFTVEROM “ podrazumevamo sve programe jednog
pc-a u kojima svakodnevno radimo. Može biti poslovni
softwer, edukacioni softwer, softwer namenje za zabavu,
itd...




                                                      25
PROGRAMSKI SOFTWER
 Programski softver je obično alat koji pomaže nekom programeru da
 izvrši zadatak koristeći odgovarajući programski jezik. To može biti
 uređivač teksta, kompajler, interpreter, linker, debugger itd... U
 računarskoj grafici se koristi termin grafički softver, koji je
 specijalizovan za rad sa grafikom.
* Programski jezik je formalni jezik, kompjuterskih programa.
* Kompajler jeste program koji izvorni jezik (onaj kojim mi kucamo),
 prevodi u kompjuterski (mašinski) jezik.
* Interpreter je računarski program, koji pokreće ostale programe.
* Linker je program koji uzima jedan ili više objekta stvorenih uz
 pomoć kompajlera i sastavlja ih u jedan izvršni exe program.
* Debbuger jeste program koji otklanja bagove (greške) ostalih
 programa.

                                                                   26
K
        Ako vam se svidela ova prezentacija,
               glasajte za nju... 




    R
                       A
                                               J
                                               27

Contenu connexe

Tendances

Hardverske komponente PC racunara
Hardverske komponente PC racunaraHardverske komponente PC racunara
Hardverske komponente PC racunarazornik
 
Struktura računara prezentacija za 8. razred
Struktura računara prezentacija za 8. razredStruktura računara prezentacija za 8. razred
Struktura računara prezentacija za 8. razredDragisa Bojanic
 
05 vrste-memorija
05 vrste-memorija05 vrste-memorija
05 vrste-memorijaJecaNemica
 
osnova racunarskog sistema
osnova racunarskog sistemaosnova racunarskog sistema
osnova racunarskog sistemaSlavka Čičak
 
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan Ilić
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan IlićHardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan Ilić
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan IlićNašaŠkola.Net
 
Hardverske komponente
Hardverske komponenteHardverske komponente
Hardverske komponentelukicka
 
Računarski sistem
Računarski sistemRačunarski sistem
Računarski sistemOlga Klisura
 
Struktura hardvera racunarskog sistema
Struktura hardvera racunarskog sistemaStruktura hardvera racunarskog sistema
Struktura hardvera racunarskog sistemaBonzita
 
3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika
3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika
3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatikaZoran Ilić
 
šTa je algoritam i programiranje
šTa je algoritam i programiranješTa je algoritam i programiranje
šTa je algoritam i programiranjeSuzana Miljković
 
Uticaj komponennata na performanske racunara
Uticaj komponennata na performanske racunaraUticaj komponennata na performanske racunara
Uticaj komponennata na performanske racunaraNatasa Pantovic
 
Uticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinu
Uticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinuUticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinu
Uticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinuSiniša Ćulafić
 
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija dr Šarac
 
Konfiguracija racunara
Konfiguracija racunaraKonfiguracija racunara
Konfiguracija racunaramajapts
 
ikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptx
ikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptxikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptx
ikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptxraven0241
 
hardware_racunara1.ppt
hardware_racunara1.ppthardware_racunara1.ppt
hardware_racunara1.pptssuserd5033c
 

Tendances (20)

Hardverske komponente PC racunara
Hardverske komponente PC racunaraHardverske komponente PC racunara
Hardverske komponente PC racunara
 
Struktura računara prezentacija za 8. razred
Struktura računara prezentacija za 8. razredStruktura računara prezentacija za 8. razred
Struktura računara prezentacija za 8. razred
 
05 vrste-memorija
05 vrste-memorija05 vrste-memorija
05 vrste-memorija
 
osnova racunarskog sistema
osnova racunarskog sistemaosnova racunarskog sistema
osnova racunarskog sistema
 
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan Ilić
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan IlićHardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan Ilić
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan Ilić
 
