2. • Talasi se po svojoj prirodi dele na : - mehaničke talase i
- elektromagnetne talase.
• Elektromagnetni talasi su talasi koji se po načinu nastajanja, prostiranju i
po nekim osnovnim svojstvima suštinski razlikuju od mehaničkih talasa.
• Proces širenja promenljivog elektromagnetnog polja kroz prostor naziva
se elektomagnetni talas.
• Ako se u nekoj tački prostora stvori promenljivo magnetno polje ono ce
u susednoj tački indukovati vrtložno električno polje koje je takođe
promenljivo. Onda će ono indukovati vrtložno magnetno polje, a ono
vrtložno električno polje, itd.
3.
4. Mnogi naučnici su proučavali elektromagnetiku.
Ersted je otkrio da magnetna igla (kompas) skreće sa pravca sever-jug,
ako se u njenoj blizini nalazi provodnik kroz koji protiče električna
struja.
5. I Amper i Faradej na osnovu mnogobrojnih eksperimenata, uspevaju da
shvate zakonitosti elektromagnetnih pojava i dolaze do saznanja da nema
električne struje bez magnetnog polja, niti pak,magnetnog polja bez
električne struje. Te dve pojave su delovi jedne jedinstvene
elektromagnetne pojave.
6. Ipak, postojanje elektromagnetnih talasa je prevideo škotski fizičar
XIX veka, James Clark Maxwell na osnovu svoje elektromagnetne
teorije koju je zasnovao na osnovu saznjanja svojih prethodnika.
Kada se magnetno polje menja u toku vremena, ono uzrokuje
postojanje električnog polja.
-nije neophodno da se u magnetnom polju nalazi provodnik već on
samo omogućava manifestaciju tog električnog polja.
Maksvelova teorija:
Oko promenjljivog magnetnog polja postoji vrtložno elektrčno
polje. I obrnut proces je moguć.
Prema njegovoj teoriji, emitovanje elektromagnetnih talasa nastaje
pri ubrzanom kretanju elektriciteta.
7. Poremećaj elektromagnetih talasa su promene električnog ili
magnetnog polja. Kod mehaničkog talasa osciluju čestice, a kod
elektromagnetnih talasa „osciluju“ električno i magnetno polje.
U svakoj tački prostora kroz koju prolazi EM talas, postoji istovremeno
oba polja, čiji su vektori intenziteta uzajmno normalni, što dovodi do
toga da su elektromagnetni talasi transverzalni.
Mogu da se prostiru i kroz vakuum.
Progresivni su odnosno prenose energiju.
8.
9. Izvor EM talasa je snop naelektrisanih čestica(ili samo jedne) koji se
kreće promenjljivom brzinom u provodniku ili izvan provodnika.
Ako naelektrisane čestice neprestano osciluju, nastaje neprekidni EM
talas.
Kada naelektrisane čestice imaju ubrzanje ili usporenje tada se
emituje elektromagnetni impuls.
10. Elektromagnetne oscilacije i talase možemo dobiti pomoću
zatvorenog oscilatornog kola. Kod njega skoro celokupno električno
polje je skoncentrisano među pločama kondenzatora, a magnetno
unutar zavojnice što ograničava njihove energije.
Ovako dobijeni talas je suviše kratkog domena za praktične svrhe.
Za dobijanje talasa većeg domena koristi se otvoreno oscilatorno
kolo.
11. Hajnrih Herc, nemački fizičar, koristio je poseban uređaj za dobijanje
elektromagnetnih talasa, nazvan Hercov oscilator.
To je otvoreno oscilatorno kolo. Kapacitivnost (C) i induktivnost (L)
sistema imaju male vrednosti pa je frekvencija velika zbog
Hercovi ogledi bili su polazište u zasnivanju principa rada i
konstrukcije radio i televizijskih otpremnih i prijemnih
stanica(prijemnika).
12.
13. Brzina elektromagnetnih talasa zavisi i od električnih i magnetnih
svojstava sredine kroz koju se šire.
u vakuumu
u supstancijalnoj
sredini
14.
15. Brzina elektromagnetnog talasa jednaka je proizvodu njegove talasne
dužine i frekvencije.
Talasna dužina
Frekvencija
Brzina prostiranja
elektromagnetnog
talasa
16.
17.
18.
19. • Skup svih vrsta elektromagnetnog zračenja poređani po talasnoj
dužini ili frekvenciji predstavlja spektar elektromagnetnih talasa.
22. • Optička svetlost obuhvata infracrvenu, vidljivu svetlost i ultraljubičasto
zračenje.
• Vidljiva svetlost je talasne dužine od 360-780 nm.
• Infracrvenu svetlost emituju zagrejana tela. Ima značajnu primenu i fizikalnoj
terapiji u medicini. Efekat staklenika, jedan od najvećih ekoloških problema
današnjice, uzrokovan je infracrvenim zracima.
• Ultraljubičasto zračenje se absorbuje u gornjim slojevima Zemljine površine.
Opasno je po čoveka. Sličan efekat kao i infracrveni zraci.
• Rendgensko zračenje funkcioniše po principu naletanja brzih elektrona na
metalnu elektrodu. Koristi se u medicini (x-raaaays)
• Gama zračenje su slični rendgenskim ali imaju mnogo veću energiju, prodorniji
su i dosta opasni. Gama čestice su fotoni koji nastaju prilikom gama raspada.