Hardverske komponente
Hardverske komponenteHardverske komponente
Hardverske komponente
 
Računarski sistem
Računarski sistemRačunarski sistem
Računarski sistem
 
Struktura hardvera racunarskog sistema
Struktura hardvera racunarskog sistemaStruktura hardvera racunarskog sistema
Struktura hardvera racunarskog sistema
 
3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika
3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika
3. Uvod u informatiku - Podatak i informacija. Računarstvo i informatika
 
Uvod u programiranje
Uvod u programiranjeUvod u programiranje
Uvod u programiranje
 
šTa je algoritam i programiranje
šTa je algoritam i programiranješTa je algoritam i programiranje
šTa je algoritam i programiranje
 
Uticaj komponennata na performanske racunara
Uticaj komponennata na performanske racunaraUticaj komponennata na performanske racunara
Uticaj komponennata na performanske racunara
 
Uticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinu
Uticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinuUticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinu
Uticaj racunara na zdravlje ljudi i zivotnu sredinu
 
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
 
Konfiguracija racunara
Konfiguracija racunaraKonfiguracija racunara
Konfiguracija racunara
 
Izlazni uređaji
Izlazni uređajiIzlazni uređaji
Izlazni uređaji
 
ikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptx
ikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptxikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptx
ikt-u-svakodnevnom-okruzenju.pptx
 
Istorijat razvoja računara
Istorijat razvoja računaraIstorijat razvoja računara
Istorijat razvoja računara
 
Ulazni uređaji
Ulazni uređajiUlazni uređaji
Ulazni uređaji
 
hardware_racunara1.ppt
hardware_racunara1.ppthardware_racunara1.ppt
hardware_racunara1.ppt
 

Similaire à Hardware- Dušan Anđelković- Aleksinac

Hardver - Vladimir Pavlović - Nebojša Lazarević
Hardver - Vladimir Pavlović - Nebojša LazarevićHardver - Vladimir Pavlović - Nebojša Lazarević
Hardver - Vladimir Pavlović - Nebojša LazarevićNašaŠkola.Net
 
Osnove racunarakos
Osnove racunarakosOsnove racunarakos
Osnove racunarakospravaglupaca
 
Osnovne komponente ikt uredjaja
Osnovne komponente ikt uredjajaOsnovne komponente ikt uredjaja
Osnovne komponente ikt uredjajaSiniša Ćulafić
 
Komponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-aKomponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-aNikolaKrstic
 
Komponente hardvera pc a
Komponente hardvera pc aKomponente hardvera pc a
Komponente hardvera pc aKrsticNikola
 
Komponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-aKomponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-aBonzita
 
RaunarskiSistemi
RaunarskiSistemiRaunarskiSistemi
RaunarskiSistemiVeljaMilan
 
Структура рачунара
Структура рачунараСтруктура рачунара
Структура рачунараtio_marina
 
Рачунарски систем
Рачунарски системРачунарски систем
Рачунарски системjjoovvaann
 
Рачунарски систем
Рачунарски системРачунарски систем
Рачунарски системjjoovvaann
 
Racunarski sistem bojana i dunja
Racunarski sistem bojana i dunjaRacunarski sistem bojana i dunja
Racunarski sistem bojana i dunjabojana123
 
Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)
Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)
Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)Danica Andjelic
 
Komponentne hardvera pc-a.ppt_5
Komponentne hardvera pc-a.ppt_5Komponentne hardvera pc-a.ppt_5
Komponentne hardvera pc-a.ppt_5makimor
 
03.prve 3 prezentacije
03.prve 3 prezentacije03.prve 3 prezentacije
03.prve 3 prezentacijedjudjujag
 

Similaire à Hardware- Dušan Anđelković- Aleksinac (20)

Hardver
HardverHardver
Hardver
 
Hardver
Hardver Hardver
Hardver
 
Hardver - Vladimir Pavlović - Nebojša Lazarević
Hardver - Vladimir Pavlović - Nebojša LazarevićHardver - Vladimir Pavlović - Nebojša Lazarević
Hardver - Vladimir Pavlović - Nebojša Lazarević
 
Osnove racunarakos
Osnove racunarakosOsnove racunarakos
Osnove racunarakos
 
Osnovne komponente ikt uredjaja
Osnovne komponente ikt uredjajaOsnovne komponente ikt uredjaja
Osnovne komponente ikt uredjaja
 
Komponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-aKomponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-a
 
Komponente hardvera pc a
Komponente hardvera pc aKomponente hardvera pc a
Komponente hardvera pc a
 
Rac seminar
Rac seminarRac seminar
Rac seminar
 
Komponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-aKomponente hardvera PC-a
Komponente hardvera PC-a
 
IT5-L2.pptx
IT5-L2.pptxIT5-L2.pptx
IT5-L2.pptx
 
03 Racunarski sitem.pptx
03 Racunarski sitem.pptx03 Racunarski sitem.pptx
03 Racunarski sitem.pptx
 
RaunarskiSistemi
RaunarskiSistemiRaunarskiSistemi
RaunarskiSistemi
 
Структура рачунара
Структура рачунараСтруктура рачунара
Структура рачунара
 
Рачунарски систем
Рачунарски системРачунарски систем
Рачунарски систем
 
Рачунарски систем
Рачунарски системРачунарски систем
Рачунарски систем
 
Racunarski sistem bojana i dunja
Racunarski sistem bojana i dunjaRacunarski sistem bojana i dunja
Racunarski sistem bojana i dunja
 
Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)
Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)
Улазно-излазни уређаји рачунара (ио)
 
X profesor
X profesorX profesor
X profesor
 
Komponentne hardvera pc-a.ppt_5
Komponentne hardvera pc-a.ppt_5Komponentne hardvera pc-a.ppt_5
Komponentne hardvera pc-a.ppt_5
 
03.prve 3 prezentacije
03.prve 3 prezentacije03.prve 3 prezentacije
03.prve 3 prezentacije
 

Plus de nasaskolatakmicenja

Ruski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera Vojinović
Ruski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera VojinovićRuski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera Vojinović
Ruski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera Vojinovićnasaskolatakmicenja
 
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- AleksinacHemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinacnasaskolatakmicenja
 
Skrivenosemenice- Ana Turk- Aleksinac
Skrivenosemenice- Ana Turk- AleksinacSkrivenosemenice- Ana Turk- Aleksinac
Skrivenosemenice- Ana Turk- Aleksinacnasaskolatakmicenja
 
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- AleksinacHemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinacnasaskolatakmicenja
 
Matematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka Grozdanović
Matematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka GrozdanovićMatematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka Grozdanović
Matematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka Grozdanovićnasaskolatakmicenja
 
Računarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan Pejčić
Računarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan PejčićRačunarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan Pejčić
Računarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan Pejčićnasaskolatakmicenja
 
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir MilićevićFizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićevićnasaskolatakmicenja
 
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir MilićevićFizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićevićnasaskolatakmicenja
 
Fizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir Milićević
Fizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir MilićevićFizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir Milićević
Fizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir Milićevićnasaskolatakmicenja
 
Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...
Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...
Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...nasaskolatakmicenja
 
Mitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević Radica
Mitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević RadicaMitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević Radica
Mitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević Radicanasaskolatakmicenja
 
Vuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina Mitić
Vuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina MitićVuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina Mitić
Vuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina Mitićnasaskolatakmicenja
 
Ruski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- Aleksinac
Ruski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- AleksinacRuski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- Aleksinac
Ruski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- Aleksinacnasaskolatakmicenja
 
Helenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Helenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićHelenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Helenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir Stojanovićnasaskolatakmicenja
 
Stari Rim- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Stari Rim- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićStari Rim- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Stari Rim- Pavle Tenjović- Velimir Stojanovićnasaskolatakmicenja
 
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićReligija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanovićnasaskolatakmicenja
 
Biologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- Aleksinac
Biologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- AleksinacBiologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- Aleksinac
Biologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- Aleksinacnasaskolatakmicenja
 

Plus de nasaskolatakmicenja (20)

Ruski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera Vojinović
Ruski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera VojinovićRuski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera Vojinović
Ruski jezik-Ruski praznici- Milica Zeković- Olivera Vojinović
 
Ruski jezik- Nova godina
Ruski jezik- Nova godinaRuski jezik- Nova godina
Ruski jezik- Nova godina
 
Ruski jezik- Maslenica
Ruski jezik- MaslenicaRuski jezik- Maslenica
Ruski jezik- Maslenica
 
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- AleksinacHemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
 
Skrivenosemenice- Ana Turk- Aleksinac
Skrivenosemenice- Ana Turk- AleksinacSkrivenosemenice- Ana Turk- Aleksinac
Skrivenosemenice- Ana Turk- Aleksinac
 
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- AleksinacHemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
Hemija- Materija- Ana Turk- Aleksinac
 
Matematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka Grozdanović
Matematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka GrozdanovićMatematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka Grozdanović
Matematika- Mapa kompleksnih brojeva- Andrija Stanković- Vinka Grozdanović
 
Računarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan Pejčić
Računarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan PejčićRačunarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan Pejčić
Računarstvo i informatika- Publisher 2007- Darko Đorđević- Dejan Pejčić
 
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir MilićevićFizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
 
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir MilićevićFizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
Fizika- Interferencija svetlosti- Marko Bosić- Vladimir Milićević
 
Fizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir Milićević
Fizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir MilićevićFizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir Milićević
Fizika- Difrakcija svetlosti- Dušan Kostić- Vladimir Milićević
 
Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...
Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...
Fizika - Vertikalni hitac navise ili lansiranje-Stevan Golubović-Vatroslavka ...
 
Mitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević Radica
Mitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević RadicaMitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević Radica
Mitoza i mejoza - Milijana Zec - Dimitrijević Radica
 
Vuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina Mitić
Vuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina MitićVuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina Mitić
Vuk Karadžić- Dimitrije Janićijević- Kristina Mitić
 
Ruski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- Aleksinac
Ruski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- AleksinacRuski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- Aleksinac
Ruski jezik- Sankt Peterburg- Jovana Vučić- Aleksinac
 
Helenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Helenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićHelenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Helenostička kultura- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
 
Stari Rim- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Stari Rim- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićStari Rim- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Stari Rim- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
 
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir StojanovićReligija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
Religija drevne Grčke- Pavle Tenjović- Velimir Stojanović
 
Rusija- Milan Ilić- Aleksinac
Rusija- Milan Ilić- AleksinacRusija- Milan Ilić- Aleksinac
Rusija- Milan Ilić- Aleksinac
 
Biologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- Aleksinac
Biologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- AleksinacBiologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- Aleksinac
Biologija- Skrivenosemenice- Miloš Ilić- Aleksinac
 

Hardware- Dušan Anđelković- Aleksinac

  • 1. Nasavni predmet: INFORMATIKA Profesor: NEBOJŠA LAZAREVIĆ HARDWARE & SOFTWARE Autori: Dušan Anđelković, Marko Miškulin i Stevan Đurđević 1
  • 3. PRIČA O ENIAC-u Ova reč je u vezi sa prvim računarima čije dimenzije su iznosile nekoliko kvadrata – tačnije 30 kvadratnih metara. Prva elektronska mašina, je nastala 1942. kada je angažovan tim i napravljen prvi računar opšte namene. Projekat je nazvan ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer). Mogao je da izvodi operacije 1000x brže od svog ne tako uspešnog prethodnika a mašina je bila programirana tako da završava operacije ukljucivanjem i iskljucivanjem kablova i prekidača. 3
  • 4. KOMPONENTE HARDWARE-a Svaki kućni PC (Personal Computer), se sastoji iz sledećih komponenti: Monitor Tastatura Miš Kućište Zvučnici Kamera Skener Štampač Kao i mnogi drugi ... 4
  • 5. MONITOR Monitor, je fizička komponenta koja nam omogućava da dobijem grafički prikaz slike softwera. Razlikujemo: CRT (Cathode Ray Tube) – Klasicni tip monitora sa katodnom cevi LCD (Liquid Crystal Display) – Savremenija tehnologija monitora LED (Light Emitting Diode) – Monitori koji sadrže veliki broj dioda koje su povezane u mrežu (svaka dioda predstavlja jedan piksel). 5
  • 6. PROJEKTOR ZA PREZENTACIJE Za prikazivanje slika sa monitora većoj grupi ljudi koristi se projektori koji mogu da prikažu sliku na proekciono platno, tablu ili zid... Naravno većih dimenzija. Najviše se pak koristi u edukaciji i marketingu, a glavna karakteristika ovog uređaja je rezolucija slike i jačina osvetljenja (svetla). Nekada: Sada: 6
  • 7. TASTATURA TASTATURA, je periferni uređaj računara, napravljen po uzoru na nekada popularnu PISAĆU MAŠINU. Služi kako za unos teksta, brojeva i znakova tako i za kontrolu operacija koje računar izvršava. Fizički tastatura, predstavlja skup tastera sa ugraviranim slovima, brojevima ili funkcijama. U većini slučajeva pritisak na taster ili više njih ispisuje jedan simbol. 7
  • 8. MIŠ MIŠ, je spoljašnji uređaj za unos podataka računara, jedan od sastavnih delova PC-a i funkcija mu je da se pomoću njega pomera kursor na ekranu. Firma Apple je 1984. predstavila miša u sklop svog PC paketa. Tadašnji miš je imao samo jedan taster i vezao se preko , za to posebno napravljenog, serijskog porta. Mehanzam koji je omogućio rad je bio elektromehanički sve do 2000. Medjutim, nakon ove godine pocinje masovna proizvodjna optičkih miševa sve do danas. 8
  • 9. KAMERA I ZVUČNICI KAMERA, je fizička komponenta, pc-a, koja nam omogućava vizuelni komunikaciju sa drugim korisnikom, koji takođe poseduje kamericu. Takođe kamerica moze da se koristi i za pravljenje fotografija i video snimaka. ZVUČNICI, nam omogućavaju emitovanje zvuka, uz pomoć ZVUČNE KARTICE. 9
  • 10. SKENERI I STAMPAČI SKENERI su uređaji, koji nam omogućavaju skeniranje dokumenata, fotografija itd... Pojam skenera slika se odnosi na optički ulazni uređaj koji omogućava da se crtez, fotografija ili štampani odnosno rukopisni tekst pretvore u kod koji odgovarajući kompjuterski programi mogu da obrade, prikazu na ekranu ili odštampaju... ŠTAMPAČ je uređaj kojim se podaci, slika, tekst ili oboje ispisuju na računaru ili se štampaju... 10
  • 11. STAMPAČI TIPOVI štampača: MATRIČNI – Starija tehnologija za pravljenje otiska koristi udar iglica na platnenu traku natopljanu mastilom. Ovakvi štampači su vemo bučni i nemaju dobar kvalitet otiska. Međutim još uvek se koriste tamo, gde je potrebna velika količina jeftinih obrazaca. KOLOR LASERSKI – Standardni laserski štampači većinom prave crno-bele kopije (mono). Međutim postoje i laserski štampači koji mogu da štampaju u boji. LASERSKI – Ovi štampači se karakterišu velikom brzinom i kvalitetom štampanja. Naziv “laserski” je posledica činjenice da ovi štapači imaju u sebi mali laser. 11
  • 12. KUĆIŠTE Kućište, je osnovni deo jednog pc-a, gde su smeštene najbitnije, fizičke komponente, jednog računara. Tu se nalazi jezgro računarskog hardwer-a Razlikujemo sledeće osnovne delove: Matična ploča Procesor Grafička karta RAM memorija HARD DISK Napajanje CD-ROM Kao i mnogi drugi koji će u nastavnku biti nabrojeni ... 12
  • 13. MATIČNA PLOČA Matična ploča zauzima centralni deo u kućištu, i može se slobodno reći da je jedan od najbitnijih delova jednog pc-a. Na matičnoj ploči su povezani svi ostali sastavni delovi jednog kućišta. Sastavni delovi su : Grafička karta RAM memorija Procesor Kartice koje mogu dodatno da se ugrade ( Mrežna, TV, Zvučna, USB kao i mnoge druge ) ... 13
  • 14. GRAFIČKA KARTA Grafička kartica ili video kartica, daje i obrađuje dvo-dimenzijalnu ili tro-dimenzijalnu sliku. Grafički procesor ( GPU ) je glavni deo kartice, a njegova uloga je prevođenje binarnog koda u vidljivu sliku na nekom grafičkom izlaznom uređaju. CPU u saradnji sa nekim softverom, kao sto je recimo neka video igra, šalje informacije grafičkom procesoru koji potom obrađuje dobijene informacije i šalje ih na monitor. Grafička kartica se ugrađuje u matični ploču, obično u AGP ili PCI Express. 14
  • 15. GRAFIČKA KARTA Razlikujemo: VGA (Video Graphics Array) – Standard je uveden 1987. Video kartice čije karakteristike zadovoljavaju ovaj standard imaju mogućnost prikazivanja 256boja i sliku dimenzije 640x480 tačaka (pixel-a). XGA – Ovu je tip grafilčke kartice, koji podržava znatno veću rezoluciju od prethodnog modela grafičke. Grafičke kartice namenjene za potrebe video igra - Da bi doživljaj korisnika prilikom igranja video igre bio veći i približeniji realnosti, napravljene su posebne video kartice koje deo poslova oko obrade slike rade same i imaju svoj procesor, čime se smanjuje zauzetost CPU-a računara, i povećava brzina istog. Takođe takve video kartice imaju veliku memoriju koja im omogućava da realnije prikazuju slike. 15
  • 16. (RAM) - MEMORIJA RAM (Random-Access Memory) U ram memoriji, se učitavaju svi programi pre nego što počnu da se izvršavaju. Takođe, kada kreiramo nove podatke (sliku npr.) ona se prvo formira u RAM-u, a tek nakon toga se “pamti” na Hard Disku. Što je veći RAM, perfomanse računara su bolje. Kapacitet RAM-a se meri u MB (megabajtima) i GB (gigabajtima). Tako imamo RAM memorije 256,512,1024mb-a , odnosno 1,2,3,4gb-a ... 16
  • 17. (ROM) - MEMORIJA ROM (Read Only Memory) je specijalno integrisano kolo koje je smeštenona matičnoj ploči (Motherboard). U sebi sadrži program koji omogućava da se proveri hardver računara i učita operativni sistem u radnu memoriju. 17
  • 18. CACHE(keš) - MEMORIJA Keš memorija je veoma brza memorija, koja služi za privremeno smeštanje podataka koje procesor često koristi. Korišćenje ovakve memorije značajno doprinosi brzini jednog računara. Po pravilu, ovu su memorije veoma malog kapaciteta. 18
  • 19. VELIČINA MEMORIJE Za razliku od ljudi koju u svakodnevnom životu koriste brojni sistem sa osnovom 10, računari koriste brojni sistem sa osnovom 2 (binarni sistem). To znači da su cifre sa kojima barata računar 1 ili 0. ( uključeno ili isključeno ). Memorijska jedinica koja u sebi sadrži vrednosti 1 ili 0 naziva se BIT. Bit je najmanja jedinica za količinu informacija.Kada se za procesor kaže da je 32-bitni ili 64-bitni, znači da u isto vreme može da obrađuje 32ili64bitova. BYTE (BAJT). 1byte = 8bitov-a. KILOBYTE (KILOBAJT) - Kb 1kilobajt=1024bajtova MEGABYTE (MEGABAJT) – Mb 1megabajt=1024kilobajta GIGABYTE (GIGABAJT) - Gb 1gigabajt=1024megabajta TERABYTE (TERABAJT) – TB 1terabajt=1024megabajta 19
  • 20. PROCESOR PROCESOR, je mozak računara. Korišćenjem osnovnih računarskih operacija, CPU preko operativnog sistema upravlja radom računara i izvršava programe. Na mnogo načina, brzina CPU-a određuje brzinu rada računara. Brzina rada procesora se meri u MHz. Prvi IBM-ov personalni računar iz 1981. imao je brzinu procesora 4.77MHz. Dok današnji procesori imaju brzinu i preko 1000Mhz ( 1GHz ) ... 20
  • 21. SOFTWARE SOFT = MEKO Termin “SOFTWARE” prvi put koristi W.Tukey 1957. 21
  • 22. SOFTWARE Alan Turing je bio prvi čovek koji je propisao koncept softvera u svom naučnom radu. U informatici, računarski softver su sve informacije koje se obrađuju preko računara ili programa. Softverov glavni zadatak je da upravlja HARWEROM, izvršava izračunavanja, te da obezbedi komunikaciju sa ostalim programima. Međusobna povezanost između hardwera i softwera je velika , pa ako dodje do kvara na jednoj od ove dve stavke ni druga nece moci raditi kako treba. 22
  • 24. OPERATIVNI SOFTWER Operativni sistem je specijalna vrsta softwera (programa) koji se automatski pokreće pri uključivanju računara. Operativni sistem obezbeđuje da korisnik jednostavno i lako upotrebljava računar bez posebnog znanja. Postoji veliki broj različitih operativnih sistema : (DOS, UNIX, LINUX, MICROSOFT WINDOWS,OS/2... ) Prvi operativni sistem koji je koristio IBM-ov PC iz 1981. je bio DOS (Disk Operating System). Naredbe su se zadavale preko tastature, a korisnici su morali da znaju puno komandi sa relativno komplikovanom sintaksom. Kasnije Microsoft pravi Windows operativni sistem, koji se (uz mnoge modifikacije) zadržao do danas... 24
  • 25. APLIKATIVNI SOFTWER Nakon startovanja operativnog sistema, korisnik prema svojim potrebama pokreće i neki aplikativni program. Npr, “Word” (program za obradu teksta), “Excel” (program za izradu tabela), “Photoshop” (program za obradu slika). Zakljucujemo da pod “ APLIKATIVNIM SOFTVEROM “ podrazumevamo sve programe jednog pc-a u kojima svakodnevno radimo. Može biti poslovni softwer, edukacioni softwer, softwer namenje za zabavu, itd... 25
  • 26. PROGRAMSKI SOFTWER Programski softver je obično alat koji pomaže nekom programeru da izvrši zadatak koristeći odgovarajući programski jezik. To može biti uređivač teksta, kompajler, interpreter, linker, debugger itd... U računarskoj grafici se koristi termin grafički softver, koji je specijalizovan za rad sa grafikom. * Programski jezik je formalni jezik, kompjuterskih programa. * Kompajler jeste program koji izvorni jezik (onaj kojim mi kucamo), prevodi u kompjuterski (mašinski) jezik. * Interpreter je računarski program, koji pokreće ostale programe. * Linker je program koji uzima jedan ili više objekta stvorenih uz pomoć kompajlera i sastavlja ih u jedan izvršni exe program. * Debbuger jeste program koji otklanja bagove (greške) ostalih programa. 26
  • 27. K Ako vam se svidela ova prezentacija, glasajte za nju...  R A J 27